A giant game of chess they play with you and I as the disposable pieces

Američki časopis o kliničkoj prehrani te odbor za prehranu savjetuju da 2,5%-6% kalorija u obliku bjelančevina primjereno zadovoljna potrebe za bjelančevinama. Gotovo je nemoguće, uobičajenom vegetarijanskom prehranom, unijeti u organizam manje od 9% takvih kalorija. Prosječni današnji Amerikanac dnevno dobiva pretjeranih 28% kalorija u obliku životinjskih bjelančevina.


Oko 98% ukupne proizvodnje mlijeka proizvede se po metodama najvećih proizvođača mlijeka. Današnja tvornička krava hrani se opasnim dozama hormona da bi davala 2-3 puta više mlijeka nego je davala krava sa pašnjaka. Nakon otprilike 4 godine, hormoni prestaju biti djelotvorni pa istrošena krava postaje tvoj hamburger. Dan klanja, napokon, prekida agoniju većine tih samotnjaka, doživotno zatočeništvo naših prijatelja koji nikad nisu vidjeli vlat trave. U prirodi krava živi 20 godina.

Životinje uzgojene u farmama-tvornicama sadrže 30 puta više zasićenih masti nego današnje krave koje pasu na pašnjacima.

Skoro polovica testiranih riba, bila je zaražena bakterijom iz ljudskih i životinjskih fekalija. Pretpostavlja se da je to posljedica loših higijenskih navika u procesu obrade ribe.

U dvorištu prošlosti, krmača je okotila 6 praščića godišnje. Današnja krmača koti 20 praščića, a tvornička čak i do 45 godišnje. Danas imamo 'embrio prijenos' gdje krmače uz pomoć hormonske inekcije, proizvode velike količine jajašaca koja se zatim umjetno oplođuju sjemenom genetski poželjnih mužjaka. Embriji se kirurški odstranjuju i implatiraju u druge krmače. Takvo maltretiranje naše 'super krmače' stalnim rezanjem i šivanjem, izazvat će njenu preranu smrt. Slične metode koriste se i u uzgoju goveda.

Kravlje mlijeko namijenjeno je teladi, a ne ljudima. Čak i za vrijeme najvećeg rasta, prirodne potrebe dojenčeta za bjelančevinama su male. Majčino mlijeko sadrži samo 5% kalorija u obliku bjelančevina. Dojenče naraste dvostruko u 180 dana. Za razliku od majčinog mlijeka, kravlje mlijeko ima 15% bjelančevina po kaloriji, a novorođena telad se dvostruko poveća u 47 dana.

U većini obora za stoku širom zemlje, bolesne i osakačene životinje bivaju eutanazirane (ubijene). Ipak u mnogim oborima, okrutnost je uobičajena pojava. Tzv. 'posrnuli' mogu ležati i danima u boli i patnji dok ih lancima ne odvuku na klanje. Tragedija je što se takve životinje zakonski smiju držati u agoniji, bolesne i slomljenih kostiju iz prostih razloga što žive životinje postižu višu cijenu.

Svake godine potroši se nekoliko milijuna kilograma antibiotika u uzgoju životinja.

Zagovornici mesne industrije tvrde da stoka nije čovjekova konkurencija u borbi za jestivu hranu, jer stoka živi od krme koju ljudi ne mogu jesti. Činjenica je, međutim, da 70% ukupne proizvodnje žitarica u Hrvatskoj postaje hrana za stoku.

Životinje s nekadašnje farme bile su zdrave zahvaljujući kretanju, sunčevoj svjetlosti te slobodi rovanja i čeprkanja po tlu. Danas su životinje spremljene u svoje male prostorije i jedva ih se održava na životu drogama i vitaminskim inekcijama. Stalna briga u tvorničkoj farmi je borba protiv bakterija. Zaprašivanje životinja insekticidima postalo je sasvim uobičajeno. Da bi suzbili muhe u peradarnicima, piliće hrane kemikalijama koje ostaju aktivne u izmetu i uništavaju ličinke muha.

Veliki Ogallala Aqnifer koji opskrbljuje američku žitnicu sa vodom je presušio, prvenstveno zbog uzgoja žitarica za stoku. Protežući se preko 8 srednjozapadnih zemalja, prostorom tri puta većim od države New York, ta bi prirodna blagodat posljednjeg ledenog doba mogla nestati u 30 godina.

Meso sadrži približno 14 puta više pesticida od biljne hrane dok mliječni proizvodi sadrže do 5 puta više pesticida.

Trenutno je u upotrebi 20-30 tisuća lijekova (droga) za životinje. 90% tih lijekova NIJE odobreno za ljudsku upotrebu.

Odbor liječnika za odgovornu medicinu u SAD, grupa od 3.000 liječnika, objavio je 'Nove četiri grupe namirnica'. Tu spadaju voće, povrće, cjelovite žitarice i mahunarke. Ostale namirnice kao što su: meso, perad, ribe, orasi, sjemenke i ulja ubrajaju se u 'izborne' namirnice i nisu potrebne za zdravlje.

Kako je svaki prirodni nagon kad svinja u tvorničkim farmama ograničen i nezadovoljen, svinje se počinju baviti međusobnim griženjem repova. Ta, inače, prirodno inteligentna i razigrana bića sad postaju mahnita i frustrirana što ih tjera da jedni drugima grickaju repove i stražnje dijelove. Ako se to ne spriječi, ozljeđena svinja može uginuti od ozljeda i biti pojedena od svojih napadača. Tako ozljeđene svinje se ne mogu prodati, pa tako postaju proizvođačev problem. Rješenje? Svinjama se redovito odrezuju repovi te ih se drži u potpunom mraku, osim kad ih se hrani.

Obrada životinjskog mesa je na listi najopasnijih zanimanja jer radnici vrlo lako mogu pokupiti bolesti bolesnih životinja. Radnici zaposleni kod pakiranja mesnih proizvoda bivaju ozlijeđeni na radu, 10 puta više od nacionalnog prosjeka. Prvenstveno im stradavaju tetive te živci zbog beskrajnog ponavljanja istog pokreta (čak do 8.000 puta na sat).

U tvorničkim farmama za proizvodnju jaja širom zemlje, pilići mužjaci se odvajaju i uklanjaju pomoću tzv. 'chick-pullers-a', strojeva za odvajanje. Pola milijuna pilića dnevno se doslovno, masovno baca u plastične vreće gdje bivaju zgnječeni i ugušeni ili pak budu samljeveni dok su još živi.

Autor i znanstveni direktor Zavoda za spas Zemlje, Michael Kapper piše: 'Cijena na odresku u dućanu ne uključuje gubitak nenadomjestivog plodnog, površinskog sloja tla. Ipak, buduće će ga generacije skupo plaćati.

Životinja na vrhu hranidbenog lanca gomilati će u svom mesu i mastima otrovne tvari svojeg plijena, plijenovog plijena itd. Zbog prekomjerne upotrebe pesticida, insekticida i petrokemijskih gnojiva na poljima, hormonskih inekcija i antibiotika na životinjskim farmama te zbog obilja PCB-a i žive u oceanima u životinjsko meso koje jedu ljudi sadrži velike količine otrovnih tvari. Danas je, više nego ikad, mudro uzimati hranu sa dna hranidbenog lanca tj. biljnu hranu koja se nalazi najniže te je i najsigurnija.

Prehrana bez mesa može spriječiti pojavu dijabetisa, olakšati simptome dijabetisa ili čak prekinuti potrebu za liječenjem insulinom. Dijabetes II. tipa (često poznat kao napad dijabetesa u zreloj dobi) uglavnom je posljedica apsorpcije velikih količina insulina iz životinjske masti u krv. Takav zamjenski insulin je nedjelotvoran pa dolazi do dijabetesa. Izostavljanje životinjskih masti iz prehrane ublažava neke simptome dijabetesa, ako ne i sve.

Prema USDA (United States Department of Agriculture) tvornice koje pakiraju meso ne trebaju kontrolirati meso zbog salmonele. Nema ni jedne tvornice u zemlji koja bi imala takve pretrage. CBS s '60 Minutes' je pronašla da je polovica pilića, nasumce kupljena u supermarketu, bila zaražena salmonelom. Ni australski standardi nisu puno bolji.