Godi š njiplaniprogramrada osnovne škole silvija strahimir - Pronađite djevojku

utorak , 01.01.2019.

ZMS knjizevnost_54-3










Click here: Godi š njiplaniprogramrada osnovne škole silvija strahimir






Zbog svoje obrnute katastrofe mogao bi se prikazivati kao ĺe- tvrti komad tetralogije umesto satirske igre, ali s obzirom na to ko- liko je misaon i tanan, ne bi joj bio blizak. Nek u povijesti vječno stoji Da trnov put je do slobode, Da Hrvat sveđ će žrtva bit. BIBLISTIKA je stručno poznavanje I proučavanje Svetog pisma Biblije , a bibi ist je onaj koji dobro poznaje i objašnjava Bibliju i onaj koji se u tuma- čenju drži samo Biblije ne vodeći računa o predanju.





To je sramota države Njemačke, koja upravo sada sudi Titovim udbašima, a najveći udbaš Tito stoji u državnim vitrinama. Posebno treba ista- ći značaj književnika Marka Marulića u skupljanju i tumačenju solinskih natpisa. U širem značenju upotrebljava se pojam dečja 1iter4tura.





ZMS knjizevnost_54-3 - Pre· težno izdavao školske knjige i dečju fi· t~i'aturu.





ENCIKLOPEDIJSKI LEKSIKON BIBLIOTEKARSTVA SASTAVIO: Dr KOSTA GRUBAčIC ZAVOD ZA IZDAVANJE UDZBENIKA S A R A J E V 0, l 9 6 4. On predstavlja prvi leksikon ovakve vrste u našoj zemlji iako već postoje leksikoni iz raznih drugih obla- sti. Kod nas je bibliotekarstvo tek u razvitku i vrlo su malobrojni ma kakvi primčnici iz te oblasti. Stoga može po- služiti takođe mnogim interesentima u inostranstvu. To je uslovljeno i samim nastojanjem sastavljača da budu obuhvaćeni svi najvažniji termini iz svih poznatih bibLiotečkih leksikona. Pozitivnost takvog metoda u ovom slučaju može se zaključiti i na osnovu činje­ nica da u nekim leksikonima nedostaje znatan broj termina koji su obrađeni u drugim leksikonima, i obratno. Stoga je t1'ebalo da u leksikonu bude zastupljena savremena bib lio loška terminologija. To p1'edstavlja posebnu teškoću u pogledu stvaranja izraza na našem jeziku. Stoga su upotrebljeni ne samo internacionalni nego ponekad i drugi posebni izrazi engleski, nemački i dr. Osim toga, u nizu slučajeva potrebno je bibli- otekarima da znaju najvažnije specifične izraze na stranim jezicima kod slovenskih jezika nije toliko neophodno, jer postoji izvesna srodnost sa našim jezikom. Inače po svom sadržaju i nekim drugim odlikama ovaj priručnik ima u mnogome enciklopedijsko obeležje bibliote- karstva. U tu svrhu date su takođe, kao prilog, ne samo bibliotečke nego i najvažnije opšte skraćenice naše i strane , i bibliografija koja ima pretežno leksikološki karakter. Kad: se sve navedeno uzme u obzir onda sastavljaču izgleda opravdana nađa da će svi dobronamerni interesenti uvideti ono što je pozitivno postignuto ovim priručnikom i da će svojim opravda- nim prim~db~ma isavetima pom. Grubačić A ABECEDA je poseban naziv za reda- sled slova naše latinice. Nesumnjiva slič­ nost ukazuje na to da sve abecede, alfa- beti, azbuke u svetu potiču od zajedničkog izvora. Njima su obeležavali svoje su- glasnike. Semitski jezici ni danas ne mo- raju obeležavati samoglasnike, jer je struktura jezika takva da ne može na- stati nesporazum. Prema tome ova prva »abeceda« bila je ustvari samo »beceda«. Grčki kolonisti i trgovci, koji su govorili jednim indoevropskim jezikom, bogatim suglasnicima, morali su međutim uvesti znake za samoglasnike kada su preuzeli feničansko pismo i preinačili ga za svoje potrebe. Od Grka su preuzeli slova Hali i prilagodili ih glasovima svoga jezika. Od ova dva pisma potiču abecede odnosno redosledi slova kod jezika evropskih na- roda. ABECEDARIUM abecedarij um je početnica za učenje čitanja i pisanja PO redosledu abecede. Od polovine XIX sto- leća ovaj naziv je zamenjen na primer kod Nemaca se takva početnica otada zo- Ve Fibel, kao što je kod nas bukvar. Inače, takve početnice su postojale još pre pronalaska štamparije. Glavni predstavnik takve literature bio je U. Harison, izdavač lista »Oslobodilac« »Liberator« koji je izlazio u Bostonu 1835-1865. Bilo je osnovano i Američko antirobovsko udruženje. U najvažnija dela abolicionističke literature spadaju: »Neminovna kriza Juga« od H. R Helpe- ra, »Ciča Tomina koliba« od Bičer-Stoja, pesme Dž. Uitmena, ro- man »Rob ili sećanja Arčj-Mura« od R. Hildreta i dela drugih američkih pisaca i javnih radnika A. Skraćivanje može da bude različito, na primer sastavljanjem slogova od više reči NA-MA, GRA-MAG ili inicijalno skra- ćivanje reči SKJ, FNRJ, PTr i dr. ACI ERMANN, Rudolf 1764-1834 pronašao postupak da papir postane ne- promočiv i uveo litografiju ti Engleskoj gde je izdavao niz odlično opremljenih putopisa i prvi započeo. ACME COLOUR SEPARATOR elek- tronska mašina kojom se sa pozitiva u boji dobijaju slogovi negativa u neko1ika obojena tona. ACTA -SANCTOR jM lat. AD LITTERAM ' lat. In usum DelphinL ADAfTA~IJA liit. Ti su crteži, rezani u bakru, objavljeni 1763. To je, naročito u današnje doba, postala formal- nost koje se, ipak, još pridržava Engle- ska. ADENDA i I OIUGENDA je neko do- davanje lat. Ta dodavanja i ispravljanja imaju ponekad veliki naučni i bibliografski značaj, naravno zavisno od ličnosti samog autora. No, iako je to mešovita sveska, ipak prilikom bib Iio- tečke obrade signiranje, katalogizacija, klasifikacija prvo delo publikacija, ru- kopis u redosledu poveza služi kao glav- no, određujuće. Takvo spajanje uobičava­ no je još odavna, prvenstveno iz praktič­ nih razloga da bi se bolje sačuvali razni, naročito sitni. ADRESAR je knjiga koja sadržava alfabetski popis stanovnika nekog mesta, ili popis lica određenog zanimanja, ili pak popis stanova, i dr. Danas postoje adresari jz raznih oblasti zanimanja i udruživanja adresar knjižara, biblioteka. ADRESOGRAF ~ Al CESIJA 7 1595. Ti i drugi stariji adresari obuhvatali su obično popis plemića ili drugih visokotitularnih osoba. Sam naziv potiče još iz vremena starih Rimljana kada su na praznim stranicama knjiga jer se pisalo na jednoj strani. AELFRIC SOCIETY, štamparsko dru- štvo osnovano u Londonu sa zadatkom da objavljuje anglosaksonske svetovne i crkvene napise. Postoji speci- jalna afišna hartija na kojoj se štampaju razni oglasi koji se potom Jepe na razne table, stubove i druga vidna mesta. »Misli« Božidara Kneže- vića. AKADEMIE-VERLAG GMBH, izda- vačka kuća! NJA su periodičke i druge publikacije raznih akademija i sličnih visokonaučnih ustanova. Sama reč akademija značila je u staroj Grčkoj vrt gde je Platon sa svojim učenicima ra- spravljao o filozofskim pitanjima. Kasni- je su taj naziv dobile razne više i visoke ustanove za obrazovanje. Srpska akademija nauka, Jugosla- venska akademija znanosti i umjetnosti. Obično se kaže da su to akademijina izdanja. AKADEMSKI SAVET SFRJ osnovan je 1948. U Savet ulaze po 3 predstavnika iz naučnih akademija pojedinih republika. U vi- zantijskom crkvenom pesništvu ima dosta akatista. AKCENT iIi akcenat lat. U srpskohrvatskom književnom govoru postoje četiri akcenta: kratki silazni kamen. Naglasak ima velikog značaja za lepotu govora. Takva štampa liči na crtež tu- šem. Takav postupak kod štampanja pro- nađen je u Francuskoj 1768 , dok se danas retko upotreblja. ALAUPOVICEV ARHIV sačinjavaju arhivaine ostavštine Tugomira Alaupavi- ća, književnog I političkog radnika iz Bo- sne. Alaupović je poklonio svoj arhiv Franjevačkoj gimnaziji u Visokom. ALBERT, Joseph 1825-1886 foto- graf iz Minhena poznat po tome što je u štamparskom procesu primenjivao fotoli- tografski metod, pa otuda za taj proces i nazivalbertotip danas poznat kao ko- loUp. ALBERTOTIPIJA je vrsta ravne štam- pe v. ALBREHT, Karlo 1825-1887 štam- par i izdavač u Zagrebu uglavnom , iz- davao »Hrvatsku lipu« i kalendar »Da- nka«, vlasnik prvog litografskog zavoda u Hrvatskoj. Postepeno je album postao naziv za razne zbirke pesama, ilustracija, presovanih listova i cvetova, maraka, razglednica, itd. Ponekad je to naziv za specijalno povezane listove sa ukrašenim koricama. Prodaju se u papirnicama i slu- že najčešće kao spomenari. Aldine su prvenstveno edi- cije grčkih i latinskih klasika, ali su za- stupljeni i drugi pisci neki i hrvatskog porekla Gučetić, Zlatarić i dr. Aldo Manucije je povezivao knjige u vla- stitoj knjigoveznicI i prvi počeo upo- trebljavati kartonske, papirne korice ~. ALEKSANDRIJSKA BIBLIOTEKA je najstarija biblioteka antike, osno oko 300. Osnovao ju je Ptolomej, pa se naziva i Ptolomejska biblioteka. Njen veći deo izgoreo je kada je Cezar 47. Smatra se da je tada uništeno oko 700. U štamparskom i knjigovezačkom smislu označava grupu uzastopnih štamparskih tabaka kao oznaku mere za opseg neke publikacije, jer je prvobitno bio običaj da se signatura tabaka vrši slovima alfabe- ta. ALFABETSKI KATALOG ili imenski katalog označava popis publikacija raspo- ređen prema imenu ili pseudonimu autora ili nazivu dela. Ime se nalazi na zaglav- lju katalaškog listića i piše se prema pra- vilima katalogizacije. I 10 ALFA-PAPIR - ALOGRAF tije pa mogu efikasno poslužiti za prona- laženje neke publikacije da li se i gde nalazi u knjižnom fondu biblioteke. ALFA-PAPIR je specijalna hartija. Ime dolazi od arapske reči »halfa« koja ozna- čava jednu vrstu' trave. Najsavršeniju takvu hartiju proizvodi Engleska. ALGORIZAM ili algoritam arap: i grč. Logički algo- ritam predstl;lvlja pokušaj da se logičke operacijezamene ciframa i računskim me- todama, tj. ALHAMI~A je književnost na kasti- Jjanskom jeziku napisana u arapskom sti- lu; upravo to je literatura u širem smislu obuhvata i filozofiju, nauku i uopšte na- pise iz raznih oblasti koja se razvijala naročito 04 XII do XV veka. Mnogi rukopisi i drugi dokumenti čuvaju seu biblioteci manastira u Esko- pijalu. ALHAMIJADO, naziv za tekstove pi- sane arl;lpskim ~iovima u Bosni od XVI i XVII stoleća na našem jeiiku. Ranije se umesto uvlačenja novog reda obično upotrebljavao paragraf kao znak početka novog pasusa. ALMANAH reč grčkog ili arapskog porekla označava vrstu kalendl}ra ili go- dišnjaka i u tom se smislu ta reč upo- trebljava još od XIII veka. Prvobitno su almanasi imali pretežno crkveno obeležje, ali su sadržavali i razna astronomska i meteorološka predviđanja. Posle su alma- nasi počeli sve više primati politički i po- slovni datumi koji se odnose! Kod Srba su prve almanahe pokre- nuli, prvih decenija prošlog veka, Dimit- rije Davidović i Vuk Karadžić, kod Hrva- ta su oko izdavanja almanaha radili na- ročito predstavnici ilirskog pokreta, kod Slovenaca izdavanje sličnih časopisa u- glavnom počinje sa prosvetiteljstvom Vodnik i dr. ALOGRAFIJA - ANAL1 11 ALOGRAFIJA grč. ALTERNATIVNI NASLOV je u stvari podnaslov ispred koga se obično stavlja veznik »i1i«, znači prosto drukčije formu- lisani naslov publikacije. Prvu an- tologiju amblema štampao je Hajnrih štajner Augsburg, 1531. Nje- gova upotreba datira od XV stoleća. AMBROZIĆ, Miroslav 1885-1944 slovenački štamparski stručnjak. Direktor štamparije »Edinost« u Trstu 1918- 1920 , zatim direktor Delniške tiskarne u Ljubljani 1921-1936 , neko vreme u- ređivao reviju »Slovenski tisk«. Objavio delo »Tiskarstvo« 1937. AMERICAN BOOK-PRICES CUR- RENT, vol. AMERICAN BOOK-PUBLlSCHERS CONNCIL INC. AMERICAN BOOKSELLERS ASSO- CIATION, najpoznatije američko udruže- nje knjižara, osno 1900. AMERICAN INSTITUT OF GRAFIC ART, američki institut za grafičku umet- nost, osno 1914. ON, američko bibliotekarsko udruženje, osno 1876. AMERIKANA americana u biblio;;,. U najširem smislu taj izraz obuhvata sve što je pUblikovano u odnosu na Ameriku štampe, slike, karte i dr. Od prve reči slože- nice anaglifi ili anaglipti izveden je ter- min an~gliptika veština pravljenja re- ljefnih ili polureljefnih slika i ukrasa. Ta reč ozna- čava i naziv publikacije takvih tekstova. To su u stvari najstariji 12 ANALItICI A BIBLIOGRAFIJA - ANONIMI istorijski SpISI, najstarije beleženje isto- rijskih događaja. Tako su kod Rimljana bili čuveni annales maximi. Sveštenik je u svom uredu imao tabula pontificis i unosio sva važnija zbivanja, kao npr. Otu- da verovatno sada mnogi istorijski i isto- I'ijskoknjiževni listovi i časopisi nose na- ziv »anali«. ANALITIČKA BIBLIOGRAFIJA navo- di podatke o nekoj publikaciji na osnovu ispitivanja signatura, kusto da, vodenih znakova itd. Zove se još v. ANALITIČKI LISTIĆ je vrsta kata-- loškog listića na kome se opisuje deo ne- ke publikacije obično kada autor toga dela nije istovremeno autor čitave publi- kacije , nekog članka ili dr. Stav- lja se i posebna napomena engl-. Takvi pseudonimi i uopšte anagrami v. ANASTAZIJE BIBLIOTEKAR Ana- stasius Bibliothecarius živeo je u IX ve- ku n. Postoji veliki broj anegdota iz antičkog vremena. Kao pisci anegdota iz novog veka poznati su na- ročito: Kurganov, Sefer, Sperancije, a kod nas su divne i mnogobrojne anegdote, o Nasradin-hodži, Cosi, Eri, o popovima i hodžama, o raznim ličnostima iz politič­ kog života, itd. ANGLO-SAXON CHRONICL, hrono- loška istorija Engleske, veći broj manu- skripata svaki posvećen posebnom peri- odu , od kojih se sačuvalo 6, ostali uni- šteni požarom koji je 1731. ANILlNSI A STAMPA je način viso- kog štampanja, ime dobila prema anilin- skim bojama. Stampa se obavlja u po- sebno konstruisanim mašinama, može biti jednobojna ili višebojna. ANILlNSI E BOJE su prozirne, ne sa- drže masnih sastojaka, podesne su za štampanje na svim vrstama hartije, upo- trebljavaju se naročito u proizvodnji omo- ta za pakovanje razne robe. ANNUAL CATALOGUE OF AUSTRA- LIAN PUBLICATIONS, godišnji katalog australijanskih publikacija, izlazi od 1936. N ajčešće su to dela iz kojih se uopšte ne može saznati njihov autor, jer je iz političkih ili dr. Danas postoje čitave knjige li vidu pregleda de- šifrovanih anonima naročito pseudonima, a to mnogo koristi li bibliografskom i sl. ANOPISTOGRAfSKA STAMPA je takva publikacija čiji je tekst samo na jednoj obično neparnoj strani lista, kao kod blokova. Taj se na- ziv upotrebljavao u starom i srednjem veku. Kasnije su se iz ove zbirke izdvojile pesme mise nazvane su gra- duale. Bilo u upotrebi još u XV veku, posle nastanka gotice retko se upotrebljavalo do XIX veka kada po- novo oživljava, naročito pod uticajem Braće Grim. Danas se gotica retko upo- trebljava, pa se opet primenjuje latinica čija su slova najpre odgovarala huma- nističkom pismu, a u XVI i XVII veku su se razvili razni oblici latinice. ANTIKVARA ili antikvarnica, v. Najpre su kupovane i pro- davime skupocene, prvenstveno stare knji- ge. Još u XVII veku se u Holandiji otpočelo sa licitacijom skupocenih i sta- rih knjiga. Interesovanje za to bilo je na- ročito II vezi sa proučavanjem prošlosti. Prva organizovana antikvarna knjižara nastala je u XVIII veku u Engleskoj i Francuskoj naročito posle revolucije u vezi sa raspadanjem vlasti plemstva , a zatim u dr. Rad anti- kvarijata poprimao je sve više interna- cionalni karakter i sada postoje ne samo nacionalna nego i međunarodna udruže- nja a n t i k var a ljudi koji proučavaju starine iH onih koji trguju starim knjiga- ma i uopšte starinama. Postoje i posebn ~. Pred- naslovni list stavlja se i sada kod nekih publikacija, nastao i najviše se upotreblja- vao u doba kada su knjige bile gotovo isključivo u Illekom povezu. ANTOLOGIJA grčka reč i bukvalno znači branje cveća je manji ili veći zbor- nik izabranih pesama ili pak proznih sa- stava iz dela jednog ili više autora; mo- že biti sastavljen po čisto estetskom ili pak nacionalnom, hronološkom ili nekom dr. Nekad se reč antologija od- nosila na zbornik prevoda antičkih pesni- ka. Psalmi su jedna od najstarijih vrsta antologija. U srednjem i naročito u novom veku nastalo je mnoštvo raznih antologija na raznim Jezicima. Prve an- tologije u književnosti naših naroda na- stale su početkom XX stoleća u vidu či­ tanki deklamatora, a od umetničkih antologija ima ih dosta, kao što su: An- 14 ANTOLO }IJUM - APOKRIFI tologija novije srpske lirike od B. Popo- APERIODICKI SPISI u strogom smi- viča , »Savremena srpska pripovetka«, slu reči su sve publikacije koje nisu obu- Antologija narodne poezije, Antologija hvačane izlaženjem u određenim vremen- narodnih pripovedaka, Antologija srpske skim razmacima, u užem, običnom zna- ratne lirike 1912-1922 , Ilustrovana đač- čenju, su publikacije koje izlaze u nastav- ka antologija, antologija iz raznih stra- cima i sastavni su deo neke veče celine nih književnosti, itd. Kod Hrvata je prvu pojedine od tih publikacija ne izlaze pe- umetničku antologiju sastavio A. Senoa riodički nego povremeno. Antologija hrvatskog i srpskog pesni- APOGRAF grč. Najstarija je knjiga nih književnosti, itd. U Sloveniji su prve t Dani10va 164. Izlazi polumesečno sa katalogom sređenim po ,decimalnoj klasifikaciji i alfabetskim indeksom naslova; Bu g a r sk a: :tBtllgarski knigopis, mesečen biblioirafski builetln... Knjige i nove periodične publika- cije. Izlazi mesečno u izdanju Bugarskog Bibliografskog insti- tuta :tElin PeUne. Letopis na periodičnia pečate' hideksperiodične ~tampe , G. Uključuje u sebi službene i nesl~žbene publikacije sasvim potrebnim bibliograf- skim podacima. Cehoslovačka: »Ceškl1 knihae, 1951, Praha! Gatalogue of Government Publications«, Dublin, izlazi tromesečno, polugodišnje i godišnje; »List of Govern- ment Publications« Popis državnih pu- blikacija , izlazi mesečno; »Publications of the Irish Government« Publikacije irske vlade , izlazi sedmično; I t a l i j a: »Bolletiino delle pubblica- zioni italianericevute per diritto di stam- pa« Bilten ita ijanskih publikacija dobi- jenih putem štampe , Firenze. Biblioteca nazionale centrale, 1886, najkompletnija tekuća italijanska bibliografija, izlazi me- sečno kao brošura od pedesetak stranica, sa predmetnim odrednicama, punim bi- bliografskim opisom i cenom. Godišnji volu~en daje kumulativno indekse sa od- vojenim indeksima umetničkih tekstova, periodičnih spisa, mapa i atlasa; I z r a e I: :. Verzeichnis aHer in Deutsch- land eschienenen Ver6ffentlichungen und der in Osterreich und der Schweiz im Buchhandel erschienenen deutschsprachi- gen Publikationen sowie der deutschspra- chigen Ver6ffentlichungen anderer Lan- der Nemačka bibliografija. Tekuća nacionalna bibliografija još ne postoji; P e r u: »Anuario bibliografico perua- no« Peruanski bibliografski godišnjak , 1943, Lima, od 1945, izlazi neredovno; »Boletin bibliografico« Bibliografski bil- ten , Juli 1923, Lima, Peru, izlazi tro- mesečno, neredovno; P o I j s k a : »Przewodnik bibJiogra- ficzny; urzedowy wykaz druk6w danich w Rzeezypospolitej Polskiej« Bibliograf- ski vodič; službeni popis štampanih stvari u Poljskoj , 1945, Warszawa, Biblioteka N arodowa, Instytut Bibliograficzny, izlazi nedeljno; »Bibliografia zawartosci ezato- pitsu« Bibliografija periodičnih članaka , Julu 1947, Warszawa, Biblioteka Narodo- wa, počeo izlaziti polumesečno, a od jula 1951. Juni 1947, Washington, izlazi polugodi- šnje u delovima obuhvata knjige j bro- šure uključujući serije i priloge za periodi- ku; Periodična izdanja; Drame j dela po- dešena za usmeno izražavanje; Izdata mu- zička dela; Neizdata muzička dela; Mu zička dela nanovo registrovana; Mape j atlasi; Umetnička dela, reprodukcije umet- BIBLIOGRAFIJA 31 ničkih dela, naučni i tehnički crteži, foto- grafije, ilustracije otisnute i izražene sli- kom; Trgovački leci i natpisi reklame ; Filmovi i filmski stripovi; »Library of Congress Catalog, a Cumulative List of Works, Represented by Library of Con- gress« Katalog Kongresne biblioteke, ku- mulativni spisak dela koja se nalaze u Kongresnoj biblioteci , Jan 1947, Wa- shington; »International Index to Perio- dicals, Author and Subject Index to the Humanities Social Sciences and Science« Međunarodni indeks periodičnih publika- cija, autorski i predmetni indeks , 1907-1915, New York, H. Obuhvata serije monografija izdatih u 19 zemalja Latinske Amerike i to: Argentini~. Izlazi u dva dela: »Serie A: polu- mesečno, i »Serie B« dvomesečno; S ve d s k a: »Svensk bokforteckning« Svedska nacionalna bibliografija , Jan. Brita- niji; »Mounthly List of Official Colonial publications« Mesečni popis službenih kolonijalnih publikacija , Juni IQ48, Lon- don; »The Far Eastern Quarterly, Review of Eastern Asia and the Adjacent Pacific Islands« Tromesečnik za Daleki Istok, revija Istočne Azije i susednih ostrva Pa-. BIBLIOGRAFIJA - BIBLIOGRAFSKA KARTOTEKA 3S Bibliografija bibliografije je vrsta dru- gostepene bibliografije, obuhvata bib lio-. Postoji i bibliografija trećeg stepena koja sadrži opis bibliografije bibliografija. »Blbliografija Jugoslavijec knjige, brošure, muzikalije , sada izlazi petnaesto- dnevno u izdanju Bibliografskog instituta SFRJ. Sređena je po decimalnoj klasifi- kaciji. U istom izdanju izlazi »B tb I i o- g raf i j a J u g o s I a v i j ec članci i prilozi u časopisima, novinama i zbirnim delima ; Izlazi mesečno u tri serije: Se- rija A društvene nauke , Serija B pri- rodne i primenjene nauke i Serija C književnost i umetnost. U istom izdanju izlazi i »S p i s a k I i s t o v a i č a s ci- pisa štampanih na teritoriji SFRJ«, izlazi tromesečno. »Bibliografija Jugoslovenskih bibliogra- fija« obuhvata popis publikacija 1945- 1955. Izišla je u Beogradu 1958. Građa Je uglavnom sređena po univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji. »Bibliografija knjiga i periodičnih iz- danja štampanih u Hercegovini 1873- 1941 «, objavljena u Mostaru 1958. Iako ima niz propusta, nedosledno- sti i dr. »Bibliografija prevoda objavljeriihu Jugoslaviji ocj 194~1959«, publikovana u Beogradu 1963. LeksikOll Bibliografija -rasprava,članaka i knji- ževnih radova pokrenuta je u Zagrebu 1956. Ill: književnost opće­ nito, teorija književnosti, uporedna knji- ževnost; sv. Bibliografija 'Srbije, izlazila u Beo- gradu od 1946. Bibliografije- tl inostranstvu, v. BIBLIOGRAFSKA EURISTIKA, pro- nalaženje, analiziranje i sređivanje raznih podataka iz bibliografSkih izvora. Naziv označava takođe i teoriju o tome prona- laženjU i sređivanju. Sada postoje čitave studije iz te bibliološkediscipline. Pored prikupljanja i sređivanja podataka o raz- nim napisima, vrši sei izbor podataka koji govore o nekoj temi koju treba pro- učiti i obraditi. BIBLIOGRAFSKA INFORMACIJA je pismeno objašnjenje u vidu bibliografskog pregleda određene literature· ili pojedine ranije publikacije iIi tek objavljene, a obično Je namenjena bibliotekari ma i knji- žarima radi potrebne orijentacije. Biblio- graf daje i usmene informacije, a postoje. BIBLIOGRAFSKA JEDINICA je svaka posebno štampana publikacija iIi publi- kacija objavljena na stranicama drugog izdanja, i predstavlja predmet bibliograf- ske obrade. BIBLIOGRAFSKA KARTOTEKA je bibliografija složena u vidu kartoteke sa- 34 BIBLIOGRAFSKA KLASIFIKACIJA stavljene od bibliografskih listića kar- tončića na kojima su publikacije biblio- grafski obrađene. BIBLIOGRAFSKA KLASIFIKACIJA označavala je nekada čitavu bibliotečku klasifikaciju, dok sada znači klasifikaciju namenjenu prvenstveno za bibliografiju. BIBLIOGRAFSKA RETKOST je ma koja publikacija koja se očuvala u vrlo malom broju primeraka, a predstavlja vrednost ne samo svojom retkošću nego i sadržajem i formom. BIBLIOGRAFSKA TEHNIKA spada u metodiku bib1iografskog rada, obuhvata tehnički način i sredstva za olakšanje odnosno ubrzanje rada u oblasti biblio- grafije mašine za analizu, zbrajanje ili mikrofilmovanje bibliografskih podataka, razna druga pomagala i upute. BIBLIOGRAFSKI INSTITUT SFRJ u Beogradu nastao prerastanjem iz Biblio- grafskog instituta NR Srbije, osnovan 25. V 1948 ustanova saveznog značaja Ukazom Prezidijuma Narodne skupštine FNRJ od 25. Uredba kojom se osniva Bibliografski institut FNRJ izišla je 6. Glavni poslovi: izra- da tekuće jugoslovenske bibliografije knji- ga i članaka, izrada retrospektivne jugosl. Na osnovu obaveznog pri- merka izrađuje tekuću bibliografiju publi- kacija sa čitave teritorije SFRJ pri čemu su bibliografske publikacije podeljene na sl'edeći način: I knjige, brošure i muzi- kalije; II članci i prilozi u časopisima, novinama i zbirnim delima. Institut Je znatno razvio informativno-dokumen- tarnu službu, naročito skupljanje podataka o stranim publikacijama formiranjem Centralnog kataloga u kome su obuhva- ćeni naslovi stranih knjiga i časopisa, koji se nalaze u jugoslovenskim bibliote- kama. U Institutu se razvila: i služba me- đunarodne razmene publikadj a. BIBLIOGRAPHICAL SOCIETY BIBLIOGRAFSKI INTERVAL je vre- menski razmak od izlaženj a publikacije do njene bibliografske obwde u tekućoj bibliografiji. »BIBLlOGRAFSKI MESEČNIK«, pe- riodična publikacija o izdavačkoj delatno- sti knjige, brošure u SFRJ. Donosio bibliografski po- pis knjiga i brošura, ali podaci nisu pot- puni niti sasvim stručno vođeni. BIBLIOGRAFSKI UNIKAT je svaka publikacija očuvana u svega jednom pri- merku ili pak publikacija koja ima neku pismenu napomenu ili vlastoručni potpis autora odn. Za- greb, u stvari izdavačka knjižara koja je izdavala školske i stručne knjige, iz- dala takođe Narodnu enciklopediju srp- skohrvatsko-slovenačku u 4 toma. BIBLlOGRAFSKO DRUSTVO je udru- ženje za teoretska i praktična pitanja iz oblasti tekuće i retrospektivne bibliogra- fije. Tako, na primer, kod nas postoji opštejugoslovenska sekcija u sastavu Sa- veza bibliotekarskih društava SFRJ, u Francuskoj: Societe franc;aise de biblio- graphie god. Bibliografsko društvo u Londonu, os- novano 1892, sa zadatkom da potpomaže bibliografske radove i u tom cilju da osnuje bibliografsku biblioteku, da štampa knjige i novine koje se bave bibliograf- skim pitanjima, itd. BIBLlOGRAPHICAL SOCIETY OF AMERICA je američko bibliografsko dru- štvo, osno 1904. BIBLIOHROM je knjiga čiji su razni delovi teksta štampani na različito obo- jenoj hartiji. Na primer, kod raznih adre- sara, kalendara ili kataloga neke su stra- nice obojene žuto, neke zeleno, crveno itd. Covek koji ima takve' osobine zove se b i bU o l a t e r. Tako je Vezuv zatrpao ru- kopise u Herkilanumu i Pompej ima, te su usled toga ti rukopisi dobili mineralan izgled. Tim se terminom obuhvata razgranatosf i broj biblioteka. Bibliotečka ob- rada knjiga. Bibliotečka zgrada treba da svojim smeštajem, rasporedom prostorija, 'potre- bnim uređajima, nameštajem i dr. Stoga je prilikom projektovanja i izgradnje bib1iotečke zgrade neophodna saradnja više faktora, naročito bibliote- kara i arhitekte. Bibliotečkl centar je odsek na primer, u Sarajevu u sastavu Saveta za kulturu. Bibliotečki fond obuhvata sve publika- cije knjige, časopise, novine i dr. Postoje razni bibliotečki fondovi, kao: osnovni, specij alni, operativni, rezervni, fond razmene, odvojeni fond, itd. Bibliotečki materijal, naziv za knjige, časopise, dnevne j povremene listove i drugi štampani ili ma kojim mehaničkim sredstvima umnoženi kao i pisani· mate- rijal. Biblioteka Britanskog muzeja British Museum Library , V. Biblioteke u ino- stranstvu. Biblioteka »Budućnostc koju je 1908. Janković, učitelj i istaknuti pedagoški radnik živi u Beogradu, sad predsednik Saveza pedagoških društava SFRJ do- prinela mnQgo ideološkom i stručnom uzdizanju pedagoškog kadra. U 82 sve- ske, koliko je svega izašlo, prikazana su mnoga napredna shvatanja i rezultati pe- dagoške prakse i teorije većinom u vidu prevoda , o školi, detetu, pedagoškom pozivu, o svetovnosti nastave, o društve- noj uslovljenosti vaspitanja, itd. To je najuređenija i najpopu- larnija sreska narodna biblioteka, služi kao matična biblioteka i već nekoliko de- cenija kao vrlo značajan kulturni centar čitave Semberije. Biblioteka Matice srpske u Novom Sa- du, osnovana 1847. U sastav njenog knjižnog fonda ušla je 1948. Raspolaže sa izvesnim brojem inkunabula i drugih vrlo značajnih knjiga i rukopisa, velikom zbir- kom novina i časopisa, preko 20. U svome fondu ima preko 350. U njoj se nalazi najveća zbir- ka srpske štampane i rukopisne knjige na primer, preko 200 »Srbulja« od XIII do XIX stoleća. Biblioteka se razvijala naročito zahvaljujući mnogobrojnim po- klonima. Biblioteka »Vladimir Gaćinović«, osno- vana 1936. U Biblioteci je bila zastupljena napredna literatura nekoliko hiljada knjiga , imala prven- stveno političku ulogu: -da okuplja na- prednu omladinu te varošice i njenih okol- nih sela. Biblioteka je nosila naziv naci- onalnog borca-revolucionara. Vojislav Gaćinović, brat Vladimira, bio poslanik za srez Bi1eću, pa su te okolnosti doprinele da vlasti ne zabrane rad biblioteke sve do 1941. Biblioteka Zemaljskog muzeja u Sara- jevu osnovana je u sastavu samog Mu- 13IBLIOTEl AR. Spada među najznačajnije naučne biblio- teke u BiH. Cesto se taj naziv upotrebljava u značenju ru- kovaoca bibliotekom, i u značenju reči knjižničar što je jezički i opravdano , ali oficijeIno b. »Bibliotekar«, organ Društva bibliote- kara SR Srbije, pokrenut 1948. Objavljuje razne napise o organizaciji i radu biblioteka pretežno na terenu SR Srbije , tretira pitanja stručnog osposob- ljavanja bibliotečkog kadra i uopšte raz- na pitanja iz oblasti bibliotekarstva. »Bibliotekar« 6H6JIHOTeKapb organ l omiteta kulturno-prosvetnih ustanova pri Ministarskom savetu RSFSR, izlazi u Moskvi od 1923. »BIBLIOTEKARSKA ISKRA«, organ Društva bibliotekara SR Makedonije. BIBLIOTEKARSTVO označava kod nas celokupnu bibliotečku delatnost. Ce- sto se taj termin upotrebljava i u znače­ nju bibliologija nauka o knjizi, tj. »BibIiotekarstvo«, časopis Društva bi- bliotekara Bosne i Hercegovine, direktni nastavak »Biltena Društva bibliotekara i Narodne Biblioteke NRBiH«, izlazio od 1955. Casopis izlazi tro- mesečno i prikazuje bib1iotečku i srodnu problematiku. Ima više rubrika iz kul- turne istorije, iz istorije biblioteka i bibli- otekarstva, bibliotečka tehnika, prikazi i dr. To je najopštije i najadekvat- nije značenje termina, govori se i o I~. ­ noj biblioteci svojina nekog pojedinca , zatim u smislu edicije i serije iz· neke određene struke pedagoška biblioteka, politička biblioteka i dr. Po svojoj nameni biblioteke mogu biti naučne, javne, odno- sno narodne, školske, sindikalne, itd. Razvoj biblioteka privatnih i državnih biblioteka kao javnih ustanova, stvaranje nacionalnih biblioteka od kneževskih i državnih u vezi sa idejom narodnog su- vereniteta , ličnih, porodičnih biblioteka; biblioteka kao riznica shvatanja društve- ne grupe odn. Biblioteke kod Srba postoje još iz vre- mena dolaska na vlast dinastije Nema- njića XII stoleća. Biblioteka je imala naziv »knjigohranilnica«. Zadugo su bi- BIBLIOTEKE tJ HRVATSKOJ b1ioteke bile pri dvorovima i kod naj- uglednijih feudalaca, u ~anastirima. Najstarija srpska bi- blioteka je u manastiru Hilandaru u XII stoleću. Zasluga za osnivanje te biblio- teke, kao i biblioteke manastira Studeni- ce, pripada Savi Nemanjiću, srpskom p:o- svetitelju. Knjige su dugo čuvane u nz- nicama, bilo ih je vrlo malo. U biblioteci mitropolita Nikanora, osnovao prvu srp- sIm štampariju. Viševekovno rop- stvo pod Turcima, istorijsko-društveni uslovi su određivali da kulturni centar Srba bude u Vojvodini, gde se tokom XVIII stoleća, naročito u doba prosveće­ nosti znatno razvila pismenost i ljubav prema knjizi. Prema jednom popisu iz 1732. Najveća biblioteka XVIII veka je Biblioteka Srpske patri- jaršije. Bio je povelik broj i privatnih biblioteka uglednih sveštenika najveća je bila biblioteka mitropolita Stratimiro- vića, oko 2. Oslobođenjem od ropstva pod Turcima stvoreni su povolj- niji uslovi za kulturni razvitak Srba, ali su biblioteke uglavnom bile privatnog karaktera. Iz ovih biblioteka razvile su se kasnije veće grad- ske biblioteke. Danas svaka opština ima svoju biblioteku koja služi i kao centar za ostale, manje, okolne biblioteke. Po- stoji i veliki broj biblioteka raznih usta- nova i organizacija, školske, Sindikalne, vojne, itd. Od većih javnih biblioteka, prva je otvorena Narodna biblioteka u Beogradu 1832 , Biblioteka Društva srp- ske slovesnosti 1842 , Biblioteka Serb- skog liceuma 1844 , itd. Biblioteke u Hrvatskoj u srednjem veku bile su smeštene uglavnom po samo- stanima najpre benediktanaca a potom franjevaca, dominikanaca i pavlina , sa- državale su prvenstveno kodekse. Još u prvoj polovini 15. Kodeksi u toj biblioteci kao i u drugim srednjovekovnim biskupskim bi- bliotekama kratko su opisani kako su nabavljeni i još ponešto na listu po za- vršetku teksta, a smeštavani su obično po grupama i onim redom kako su razvrsta- ni u inventarima. Za vreme humanizma i renesanse i naročito u prosvećenosti biblioteke dobijaju sve veći značaj, prven- stveno u tadašnjim književnim centrima naročito u Dubrovniku. Knjiga je služi- la ne samo kao zabava, nego i kao sred- stvo prosvećivanj a. Tokom vremena bi- blioteke postaju sve brojnije, smeštaj i obrada knjižnog fonda sve uređenija, a ve- će biblioteke uz samostane dominikanaca i franjevaca u Dubrovniku, isusovaca u Zagrebu, itd. U doba prosvetiteljstva i nacionalne romantike osnivaju se i biblioteke uz pro- svetno-naučne ustanove. Naročito treba istaći biblioteku Jugoslovenske akademije znanosti i umetnosti. Citaonice su posta- jale stecište pristalica Ilirskog pokreta a posle i uopšte javnih i kulturnih rad- nika dok postepeno nisu počele nastajati javne biblioteke koje dobijaju veliki zna- čaj posle II svetskog rata. Sa razvitkom biblioteka sve se više usavršavala i biblio- tehnika posebne odredbe i statuti o or- ganizaciji i radu biblioteka, obavezno dostavljanje publikacija, stručno uzdiza- nje bibliotečkog kadra, itd. O glavnim bibliotekama SR Hrvatske Nacionalna sveučilišna biblioteka u Zagrebu, Naučna biblioteka u Zadru, Naučna biblioteka u Dubrovniku v. Fondove su sačinjavali pre- težno rukopisi, koji i danas predstavljaju velike dragocenosti. U zamkovima su postojale biblioteke tadašnjeg plemstva, u doba humanizma i naročito u doba pro- svećenosti javljaju se i biblioteke uz pro- svetno-naučne ustanove. Osnivanjem Uni- verziteta 1919 nastaje u njegovom sa~ stavu najveća naučna biblioteka u Lju- bljani, koja 1945. Isti- ču se takođe Muzejska biblioteka i Slo- venska knjižnica u Ljubljani, zatim bi- blioteke uz neke usta'nove i više studijskih biblioteka u unutrašnjosti. U Bosni i Hercegovini bibliotekarstvo sve do 1945. Prve biblioteke su bile privatne ili u ma- nastirima iii su pripadale kulturno-pro- 5vetnim društvima, Prosvjeta, Napredak, Gajret. Najstarija veća naučna bibliote- ka je Biblioteka Zemaljskog muzeja u Sarajevu osnovana 1888. Od starijih biblioteka treba istaći naročito Gazihusref- begovu biblioteku u Sarajevu, Srpsku či­ taonicu u Banja Luci, Biblioteku »FiIip Višnjić« u Bijeljini, knjižnice u franje- vačkim manastirima Fojnica, Kreševo, Sutjeska kod Sarajeva , Prosvjetnu Cen- tralnu biblioteku u Sarajevu, Knjižnicu Hrvatskog kUlturno-prosvjetnog društva »N apredak«, Biblioteku muslimanskog kul- 1. Pored brojnih bibliote- ka u manastirima počele su u XIX sto- leću da se osnivaju gradske biblioteke iako pretežno u vidu čitaonica , ali si- stematsko, organizovano bibliotekarstvo počinje posle 1945. Najveća i naj- urednija je Narodna i univerzitetska. ~i­ blioteka u Skoplju, istovremeno centraIrla ustanova te vrste u SR Makedoniji. Sada postoje biblioteke u svim opštinama i ve- ćim mestima. Posebno treba istaći biblio- teke u Boki Kotorskoj Franjevačka bi- blioteka u Kotoru, Biblioteka zavičajnog. Prema Statističkom godišnjaku FNRJ 1962. Beograd, Savezni zavod za stati- stiku u 1961. Biblioteke u inostranstvu sve se brže razvijaju i po broju i po svom knjižnom fondu, tako da je teško dati preciznu sta- tistiku. U pojedinim zemljama, glavne biblioteke, prvenstveno u kojima se nalazi znatan broj knjiga i rukopisa koji se tiču naše zemlje i naših naroda: A I b a n i j a: Albanska državna bi- blioteka u Tirani osn. U njoj se nalazi mnoštvo knji- ga i rukopisa koji se odnose na naše na- rode čak i Biblija Radona, napisana oko 800. Neposredno pred Prvi svetski rat bilo je u Rusiji preko 12. Posle oktobarske revolucije nastaju ogromne kvantitativne i kvalitativne pro- mene u celokupnom društvenom i kultur- nom životu pa i u oblasti bibliotekarstva. Lenjin je pridavao prvorazredni značaj bibliotekama i o tome postoje brojni fak- tografski podaci. Knjižni fondovi brzo su počeli da se obogaćuju naročito marksi- stičkom literaturom i literaturom na jezi- cima raznih naroda. Svaka Sovjetska socijalistička republika ima svoje državne javne biblioteke koje se izdržavaju na osnovu državnog budžeta i dobijaju oba- vezni primerak svih izdanja štampanih u SSSR. Najveće su biblioteke: Biblioteka SSSR imeni Lenina u Moskvi najveća biblioteka na svetu i Gosudarstvenaja publičnaja biblioteka imeni M. SaIti- kova - Ščedrina u Lenjingradu. Pored bi· blioteka po gotovo svim selima i fabri- kama postoji i oko 120 nau'::nih biblioteka od kojih je najveća Biblioteka Akademii nauk SSSR u Lenjingradu sa knjižnim fondom od oko 10 miliona knjiga, Fun- damentalnaja bibliotekaobščestvenih nauk u Moskvi, Vsesojuznaja gosudarstvenaja biblioteka inostranoj literaturi VGBIL , i dr. U svim velikim sovjetskim bibliote:1t kama nalazi se dosta knjiga i rukopisa koji ~ tiču i naših krajeva i naših na- roda; U Š vaj car s k o j je naročito zna- čajna J avna univerzitetska biblioteka u Bazelu osn. Grad zemlja Naziv biblioteke Godina osniv. Broj svezaka Amsterdam Nizozemska Ann Arbor SAD Basel Švicarska Beč Austrija Berkelay SAD Berlin Nemačka Bologna Italija Boston SAD Broocklyn SAD Bruxelles Belgija Cambridge V. Britanija Cambridge SAD Chicago SAD Univ. Cleveland SAD Detroit SAD Edinburgh V. Britanija Erlangen Nemačka SR Firenca Italija Freipurg Nemačka SR Gottingen Nemačka SR Hag Nizozemska Halle Nemačka DR Heidelberg Nemačka SR Ithaca SAD Jena Nemačka DR Kioto Japan Kopenhagen Danska Leiden Nizozemska Leipzig Nemačka DR Lenjingrad SSSR London V. Britanija Los Angeles SAD Madison SAD Marburg Nemačka SR MađTid Spanija Milwaukee SAD Minneapolis SAD Moskva SSSR Miinchen Nemačka SR Napulj Italija New Haven SAD New York SAD Oslo Norveška Oxford V:· Britanija Pariz Francuska Philadelphia SAD Pittsburg SAD Prag CSSR Naziv biblioteke J avna biblioteka Javna biblioteka Javna biblioteka Nacionalna biblioteka Univ. To je uži pojam od bibliotečke nauke, koja obuhvata čitav proces biblio- tečkog rada, itd. BIBLlOTERAPIJA je terapeutsko ko- rišćenje knjigama u bolnicama i dr. BIBLIOTHECA UNIVERSALIS je pr- vo veliko bibliografsko delo u svetu 1545-55. U njemu je između ostalog izložena i klasifikacija nauka. Sastavio ga je švajcarski stručnjak Konrad Gesner. Ponekad se u tom smislu upotrebljava i termin »b i b I i o f i l o z o- f i j a«. BIBLISTIKA je stručno poznavanje I proučavanje Svetog pisma Biblije , a bibi ist je onaj koji dobro poznaje i objašnjava Bibliju i onaj koji se u tuma- čenju drži samo Biblije ne vodeći računa o predanju. »Biblos«, austrijski časopis za pitanja knjige, biblioteka, dokumentaciju, biblio- grafiju i bibliofiliju, izlazi tromesečno od 1952. U pogledu sadržaja odlikuje se informativnim pregledima or- ganizacije i rada, takođe i pregleda ino- stranog bibliotekarstva. Taj termin može da označava i neko slu- žbeno saopštenje o stanju na frontu, o važnom političkom zasedanju, o stanju zdravlja neke istaknute ličnosti, itd. »Bilten bosansko-hercegovačke šfanipe« je pokrenut u Sarajevu 1. Izlazio svakih 10 dana u vremenu od 1. Bilten dokumentacije iz stručnih ča­ sopis,ai dnevne štampe«, pokrenut 1954. Izlazi jedanput meseč­ no, u izdanju Jugoslovenskog centra za tehničku i naučnu dokumentaciju. Prika- zuje članke iz domaće i strane periodike. Clanci obrađuju aktuelna pitanja iz obla- sti društvenog života, razvrstani su pre- ma univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji. Bilten izdavačkih preduzeća Bosne i Jtercegovlne« je zapravo nastavak glasila »K n j ig a i k n j i ž a r«. Udruženja knjižarskih i izdavačkih radnika BiH, iz- lazio mesečno u Sarajevu od l. Bilten je izlazio od l. »Bi1ten registar članaka odeljenja za štampu predsjedništva Narodne vlade Bo- sne I Hercegovine«, u izdanju Ureda za informacije pri Predsjedništvu vlade NRBiH, izlazio svakih 10 dana od l. »Bllten sadržaja stranih časopisatf kao prilog »Z~l'enom biltenu«, tj. Bilten strane štampe« izlazio mesečno od avgusta 1948. Izdavao ga je Ured za informacije pri Predsjedništvu vlade NRBiH. »Bilten Udruženja izdavačkih predu- zeća NR Srbije« izlazio od 1951. BINOZA Zagreb , novinska zadruga koja je pre II svetskog rata izdavala pre- težno. Poznate su zbirke: Svjetski pisci, Omladinska knji- ževnost, i' dr. Radila uglavnom od 1930. Postoji i b i o b i b I i o g raf s k i r e č n i k sređen alfabetski prema ime- nima onih koji su obuhvaćeni bibliogra- fijom, a takođe i b i o b i b l i o g raf s k a kartoteka. Rukopisi, štampani i drugi materijal koji pruža razne biografske podatke sačinjava tzv. Bio- grafija može da bude literarno obrađena, na primer u vidu biografskog romana. Kao književni rod postojala je još u sta- roj indijskoj, kineskoj i nekim drugim književnostima, naročito u klasičnoj an- tičkoj književnosti. Kasnije su se razvile i danas postoje razne naučne, beletrističke, lekSikografske i druge biografije. U naj- starijim biografijama preovladavaju mit- ski elementi i one nemaju strogo indivi- dualni karakter ličnost se prikaiuje u- glavnom kao predstavnik manje ili veće grupe, plemena, itd. Neke biografije Dbuhvataju veći broj ličnosti, a postoje i razni biografski leksikoni. Kod jugoslovenskih naroda biografije datiraju iz srednjeg veka. Kod Srba su biografije najznačajniji deo srednjovekov- ne književnosti. Nastale su zapravo iz hagiografija, a i kasnije zadržavale ha- giografski karakter. Prikazuju srpske sve- tovne i crkvene poglavare, dajući im sve- tačka obeležja, kasnije poprimaju realni, istorijski karakter. Bile su smeštene u dvorovima i manastirima i njima su se služili gotovo isključivo vladari, plemići i dr. U srednjovekovnoj srpskoj književnosti čuvene su biografije: Zivot sv. Simeuna, čiji je pisac Rastko sv. Sava Nemanjić, inače prvi biograf u srpskoj književnosti; Zivoti kraljeva i arhiepiskopa srpskih napisao arhiepiskop Danilo II , Zivot Stefana Lazarevića od Konstantina Fi- lozofa , i dr. U novoj biografskoj lite- raturi naročito su poznata izvesna dela Vuka Karadžića, Jovana St. Milićevića, Svetislava Vulovi- ća, Lj. I kod prvih biografija u hrvatskoj, slove- načkoj i makedonskoj književnosti ima dosta hagiografskog, a u XIX stoleću po- činju se javljati moderne biografije koje imaju političko-istorijski ili literarno-isto- rijski karakter. BISTICCI, Vespasiano da 1421- 1498 , florentinski knjižar iskupljač ma- nuskripata, navodno bio zaposlio 45 pisara da prepisuju. VIKA Byzantinosla- vica , časopis koji je izdavao Slovanski ustav Slavenski institut u Pragu. Izla- zio je od 1929. BIZANTINSKA ILUMINACIJA By- zantine illumination , veština i1ustrovanj a manuskripata u Maloj Aziji još pre V veka. Ima klasičnih crta sa elementima istočnjačkog misticizma, a u VIII i IX veku preovlađuju arhitektonski i geome- trijski crteži. Otada pa do XIV veka pre- težno crteži evangelista, posle toga por- treti patrona, itd. BIZANTOLOGIJA ili V i z a n t o lo- g i j a je proučavanje istorijskih ostatak~ i uticaja bivšeg vizantijskog carstva, U: vezi sa njenim uticajem i mnogobrojnim podacima koji se tiču naših i drugih na- roda. Vizantologija se počela jače raz- vijati još u doba humanizma i renesanse, a naročito u XVII veku i to prvenstveno u Francuskoj godine 1645. U XVIII veku, u »veku prosve- ćenosti« prilično zanemarena s obzirom na njenu izvesnu povezanost sa srednjo- vekovnom verskom zatucanošću i viza n- tijskim konzervatizrnom. Tek krajem XIX i tokom XX veka vizantologija iza- ziva veće interesovanje, naročito naših i drugih balkanskih i slavenskih istoričara. Vizantologija je kod Srba najtešnje po- vezana sa srpskom istoriografijom, što je i razumljivo kad se zna da vizantijsko- -srpski odnosi čine ogroman deo sadržine srpske istorije. Postoje vrlo značajni pre- vodi mnogih vizantijskih hronika, zatim razne historiografske studije R. Posle II svetskog rata osnovan je i Vizantološki institut pri Srpskoj aka-. Istorija Hrvata takođe je tesno i. I I' 48 BLAJND FOLIO - BONNIER BLAJND FOLIO engl. Tekst se od- nosi uglavnom samo na opis slike, štam- pane su sa drvoreza,a pretpostavlja se da potiču sa kraja XV i početka XVI stoleća. BLON, Jackes Christophe, Le 1667- 1741 pionir savremene trikolorne repro- dukcije. BODLEIANA, čuvena biblioteka Oks- fordskog univerziteta, v. BODLEY, Sir Thomas 1545-1613 se bavio diplomatijom i naučnim radom, naj- više doprineo ponovnom podizanju oks- fordske univerzitetske biblioteke koja je sa fondom od oko 2. BODMER, Martin 1899- , švajcarski bankar, pose4uje jednu od najdragoceni- jih biblioteka u svetu sve važnije prve štampane primerke publikacija od XV do XX stoleća, među kojima i oko 500 inkunabula, izvrsnu kolekciju Sekspirovih dela, itd. BODONI, Giambattista 1740-1813 čuveni italijanski štampar i slovorezac čijim se tipom slova izradio ga je 1790. BOHEMIKA bohemica je naziv ko- jim se označava literatura sve publika- cije koje se odnose na Cešku, bez obzira na autora i mesto izdanja, a u užem smi- slu naziv za publikacije o Ceškoj i čiji su autori Cesi. BOLESTI KNJIGA su procesi ošteće­ nja, truljenja i raspadanja štampanog i rukopisnog materijala. Takve procese iza- zivaju mikroorganizmi, prašina, vlaga, termički i razni drugi nehigijenski uslovi. Materijal knjige hartija, koža, platno, lepak i dr. Postoje specijalne mere za terapiju odnosno higi- jenu knjige. Da bi se te mere poznavale i uspešno primenjivale potrebno je naro- čito poznavati šta sačinjava hartiju i ka- ko se ona proizvodi, koje su konstitucio- nalne bolesti knjige s obzirom na ma- terijal od koga je knjiga napravljena , koje su pak infektivne bolesti tj. Posto- je desetine vrsta insekata koji napadaju knjigu odnosno materijal od koga je na- pravljena i deluju razorno naročito ter- miti , neki su vrlo teško primetni. Infek- cija se vrši na razne načine, često obo- ljenja nastaju od gljivica plesan, buđ kojima naročito pogoduje vlaga. U razvi- jenim zemljama postoje specijalni insti- tuti za patologiju knjige. Ali i za oču­ vanje knjiga važno je održavanje, čisto­ ća, vetrenje i dr. BONHOMME, Pasquier iz druge po· lovine XV stoleća je prvi pariski štam par koji je štampao dela na francuskom jeziku i jedan od prvih koji je tačno ozna- čavao adresu svoje radionice pa je takvo označavanje ušlo kasnije u običaj kod pariskih štampari!. BONNIER, Albert je izdavačka kuća, štamparija i knjigoveznica u štokholmu, osnovana 1837. Iz- daje i švedski konverzacioni leksikon. BOOK: - AUCTION RECORDS - BOSANCICA 49 BOOK - AUCTlON RECORDS, Vol. London 1903, pa nadalje, sadrži izve- štaje o najvažnijim engleskim aukcijama i alfabetski spisak autora. BOOK BUYERS GUILD, društvo za unapređenje prodaje knjiga putem kre- ditnog sistema posredovanje između kup- ca i knjižara , osnovano 1957. »THE BOOK COLLECTOR«, tromeseč, ni žurnal, izlazi u Londonu, namenjen prvenstveno bibliofilima. »THE BOOKSELLER«, nedeljni žur- nal što ga je 1858. THE BOOK SOCIETY, društvo osno- vano 1928. Glavni urednik Dimitrije Tucović, zatim Dušan Popović. Znatno doprineo jačanju radničkog pokreta u Srbiji. Pored zna- čajnih priloga domaćih marksista eruco- vić, Popović, Filipović i dr. U redakciji su bili Triša K:ec- lerović, Filip Filipović glavni urednik , Moša Pijade, i dr. Sarađivali najistaknu- tiji naši i strani marksisti o najvažnijim temama dajući pregled i orijentaciju raz- vitka radničkog pokreta; 4. Pokre- nuta je II Zagrebu 19. Sestojanuarska dikta- tura 1929. U toku NOB »Borba« je izla- zila od 19. Ovo ukrašavanje se vrši najčešće prenošenjem već gotovog otnamenta. BORGIS od reči Bourgeois, navodno ime varoši, u kojoj se rodio Zofroa Tori Geofroy Tory , francuski štampar i iz- o davač luksuzno opremljenih publikacija namenjenih aristokratskim krugovima je vrsta štamparskog pisma čija slova imaju grafičku meru veličinu 9 tačakaodn. Vidi još: Stamparska slova. BOSANCICA je vrsta staroslovenske ćirilice, upotrebljavala se u Bosni. Njome su se služili bogumili, pisana povelja K:u- lina bana XII vek , a i frahjevci su se njome služili. Bosančica je dosta jedno- stavna, nema suvišnih znakova kao crkve- na ćirilica koja je preovladavala sve do! Jedan primerak »oficije« štampan je bosančicom 1571. Stampan triput nedeljno u Sarajevu od 1896. »BOSANSI A VILA«, zabavni, poučni i književni list pokrenut i štampan u Sa- rajevu 1885-1914 izražavao patriotsku antiokupatorsku tendenciju: U listu ima dosta etnografskih podataka. Saradnici su bili uglavnom srpskikuIturni i. Stampa- ni su u, Vilajetskoj odnosno Zemaljskoj štampariji,. Svi ovi godišrtjaci nalaze se u Gazi-Husrefbegovoj biblioteci u Sarajevu. »BOSANSKIPRIJATEU« je prvi bo- sanski časopis. Pokrenuo ga je pristaša Ilirskog pokreta franjevac Ivan Franjo Jqkić, prvi svezak štampan 1861. VJESNIK«, je prvi list izdavan i štampan u Bosni čim je u Sara- jev:u proradila' štamparija. IX jednom nedeljno,štampan srpskom ćirilicom i vu- kovskim narodnim jezikom, po sadržaju političkog i zabavriog karaktera, ali sa dosta tendencija turskog režima zastu- panje teze o posebnom b9sanskom narodu i sL. »BOSANSKO-HERCEGOYACKA BI- BLJOGRAFIJA knjiga. Sastavio Đorđe Pejanović, obuhvata publikacije iz perio- da od 1945. Od istog sastavljača objavljena je u Sarajevu 1954. Obadve bibliografije izašle su u izdanju »Svjetlosti«, Sarajevo. E«, službeni austro-ugarski list na srpskohrvatskom jeziku, izlazio u Sara- jevu od 1878. »BOSNA« list za vilajetske poslove, vijesti i javne koristi , izlazio nedeljno od 1866. BOSNIAKA bosniaca u bibliotečkom smislu označava sve publikacije i ruko- pise u kojima se govori o Bosni i Herce- govini, u širem smislu obuhvata ne samo· materijala. Bosni i Hercegovini štam- pa, knjige, rukopisi, slike, karte i dr. »BOSNISCHE POST«, list za politič­ ka i privredna pitanja, štampan na ne- mačkom jeziku u Sarajevu' od 1884. Pisan u duhu germanofibke politike. »BOSNJAK«, nedeljni list, štampan u Sarajevu od 1891. BOŠNJAK: - BRITISH AND.... BRADFORD, William 1663-1732 možda najznačajniji štampar iz vremena kada je Amerika bila kolonija. BRAILLE, Louis, učitelj za slepe i sam bio slep, usavršio pismo za slepe štc ga je pronašao Francuz Ch. BRAMAH, Josef 1748-1814 prona- lazač prve cilindrične mašine za izradu papira. »BRANISLAV«, naziv lista glasila Ilirskog pokreta, izlazio u Beogradu sve- ga 13 brojeva od novembra 1844. Glavni urednik ovog, slobodarskog glasila je Bogoslav Šulek. Pod naslovom »B r a n i s I a v« izlazio je takođe i list za politička i pri- vredna pitanja u Osijeku od jula 1878. To je bio opozicioni list, progresivan, zastupao idt! Odgovorni urednik Martin Polić. »BRANI OVO I OLO{{, zabavno-poučni i književni list izlazio od 1895. Pokretač i urednik Paja Marković - Adamov. BREHMER, August konstruktor ma- šine prošivanja kartona žicom i mašine za prošivanje knjiga. Taj termin se počeo upo- trebljavati i u značenju ma kakvog skra- ćenog teksta, dela ili rezimea odnosno pregleda, kao i u značenju zbornika, iz- voda iz radova jednog ili više autora. U istom značenju upotrebljavaju se nazivi: h o r o log i j, č a s o s lov. Poznato je 27 rukopisa glagoljskih brevijara. Pisani su na pergamentu, hrvatskom redakcijom staroslovenskog jezika, neki se ističu or- namentikom. K:odeksi glagoljskih brevija- ra nalaze se u Vrdniku, Novom Vinodolu, Zagrebu, Ljubljani, Beču, Pragu, Parizu, Rimu, Londonu, Oksfordu, Moskvi. Inače, rukopisnih kodeksa latinskog brevijara ima u više mesta Šibenik, Trogir, Rab, i dr. BREYER Mirko 1863-1946 čuveni zagrebački knjižar- antikvar, izdavač više kataloga i saradnik velikog broja naših časopisa u kojimi! BRILJANT briIIant je vrsta štam- parskog pisma čija slova imaju grafičku meru veličinu od 3 tačke odnosno jedi- nice, dakle sićušna slova. Potiče iz Ame- rike. BRITISH AND FOREIGN BIBLE SOCIETY Britansko i inostrano biblij- sko udruženje , osnovano 1804. Do sada je pubIi- kovala preko 400,000. BRITISH FEDERATION OF MASTER PRINTERS, britanska nacionalna organi- zacija poslodavaca štamparske industrije, uključujući tu i knjigovezačku delatnost, industriju papira i sl. »BRITlSH UNION CATALOGUE OF PERIODICALS« Britanski katalog perio- dike , skraćeno BUCOP, štampan u Lon- donu, 1955-1958, vol. Poznat prvenstveno po svome Konverzacionom lekSikonu, zatim po popularno-naučnim delima i putopisi- ma čuvenih autora. BROZIC, Nikola, župnik i glagoljaš u Omišlju, priredio izdanje glagoljskog bre- vijara iz 1561. U njemu irna narodnih pesama i drugih priloga fol- klornog karaktera. Uređivao ga Dorđe Rajković 2. U listu irna dosta slika, pesama, priča i dramskih priloga namenjenih omladini. »BOCHEREI UND BILDUNG« Knji- žnica i obrazovanje , mesečničasopis Društva nemačkih bibliotekara i Saveza nemačkih biblioteka. Casopis namenjen prvenstveno bibliotečkim radnicima narod- nih biblioteka sa interesantnim informa- tivnim podacima iz oblasti prakse i teorijt' nemačkog bibliotekarstva. BUDIMPESTANSKI ARHIVI, od ko-. U nji- ma se nalazi veliki broj arhivalija naših naroda najviše raznih samostanskih i banskih spisa , a tamo su dospele iz doba mađarske vlasti. BUDNICA, vrsta patriotske pesme na- stale u vreme preporoda u Hrvatskoj kao nastavak d a vor i j a vidi o torne. Budniee su praktično zabranjene zabra- nom ilirskog pokreta. »BUDUCNOST«, poznata i vrlo dra- gocena napredna pedagoška biblioteka koju je pokrenuo i izdavao Miloš B. Jan- ković iZišlo 82 sveske , doživotni pred- sednik Saveza pedagoških društava SFRJ, koji je inače mnogo doprineo popularisa- nju i razvijanju naprednih pedagoških shvatanja, v. Biblioteka »Budućnosk BUĐANOVACKO JEVANĐELJE, pre- pis jevanđelja iz Crnojevića štamparije, pisano ćirilicom 1548. BtJl INIST - BtJSTROFEDON 53 BUKINIST, v. Bukvari su prvi školski udžbenici, u njima je dosta ilustraCija koje privlače dečju pažnju i olakšavaju da se što bolje shvate i nauče pisana i štampana slova. Ponekad bukvar i čitanka čine jedinstveni udžbenik od- nosno priručnik. Zbog teških uslova u ko- jima su živeli robujući tuđinskoj vlasti naši narodi relativno kasno dobijaju i svoje prve bukvare. Prvi bosanski bukvar štampan je u Budimpešti 1836. Za srpske škole u Bosni i Herce- govini upotrebljavani su bukvari iz Srbi- je i Vojvodine ili prema njima podešeni. Prvi takav bukvar pisan prema Vukovom pravopisu, štampan u Beogradu 1869. O istoriji bukvara v. BUKVICA ima značenje azbuke. BULA latinski: bulla znači vrstu pečata i povelju sa takvim pečatom; po- znate su papine bule u vidu povelja odn. BULEVARSKA LITERATURA, odnosi se na razne publikacije bez umetničkog ukusa i obično je senzacionalnog karaIt iera. »BUNJEVACKE I SOKACKE NOVI- NEc, list izlazio nedeljno od. Po sadržaju pre- težno političkog i poučnog karaktera. BURLESKNA LITERATURA, literatu- ril sa naglašenim akcentima. BURY, Richard de 1287-1345 čuve­ ni bibliofil i mecena nauke. Sačuvao ve- liki broj klasičnih rukopisa, u Oksfordu osnovao biblioteku pristupačnu svim stu- dentima, ali je prilikom raspuštanja ma- nastira 1537. Njegova knjiga»Philobiblion« puna je slavopojki knjizi I bibliotekama. Sam termin doslov- no znači: »na način kojim se vo okreće prilikom oranjac. CABINET DES POINSONS, jedna od najznačajnijih svetskih kolekcija raznih tipova slova, sastavni deo Imprimerie Na- tionale Franc;aise. CAMBRIDGE BIBLlOGRAPHICAL SOCIETY, društvo bibliografa, osno 1949. CAMBRIDGE UNIVERSITY PRESS, druga po starini štamparija u Velikoj Bri- taniji osn. Tek kraljev- skom poveljom 1534. CAMDEN SOCIETY, osnovano 1838. CANCEL, štamparski list, odn. CANCELLARESCA CARS IVA, V. »CANKARJEV GLASNIK« mesečnik za leposlovje in pouk , izlazio od IS37. CANKARJEVA ZALOZBA, najpozna- tija slovenačka izdavačka kuća, osno 1945. CARIGRADSKI ARHIVI predstavljaju dragocen izvor za istoriju južnoslovenskih naroda pod Turcima. Od dva carigrad- ska arhiva, Basvekalet arsivi Basbakal- nik arsivi sadrži oko 50 miliona doku- menata i deftera zvaničnih knjiga koji potiču većinom iz kancelarije Gradskog divana i Visoke Porte, a Topkai Sarayi Muzesi arsivi sadrži materijal iz sulta- novog dvora. Obadva arhiva sadrže va- žne podatke za istoriju naših naroda zad- njih decenija su počeli stručnjaci da pro- učavaju materijal u tim arhivima. »CARIGRADSKI GLASNIK«, list na srpskom jeziku ćirilicom izlazio sedmič­ no u Carigradu od 1895. Vlasnik i urednik lista Nikola Sp. Savić, potom Kosta Grupčević. Sadržina lista pretežno informativnog karaktera vesti iz Srbije i čitave Otomanske carevine. CARINTHIA, list na nemačkom jezi- ku, izlazio u Celovcu od 1811. CARMfLITE MISSAL - CENA KNJIGe 5S CARMELITE MISSAL, v. CARNEGIE MEDAL, godišnja nagra- da ustanovljena 1936. »CARNIOLA«, časopis izlazio u Lju- bljani na nemačkom jeziku od 1838. CAROSTAVNIl je naziv za literar- no-istorijska dela, upravo to su dela sta- re srpske književnosti - o srpskim vla- darima idinastijama. CARREL-SISTEM, sistem odeljenih odn. Pretpostavka za takav sistem je strogo sistematski smeštaj knjiga. CATHOLlI ON, latinski rečnik što ga je u XIII stoleću napisao Johann Balbus, smatra se da ga je štampao Guternberg pa je sa Gutenbergovom zaostavštinom prešao 1469. CAXTON, William 1422-1491 prvi engleski štampar, izdavač i prevodilac de- la koja je publikovao. U Brugesu je 1475. Smatra se da je upotrebljavao 8 gotskih tipova slova. »CELlCA« slovenački: ~ ćelija. Tekstovi se odnose pretežno na organizaciona partijska pita- nja u Sloveniji. CELJSI A HRONIKA Je pisana na ne- mačkom jeziku postoje samo prepisi iz XVI-XVI Il stoleća. Sadrži istorijske po- datke o vladavini grofova celjskih. Hro- niku je počeo sastavljati nepoznati autor, oko polovine XV stoleća. »CELSI E SLOVENSI E NOVINEc imale naJpre naziv Celske novine, a po- tom Slovenske novine , prvi slovenački politički list, izlazio sedmično od 1848-1849. List je imao i naprednih shva- tanja, pa je i to doprinelo brzom prestatt ku odn. CELOFAN cellophan je prozirna tanka hartija, pravi se od viskoze, jednog derivata celuloze. Pronašao je Svajcarac dr Brandenberger 1908. Celofan se upotrebljava naročito u knjižarstvu, prvenstveno u svrhu pakovanja, kao za- štitni omot. CELOI UPNO IZDANJE je izdanje u kome su zastupljena sva dela nekog pisca, objavljuje se obično nekoliko godina po- sle izlaska pojedinih njegovih dela, a naJ- češće posle autorove smrti. I za vreme ži- vota može da bude više celokupnih izda- nja, koja se razlikuju potpunošću sadr- žaja. CELOVEčl 1 RUI OPIS, poslednji list istrgnut iz nekog· crkvenog kodeksa, po- tiče iz XV stoleća, pisan na pergamentu, ima neniačku grafiju, sad je vlasništvo Istorijsk g društva u Celovcu. CELULOIDNI PAPIR je vrsta foto- grafske hartije, vrlo osetljive prema svet- losti. Ta se hartija upotrebljava prven- stveno za kopiranje. Ona je sastavni deo svake bolje hartije. CENOVNII , popis robe uz naznačenje cena. Postoje posebni knjižarski katalozi sa označenim cenama knjigama i drugom knjižnom materijalu. ·CENA I NJIGE može da bude realna vrednost koštanja gde je uračunata har- CENTRALNA BIBLIOTEKA - CHAMP. LEVE tija, rad, oprema, autorski honorar, itd. Cenu za novu knjigu određuje izdavač na bazi koštanja. Vrednost starih knjiga, naročito inkunabula i dr. Ina- če antikvarne cene nemaju utvrđenu nor- mu, nego se određuju obično prema ret- kosti, potraživanju, opremi, itd. CENTRALNA BIBLIOTEKA je obično najveća biblioteka na određenoj teritoriji opština, srez, republika ili pak glavna biblioteka za više srodnih ustanova uni- verzitetska u odnosu na fakultetske, ili neka glavna naučna biblioteka na terito- riji gde postoje i manje naučne bibliote- ke, itd. CENTRALNA BIBLIOTEKA SRPSKE AKADEMIJE NAUKA, postoji od 1842. Knjižni fond ove biblioteke iznosi oko 300. CENTRALNA NARODNA BIBLIOTE- KA SR CRNE GORE, radi na Cetinju od 1946. CENTRALNI KATALOG obuhvata knjižne fondove više biblioteka određenog administrativnog područja. Obično je sme- šten u glavnoj odnosno centralnoj biblio- teci, ima značaja za informativnu službu u bibliotekarskom radu, jer se čitaoci mo- gu odmah orijentisati prilikom tr~ženja u kojoj se biblioteci nalazi neka knjiga nakataloškim listićima centralnog kata- loga naznačena je i biblioteka u kojoj se nalazi određena publikacija. Kod nas po- stoji centralni katalog u Beogradu, Za- grebu i Ljubljani; mogu postojati i cen- iralni katalozi za pojedine struke. Ime cenzura je poz:nato još iz 443. Od toga vremena nije prestajala dr- žavna i još više crkvena cenzura. »CERKVENI GLASBENIK«, izlazio od 1878. Sadr- žaj pretežno iz oblasti crkvene muzike. CEROVIĆ - AJHŠTET, Branislav, o- snovao 1896. CETlNJSKA ČITAONICA, osnovana 1868. Imala svoj ustav i svoja pravila, a 1884. »CETINJSKI VJESNIK«, poluzvanični list crnogorskog režima, pokrenut 1908. CHANNEL SCHOOL, škola rukopi- snog slikarstva iz XIII stoleća ponekad se označava severnofrancuskom ili južno- engleskom umetničkom školom. CHEPMAN, Walter 1473-'-1538 , za- jedno sa Androw Myllar-om osnovao 1508. CHODOWIECI I, Daniel Nikolaus 1726-1801 , berlinski graver poznat na- ročito po ilustracijama dela Sekspira, Ser- vantesa, Getea, Lesinga i dr. Naziv cicero dolazi po tome što su tom veličinom slova prvi put 1467. Ci- cero služi kao osnovna mera štampanja veličine slova i slepog materijala. To je zapravo kontinentalna jedinica za mere- nje širine štamparskog slova i dubine stranice, iznosi 4,511 mm, ili 12 Didot-je- dinica. CINI OGRAFIJA je fotomehaničko u- množavanje urezivanjem slova ili slika u ploče od cinka. Sinonim je izrazu f o t 0- c i n k o g raf i j a, a znači i svaku re- produkciju putem cinkografije. Onaj koji to obavlja zove se cin k o g raf. Cin- kografija označava i preduzeće koje pro- izvodi klišeje za cinkografsko štampanje. ClOS kratica od: Comite Internati- onal de l' Organisation Scientifique je međunarodni komitet za naučnu organi- zaciju. CIRI ULAR iIi e j,:. CIRI ULARNO PISMO, v. Citat se stav- Ija među znake navoda. Onaj koji navodi preterano mnogo citata zove se c i t a t o- log, odnosno kaže se da je opterećen c i t a t o log i j o m. »CITHARA OCTOCHORDA«, zbornik hrvatskih crkvenih napeva I. CITOHROMIJA citochromie vrsta četvorobojne štampe za slike. Na ploči za crnu boju nalaze se pojedinosti crteža, za- tim se upotrebi crvena, plava i najzad žu- ta boja ove tri se prethodno prerade u što svetliji ton. I CODEx - COPYRIGHT jih se najvIse istakao Charles Nicolas Cochin 1715-1790. Codex alexandrinus, grčki tekst Biblije, potiče iz V stoleća, pisan incija- lom na pergamentu, sada u Britanskom muzeju. Codex amiatinus, kopija Vulgate latinske verzije Biblije iz IV stoleća iz početka VIII stoleća rađena u Monkwe- armouth-u ili Jarrow-u , sada se nalazi u Lorencovoj biblioteci u Firenci. Cedadski evan- gelij ar. Jugosloven- ske akademije znanosti i umetnosti u Za- grebu. Codex Sinaiticus, rukopis Biblije na grčkom, potiče verovatno iz IV stoleća i to je najstariji sačuvani grčki kodeks na velinu, deo Starog i ceo Novi zavet na- laze se u Britanskom muzeju. CODICES skraćeno: codd , drvene tablice za pisanje, prekrivene voskom i pričvršćene kao stranice knjige. Na njima se pisalo perom. COKE, sir Thomas 1697-1759 po- znati bibliofil koji je kupovao mnoge knji- ge i manuskripte najviše iz italijanskih kolekcija za svoju biblioteku u Norfolku iz koje je Britanski muzej dobio 12 zna- čajnih rukopisa. COLINES, Simon de 1475-1547 , ču­ veni francuski štampar među prvima upo- trebljavao kurziv i dalje razvio upotrebu rimskog pisma. Njegovo delo »Praxis cri- minis persequendi« sadrži 'navodno naj- lepše francuske drvoreze toga perioda. Na taj način lako je prime- titi grešku kod spajanja. »COMAEDIA«, ilustrovani časopis, iz- lazio sedmično od 1923. Vojnovića, Rade Drainca i dr. CONGREVE PRINT, otisak u boji po- stiže se metodom što je pronašao Sir William Congreve 1772-1825. CONVERSIO BAGOARIORUM ET CARANTANORUM, od nepoznatog auto- ra, najznačajniji pisani izvor za istoriju Slovenaca. Ima više prepisa i iz- danja. Trajanje zaštitnog prava je 28 godina od prvog publikova- nja, pri isteku toga vremena može se pro- dužiti na sledećih 28 godina. Corpus inscriptionum skraćeno CIL , epigrafsko delo Berlinske akademije, u njemu su natpisi latinskim jezikom iz vre- mena rimske imperije, delo je štampano u više tomova, u III tomu su natpisi iz južnoslovenskih krajeva. COTTON, Sir Robert Bruce 1571- 1631 , poznati engleski bibliofil, vlasnik bogate biblioteke knjiga i rukopisa, među njima i kopija Beowulfa iz 1000. CRAMOISY, Sebastien 1585-1669 , pariski štampar i izdavač, bio naimeno- van za prvog direktora Imprimerie Royal prilikom osnivanja 1640. CRANTZ,Martin osnovao sa Fribur- geromi Geringom prvu štampariju u Francuskoj. Prvo delo štampano u tl4 štampariji izašlo 1470. CRNOGORAC«, sedmični politički list, prvi u Crnoj Gori, izlazio od 1,871. CRNOGORKA«, prvi literarni časopis II Crnoj Gori, izlazio najpre kao prilog listu »Crnogorac« v. Urednik časo­ pisa Jovan Pavlović. CRNOJEVIĆA STAMPARIJA je prva štamparija na. Osnovali su je 1485. Poznata i pod nazivom O b o d s k a š t a m p a r i j a, jer je počela da radi na Obodu kod Rijeke Crnojevića , posle pre- neta na Cetinje. Prvi glavni štampar bio jeromonah Makarije, posle pada Crnoje- vića države 1496. U Crnojevića štampariji štampano je, prema podacima, šest knjiga: Oktoih prvoglasnik, Oktoih petoglasnik, Psaltir, Molitvenik Trebnik , Cetverojevanđelje, Cvjetni triod. Te knjige su štampane u vremenu od 1493. Tehnič­ ki su veoma lepo opremljene. CRNORIZAC Hrabar živeo u prvoj polovini X stoleća anonimni brani1ac sta- roslovenske azbuke, »0 pismeneh Crno- 60 »CROATIA« - CVIJANOVICA KNJIZARA risca Hrabra« , najstariji prepis potiče iz XIV stoleća. »CROATlA«, časopis Hrvatsko-srpske koalicije, izlazio mesečno na mađarskom jeziku, pokrenut 1906. U njemu su sarađivali Svetozar Pri- bićević, Veljko Petrović i dr. »CROATIA SACRA«, časopis name- njen pretežno za crkvenu istoriju Hrvata, donosio značajne podatke iz arheologije, istoriografije i dt. Casopis je izlazio od 1931. CROMBERGERi Jakob 1503-1537 , nemački štampar u Sevilji, njegov sin po- slao štamparski stroj i štampara Juana Pablosa u Meksiko gde je ovaj 1556. CRTICA, znak -, a takođe kratak na- pis beletrističkog karaktera i sl. »CRVENA HRVATSKA«, sedmični list, izlazio od 1891. Prvih desetak godina izdavač i urednik lista bio Fran Supilo. »CRVENA SLOBODA«, list Socijal- demokratske stranke Hrvatske i Slavonije, pokrenut 1902. »CRVENA ZASTAVA«, glasilo Komu- nističke omladine Jugoslavije SKOJ-a. List izlazio od l. »CRVENI BARJAK« Rdeči Prapor, Crvena zastava , list Jugoslovenske sek- cije pri Ruskoj komunističkoj partiji, iz- lazio najpre u Taškentu dvaIJut meseč­ no 1920. »CRVENI SMEH«, ilustrovani list, iz- lazio u toku 1920. CVETNI TRIOD ili pentikostar je li- turgijska knjiga sadrži crkvene pesme. Na osnovu makutaturnih listova u jednom Služabniku manastira Dečana, može se videti da je Cvetni trio d štampan u Crno- jevića štampariji. CVIJANOVIC Svetislav, knjižar i iz- davač. Najpre služio kao knjižarski po- moćnik u više mesta u Jugoslaviji i ino- stranstvu, 1902. Tekst je znatno skraćen obuhvata samo ono što je naj- bitnije , štampan je uz psaltire i zbornike ili posebno Prvih decenija XV stoleća još je služio i kao priručnik u nedostatku školskih knjiga. CASOPIS ZA ZGODOVINO IN NA- RODOPISJE, tromesečnik Društva istori- čara u Mariboru 1904-1940. U njemu ima značajnijih bibliografskih i drugih priloga slovenačkih istoriograf a. CASOPISI periodične mesečne, kvar- talne, godišnje, povremene publikacije, obično ustaljenog formata najčešće izme- đu kvarta i folio sa prilozima stručnog naučnog, literarnog, političkog~ ili op- šteg sadržaja. U nekim velikim zemljama poznati su knjižarski časopisi sa biblio- grafskim i kataloškim pregledom litera- ture. Kod nas su zbog teških političkih i ekonomskih prilika dugo robovanje pod tUđinom časopisi nastali relativno kasno. Kod Srba, smatra se, da je prvi časopis »Slaveno-serbski magazin«, izlazio u vidu mesečnika što ga je pokrenuo i uređivao Zaharije Orfe1in, štampan je 1768. Prvi redovni vojvođanski časopis »Serbske letopisi za godinu 1825« štam- pano u Budimu do 1864. Ima velikog značaja za srpsku političku i kul- č turnu istoriju. U drugoj polovini XIX stoleća iz- lazilo je na teritoriji Vojvodine i Srbije više časopisa i listova od kojih su pozna- ti: »Mlada Srbadija« Ujedinjene omladine srpske Novi Sad, 1870-1872 , »Preodni- ca« Beograd, 1873-1874 , znatna struč­ na i omladinska periodična štampa, vojni časopis »Ratnik« Beograd,. Mnoga društva i ustanove izdaju svoje publikacije, a od značajnijih časopisa ističu se naročito poznati: »Srp- ski književni glasnik« Beograd, 1901- 1914, i 1920-1941 , »Misao« Beograd, 1919-1933 , »Stožer« Beograd, 1930- 1935 , »Danas«, »Nova literatura«, »Naša stvarnost«, »Umetnost i kritika«, »Mlada kuitura«. Od najstarijeg časopisa »Agramer Theater 30urnal« 1815 saču­ van je samo jedan primerak, a drugi ča­ sopis, »Luna« bio je najpre u vidu no- vina, donosio je i izvesne priloge na hrvatskom jeziku. Cak i časopis »Croatia« 1839-1842 bio je na nemačkom jeziku. Prvi časopis na hrvatskom jeziku »Danica hrvatska, slavonska i dalmatinska« pokre- nut je 1835. Casopis je odigrao veliku ulogu u književnom i uopšte kul- turnom ujedinjavanju Hrvata. Značajnu su ulogu imali i ovi časopisi: »! CASOSLOV - CITANKA 63 -:- II časopisa muzika - 6 časopisa istorija - 19 časopisa filologija - 8 časopisa 23. JAR codex aquileiensis je latinski tekst pisan inci- jalnim pismom jevanđelja, verovatno još iz V stoleća, nalazi se u mestu Cedad. U kodeksu ima dosta imena onih koji su se zapisivali karoIinškim pismom prili- kom proputovanja na hodočašće kada se kodeks nalazio još u Akvileji. Kodeks je značajan naročito zbog tih upisanih raznih langobardskih i slavenskih imena među kojima su i istorijska imena: Boris, Trpi- mir, Rastislav, itd. ČITALAC u bibliotečkom smislu je o- soba koja posećuje biblioteku da čita knji- ge i dr. Obično se grupišu čitaoci prema zvanju i uzrastu studenti, nastavnici, omladina, itd. Neke biblioteke praktikuju da sa čitaocima povremeno 0- državajukonferencije pod rukovodstvom nekog bibliotekara iznose se želje čita­ laca, njihove primjedbe i napomene, kao i saveti bibliotekara o efikasnijem načinu korišćenja knjigom, upozorenje za rad, za čuvanje knjiga i dr. ČETVEROJEVANĐELJE BEOGRAD- SI O, štampano 1552. CISTA BIBLIOGRAFIJA, za razliku od primenjene bibliografije, donosi samo spisak dela i bibliografske podatke bez vrednovanja, tj. ČITALAčl A GRUPA u bibliotečkom smislu je skup čitalaca koji zajednički ob- rađuju ili proučavaju neku temu. Nekad je to i zbog pomanjkanja dovoljnog broja neke knjige ili makakvog napisa ili radi lakše obrade materijala uz diskusiju , nekad u cilju navikavanja na čitanje, da se privuče čitalac i da zavoli knjigu, itd. Postoje i čitalačka društva, poznata i u istoriji naročito od XVIII veka naovamo. ČITANI A može da ima vrlo široko značenje, najčešće se pod tim nazivom misli na vrstu udžbenika iz nastave ma- ternjeg jezika. Prvobitno su se upotreb- ljavali samo abecedari i bukvari, zatim katehizmi, pa i same biblije. Kasnije su nastale čitanke i u vidu antologija, kao izbor štiva iz određene oblasti i sl. Smatra se da je prvu čitanku za srpske osnovne škole izradio 1770. Prvu čitanku u Srbiji sastavio je Dimitrije Isai- lović i štampana je u Beogradu 1839. Kod Slovenaca je Abecedarium bio prvi bukvar i prva slovenačka knjiga uopšte, a kasnije je u XVIII stoleću slično kao u Srbiji i Hrvatskoj, najviše poslužila u prevodu čitanka J. U Bosni i Hercegovini prvu čitanku, kao i prvi bukvar sastavio je Miloš Man- dić. Prva čitanka štampana je 1868. Otada pa do 1918. U Makedoniji su prvi čitanački pri~ ručnici bili srpski, ruski ili bugarski, dok je prvi priručnik takve vrste na makedon- skom jeziku »Bukvar. I razred osnovne škOle izišao tek 1945. U Crnoj Gori je Stevo Cuturilo tada školski nadzornik izdao 1888. CITAON'ICA je prostorija koja se obič­ no nalazi u zgradi u sastavu biblioteke ili neke druge ustanove škola, preduze- će. Ponekad se, dakle, reč čitaonica upotrebljava u znače­ nju reči biblioteka i obratno. Citaonice kod Srta stvorene su tek sredinom XIX stoleća i u početku su ras- polagale periodičnim publikacijama, a tek kasnije knjigama. Tako je CitaIištEl beo- gradsko, tako reći prva čitaonica, Qtvo- reno 1846. Tokom celog XIX sto- leća u Srbiji nije bilo više od stotinu či­ taonica. U Vojvodini su čitaonice posto- jale nešto ranije nego u užoj Srbiji. U Hrvatskoj se čitaonice javljaju u vezi sa jačanjem ilirskog pokreta i uopšte u doba narodnog preporoda. Citaonica u Zagrebu je četrdesetih godina prošlogstoleća po- stala centrom hrvatskog kulturnog rada. U drugoj polovini XIX stoleća pored čio taonica opšteg tipa osnivaju se razne či­ taonice stručnih udruženja i društvenih organizacija. Tada već postoje čitaonice i u drugim našim zemljama, u Sloveniji. Bosni i Hercegovini, itd. ČLANAK je napis iz društvene, poli- tičke, naučne, umetničke ili neke druge oblasti, štampan je obično u časopisu ili kakvoj drugoj periodičnoj publikaciji. CTENIJA zovu se još čitovnice su jedan vid čitanki sa poučnim materijalom. U raniJa vremena, kad su sveštenici~ bili gotovo jedini pismeni ljudi, čtenija su im služila za davanje narodu verskih, etič­ kih, i drugih uputstava. CUVANJE I KONZERVIRANJE KNJI· GA i drugog knjižnog materijala vrši se putem dezinf~kdje i dezinsekcije, zatim raznim drugim sredstvima protiv Vlage, prašine, miševa i insekata, merama za- 'Štite od požara, dobrim povezivanjem i koričenjem materijala, itd. Vidi još: Bo- lesti knjige. CIRIUCA je vrsta slovenskog pisma, verovatno sastavio slovenski prosvetitetj Kliment, ali to nije utvrđeno. Cirilica je napravljena prema grčkom unicijal nom ustavnom pismu pismo sa pravilnim potezima upotpunjeno znacima za one glasove koji postoje u slovenskom jeziku. Staroslovenska ćirilica imala je, 37 slo- va, pa se kod starosrpske ćirilice broj slova smanjio prema glasovnom sistemu srpskog jezika. Vuk Karadžić je stvorio fonetskl,l ćirilicu, tj. Najstariji spome- nik, pisan ćirilicom jeste SamuiIov natpis iz 993. Najstarija hrvatska ispra- va pisana ćirilicom potiče iz XII veka sa otoka Briča, a i prevod Letopisa popa Dukljanil1a početkom XVI veka pisan je ćirilicom koja se tada upotrebljavala u splitskom kraju do prošlog veka i glago- ljica se u Dalmaciji nazivala ćirilicom. Najstariji ćirilski spomenici u Bosni su natpis bana Kulina iz 1185. CIRILO I METODIJE,slavenski pro- svetitelji iz IX veka, po narodnosti Grd, rodom iz Soluna. Svoju kulturno misi- onarsku ulogu vršili su prvo u Morav- skoj sastavivši prethodno slavensko pismo , a posle u Panoniji i, drugim slavenskim zemljama. Glavni izvori o nji- hovom životu i radu jesu: Žitije Kon- sfantina«, »Zitije MetodiJa« i »Pohvala sv. CUKOVIC RADOMIR, knjižar i izda- vač u Beogradu od 1932. Pre· težno izdavao školske knjige i dečju fi· t~i'aturu. DADAIZAM prem:a ft ane. Pojava ovakvog kao i raznih drugih modernističkih pra- vaca uslovljena je opštim duhovnim sta- njem toga, vremena. Zatim u alfabetskom pred- metnom registru potražiti odgovarajući DK: broj za tu struku, ali radi što veće tačnosti i' preciznosti prokontrolisati taj broj u glavnoj tablici DK:, gde. K:ad nismo sigurni u nekim deta- ljima bolje je dati DK: broj kojim se obu- hv? Ako se, recimo, u jednoj knjizi govori o porezu na dohodak, ali su obuhvaćena i neka druga pitanja opore- zivanja, onda je bolje staviti 336. Uostalom, ko se bude interesovao tematikom iz te oblasti neće! Ako pak u knjizi ima pitanja iz raznih oblasti recimo, iz vaspitanja, psihopatologije, sociologije, itd. K:ad je najzad do- nesena odluka i na kataloški listić napisan DK: broj, onda se listić ulaže na odgovara- juće mesto prema redosledu. Pritom imati u vidu da i kod istog broja treba prvo staviti publi- kacije iz oblasti marksizma i one koje se odnose na našu stvarnost i na našem su jeziku. Prigovori protiv DK: su opšteg i po- sebnog karaktera. Neki stručnjaci K:ed- rov, K:unce, Drtina i dr. Međutim, ni sistematizacija nau- ka nemože nikada u potpunosti odraziti svu isprepletanost. Radi se pretežno o izvesnoj relativnosti koja je inače neminovna već zbog same raznovrii~ nosti stvarnosti injene promenljivosti. Ali to nije opravdan razlog da se odustane u. Najveći nedostatakUDK: jeste ideolo- škeprirode. Dok je religija srazmerno najdetaljnije razrađena. Stručnjacima Je verovatno zagonetno zašto je psiholo- gija stavljena pod mnogo duži deCimalni indeks, 159. Osim toga komunizam i nacionalsocijali? Politika DK: 32 stavljena je pre ekonomike DK 33, iako danas i veliki broj ·građanskih stručnjaka btiče primat ekonomske baze. Naravno UDK: ima i· drugih raznih zbrkanosti i. Nije precizirano recimo zašto je Javilo mnenje označeno i brojem 321. Ne samo što nije postavljena naučna. Pa čak i o. Ne treba zaboraviti da se i putem klasifikacije vrše falsifikacije' istotije,. BJiss: A J;libliographic Classifh~ation. Polj sh i Mađarska stavljaju u sferu Nemačke. Evropa 8 'to nažalost liije izmenjeno nl sovjetskom varijantom UDK. Socijalistički sektor stvarnosti nije takoreći ni postaVljen' a kamo li razrađen pa -se socijalistička privre~a trpa u kapi- talističku, ·marksistič. Između jezika i književnosti. Neke najvažnije oblasti nauke samo su površno i neodređeno navedene, mnoga značajna pitanja nisu ni pomenuta. Protiv DI davali su dosta oštre pri- govore još od ranije i građanski. Rudolf l aiser, i dr. Međutim unesene varijante 'lU vrlo dragocene naročito u pogledu kla- sificiranja publikacija dijalektičko-materi­ jalističkog j socijalističkog odnosno komu- nističkog karaktera, kao i u pogledu iz- vesnih novih uputstava metodskog karak- tera. Vidi posebno: Sovjetska primena Decimalne klasifikacije. A BIBLIOTEKA ima značenje prostorija u kojima. U širem značenju upotrebljava se pojam dečja 1iter4tura. DECJA LITERATURA označava sva deja koja su namenjena. Tu spadaju razno- vrsne publikacije. Poznati dečji pisci su Andersen Bajke , Dž. Tako su, uglavnom, do XVIII veka knjige posve- ćivane kneževima, biskupima i drugim uglednim ličnostima, koje bi za uzvrat nagrađivale pisca. Stoga se u posveti do- sta opširno izražavala neka duboka oda- nost, poštovanje i sl. DEFEKTNI EGZEMPLAR u najširem smislu znači onu publikaciju koja se zbog nekih nedostataka ne može u potpunosti koristiti nedostaju neki listovi ili postoje druga razna oštećenja. U užem smislu to je primerak sa nedostacima prouzro- kovanim obično prilikom štampanja po- grešni otisci, ispreturani slogovi, pasusi ili čitave stranice, nečitak tekst i nejasne slike itd. Razlikuju se dakle knjige sa greškama i oštećene knjige. Do XVIIIstoleća odluke je donosio većinom Carski divan, a najpoznatiji njegov Defter datira iz 1521. Postojali su i specijalni defteri »miihimne« u koje su se unosile odluke Carskog divana. Ima ih blizu 300, u njima ima raznih podataka onasIm narodima i krajevima, a naročito u Ah- kam defteri ma o Bosni. Srbistan defteri se odnose posebno na Srbiju. Naročito su značajni katastarski defteri. Svi oni pred- stavljaju važan izvor za istoriju. DEKADENTNA LITERATURA od lat. Ovaj pojam se primenjuje i za razne krajnje subjektivističke moderni- stičke pravce krajem XIX i početkom XX VP-ka. Takva literatura doprinosi haosu, de- zinformaciji i uopšte sprečavanju progre- sa. Dekadentna literatura uzima maha na- ročito krajem XIX i početkom XX stoleća. To je zapravo list hartije pokriven lepilom. Služi obično za stavljanje raznih slika na posude ili na kakve predmete i na dečje igračke radi estetskog ili reklamnog efekta. Sinonim terminu dekaikomanija je izraz metahro· matipija. »Priča od deset dana« čuveno delo ita-! Delo je izvršilo veliki uticaj na razvoj evropske književnosti. Prevedeno je na mnogobroj- ne jezike. DEKLAMATORIJUM declamatorium od lat. Inače deklaracija se upotrebljava i u značenju prijavljiva- nja robe carinskim organima vlasti, iska- zivanje sadržine poštanskih paketa, pri- kazivanje iznosa zarade, itd. DELAUNAY Nicolas 1739-1792 , je- dan od najistaknutijih predstavnika fran- cuske grafike, ima značajne ilustracije knjiga i vrlo lepe vinjete. DELAVEC«, list o radničkim pitanji- ma, pokrenut 1893. Pod tim naslovom iz- ,lazio i list od 1914. N a primer: u Narodnoj biblioteci SR BiH u Sarajevu nalaze se sve publikacije iz SFRJ, a u banjalučkoj, tuzlanskoj i mo- starskoj narodnoj biblioteci sve publika- die iz SR BiH. Te se publikacije dobijaju kao obavezni primerak vidi o tome. DESETERAC, stih od deset slogova. Obično je bez rimovanja i najčešće se peva uz gusle. Oznaka za povezivača knjige. DESKRIPTIVNA BIBLIOGRAFIJA zo- ve se još opisna ili analitička bibliogra· fija jer detaljno prikazuje podatke o knji- zi: puno ime autora, potpun naslov, mesto i datum izdanja, ime izdavača i štampara. U izvesnom smislu se može identifikovati detektivska i kriminalistička literatura. DEUTSCHE BIBLlOGRAPHIE, vidi pod Bibliografije. To je zapravo biblioteka, osno 1912. Posle podele Nemačke o- snovana. Cu- vena je deviza »Proleteri svih zemalja ujedinite se! Njome se završava delo »Komunistički manifest« i označava kratko izraženi cilj borbe radničke klase, odno- sno njene avangarde. Ponekad deviza je sinonim reči »parola«. Reč deviza ozna- čava takođe i stranu menicu odnosno va- lutu. LVIL 1873- 1931 američki bibliotekar i bibliolog, tvo- rac decimalne klaSifikacije. Svoj sistem primenio najpre u klasificiranju knjižnog fonda biblioteke u Amherst-koledžu gde je stekao i akademski rang i postao biblio- tekar. Posle je bio sekretar ALA Ame- rican Library Association i urednik pr- vog tamošnjeg stručnog bibliotekarskog časopisa Library Journal. Ka- da je osnovan Međunarodni bibliografski 76 DEZIDERAT - DIJAKRITICKI ZNACI institut Institut international uzet je Djujov decimalni sistem kao baza za iz- radu opšteg sistema bibliografske klasifi- kacije, a posle je detaljnije razrađivan kao međunarodna odnosno univerzalna deci- malna klasifikacija. Glavno Djujevo delo »A Classification and Subject Index for Cataloguing and Arranging the Books and Pamphlets of a Library«, štampano prvi put, anonimno, u Amherst-u 1876. Vidi još pod: Decimalna klasifikacija. DEZIDERAT ili desi der at lat. DEZINFORMACIJA je namerno ne- pravilno odnosno netačno prikazivanje štampom, radiom i sL zbivanja u dru- štvenoj, političkoj ili nekoj drugoj oblasti stvarnosti. Taj naziv se upotrebljava i za tipografsku je- dinicu mere veličine slova koju je usta- novio Franl:ois A. DIETRICH, naziv po osnivaču Fe- lex-u Dietrich-u je internacionalna biblio- grafija za časopise, sadrži detaljnije po- datke o svim prilozima u nemačkim i stranim časopisima kao i bibliografiju recenzija. Iluminatorski rukopisi, Gra- matik. To su znaci u vidu tačke, zareza, dvo- tačke i dr. ~- 'k -;;; i;;::· -- -~aar DIJA. LEKT - DISERTACIJA 71 skom e, u nemačkom ii, u našem jeziku č, ć, š, ž. Kod nas su poznati što- kavski, kajkavski i čakavski dijalekt, od kojih je samo prvi usvojen kao službeni književni dijalekt. Vrlo se retko upotrebljava i ono što je njim odštam- pano smatra se retkim i dragocenim, zbog čega vrsta štampe i dobila taj naziv pre- ma istoimenom dragom kamenu. Dija- mantom je štampana, na primer, jedna biblija 1924. Inače dijamant se danas upotrebljava samo u izuzetnim slučajevima. Upo- trebljava se u nastavi, zatim u dekorativ- ne svrhe, itd. Naziv »Diarium« susre- će Se više kao naslov iii uz naslov sta- rijih knjiga. Na primer, kad se ae raščlanjuje u ae, pri čemu tačke stavljene na posled- njem samoglasniku znače da svaki od samoglasnika treba zasebno izgovoriti. DIJAZOTIPNA HARTIJA je vrsta vrlo osetljive hartije pokrivene jedinjenjem koje pomoću svetlosti daje pozitivnu sli- ku. DIMITRIJEVIĆ BORA, bio knjižar. Izdavao pesmai-ice i druge popularne knjige za narod. »DIMITROVAC«, list jugoslovenskih dobrovoljaca u Španiji svrstanih u bata- ljonu »Dimitrov«. · dispensa- torium u srednjem veku naziv za apote- karski zbornik, kasnije zamenjen izrazom farmakopeja grč. U zborniku su uput- stva za spravljanje lekova i izdaje ga obično neki zdravstveni zavod: Sinonim: Dispenzatorijum od lat. DISPONENDA, latinska reč, upotreb- ljava se obično' u knjižarstvu kada knji- žar stavlja izdavaču na raspolaganje knji- gu koju je od njega bio primio ali je nije prodao, ili. Danas se tim termi- nom označava lirska pesma slična odi puna burnog zanosa i mašte upreferanom veličanju zemaljske sreće ili neke lično­ sti, prirodne ili društvene pojave, itd. DIVASEVO 'JEVANĐELJE, bosanski ćiri1ski spomenik iz XIV veka, pronađen 1961. Nikole kod Bije- log Polja. Delimično oštećen nema po- četka ni kraj a , ali ipak ima veliku isto- rijsko-umetničku vrednost. Pisan je kali- grafski mastilom i ima preko 60 inicijal- nih ukrasa. To je rukopis vlastelina Di- voša Tihoradića koji se pominje i u po- veljama Stjepana Kotromanića prva po- lovina XIV veka. U ovom se rukopisu govori o splitsko-bosanskim vezama, iz njega se vidi uticaj splitskog minijaturnog slikarstva kao i zajedničke crte slikanih ukrasa toga spomenika i plastike na steć­ cima. Na njemu se primećuju paleograf- sko-stilski refleksi glagoljice. ~ukopis je još u proučavanju. ĐIVOT-IZDANJE naziv koji se sada ređe upotrebljava a znači lepo opremljeno izdanje najlepša slova, ilustracije, sku- pocen povez - kožni sa zlatotiskom, itd. »DNEVNI LlST«, organ ~adikalne par- tije, a zatim part. U nje- mu su sarađivali progresivni političari i di-ugi javni radnici ~adoje Domanović, Jaša Prodanović, Jovim Zujović, Vasa Pe- Iagić, Jovan Skerlić i dr. U listu su objavljivani i prilozi iz beletristike. Izla- zio' do 1911. DNEVNIK najčešće znači knjigu u koju se tako reći svakodnevno unose va- žniji doživljaji, odnosno već dovršenu i objavljenu knjigu takvog karaktera. Tek iz vremena humanizma i renesanse ima- mo dnevnike Kolumba, ~ema i dr. Kod nas su naročito poznati dnevnici iz NOB Nazora, Colakovića, Dedijera, i dr. Ponekad je dnevnik naziv za knji- »DNEVNIK« - DOKUMENTACIJA I BIBLIOTEKE 79 zevno delo »Dnevnik suvišna čoveka«, i -sl. »DNEVNIK«, glasilo SSRN· AP Voj- vodine, nastavak lista »Slobodna Vojvo- dina« koji je izlazio -još u toku NOB. DIRITIO CROATO, IL, nedeljni list, izlazio 1888-1909. D, služi za naUČr10 i uopšte službeno dokazivanje. Reč d o k ii m e n t a c i j a može da znači či­ tavi materijal u vidu dokumenata ruko- pisi, knjige, filmovi, crteži; fotografije i dr. Praksa je sve više nametala potrebu pre- glednosti, rasporeda knjiga u pogledu sadržaja, u pogledu njihovogsmeštaja i uopšte u pogledu njihovog korišćenja od strane čitalaca. Tako na primer kl! · i drugim interesentima s obzirom na njihova zanimanja, 'itd. Sve je aktuelnije pitanje kako iz mno- štva publikacija odabrati orio što je i po- trebno. Svakodnevno se izdaju mnogo- brojne knjige i časopisi o tehničkim i na- učnim dostignućima. U nedavno kod nas prevedenoj knjizi »Moderna dokumentacija i. Rezultat toga bio bi ravan nuli zbog toga što pri tom ne bi imao vremena da ma šta učini sa stečenim znanjem. Nastala je takva situa- cija, kaže fizičar prof. Bernal, da je možda lakše :izgraditi neku teoriju, ne- go saznati iz literature da li je taKva či­ njenica otkrivena ili zaključak ranije iz- veden. Situacija je ista i u društvenim i poli- tičkim naukama, ekonomskim. Svake godine štampa se sve više i više informacija u časopisima, novinama, knjigama, brošurama i izveštajima,. Frank, Beograd, 1962, str. Klasifikacijom svoga knjižnog fonda biblioteka pomaže stručnjacima da dobiju potrebni uvid u celokupni stručni materi- jal kako ne hi lutali i udarali na pogrešna ina otvorena vrata, jer im, na primer, stručni katalog ukazuje na sve što je o izvesnoj temi pisano i stručnjak uz pomoć nekog već postignutog naučnog rezultata lakše ostvaruje nove p,ronalaske. I ukoli- ko je savršenija klasifikacija knjižnog fonda utoli~o više olakšava pristup u fon- dove' stručne literature svih nacionalnih i svetskih biblioteka kako bi se dokumen- tacijom izvršila potrebna priprema. Otuda danas u svim razvijenim zemljama neop- hodnost tehničke i naučne dokumentacije, koja ima ogromni značaj i u pogledu raz- mene duhovnih i materijalnih dobara u nacionalnim i internacionalnim razmera~ ma, a utoliko je značajnija ukoliko je je- dinstvenija i uopšteupotrebljivija. Sto veća ujednačenost i međunarodni karak- ter klasifikacije knjižnog fonda i svih dokumenata neophodni su i s obzirom na sve veću aktuelnost komunikativnosti i zbližavanja među narodima i s obzirom na sve veće izjednačavanje knjižnog fon- da da bi se njime lakše i više koristili čitaoci svih krajeva i profeSija, a ne samo u uskim okvirima i samo na nacionalnom jeZiku. Stoga se, na primer, univerzalna decimalna klasifikacija UD K primenjuje u najvećim bibliotekama sveta, a prime- njuje se i u drugim ustanovama, naročito u centrima za dokumentaciju gde se sa- biraju slike, crteži, patenti, mikrofilmovi , II administraciji za sređivanje akata , u raznim sektorima nauke, tehnike i privre- de, u sređivanju izdavačke delatnosti,u pronalaženju sadržaja raznovrsll. Sto- ga tehnika i nauka stvaraju i izgrađuju metode i sredstva koja omogućavaju sna- laženje i ovladavanje svim ljudskim te~ kovinama našeg vremena, prelazeći gra- nke vremena i prostora. I ao delo tih nastojanja univerzalna deci- malna klasifikacija ima primenu u svim oblastima ljudskog znanja koje se u raz- voju oslanja na dokumentaciju pUbliko- vanih i nepUblikovanih ljudskih dela«. Problem sređivanja knjižnog fonda u smislu racionalne dokumentacije postaje teži ne samo s obzirom na aktuelnost ra- cionalnog snalaženja u mnoštvu svako- dnevnih novih publikacija nego i s obzi- rom na razvitak same nauke. »Svaka zemlja poseduje ili nastoji la razvije niz raznolikih institucija pre- ma sopstvenim potrebama radi vršenja naučnih istraživanja, metoda rukovođe­ nja i sprovođenja upravnih poslova, za- konodavnih, društvenih - kao i ostvari- vanje problema naučnih ustanova. Svim ovim institucijama po- trebno je obilno i snažno priticanje odgo- v;lrajućih informacija, baš kao što je pul- saciJa krvi od životnog značaja za zdrav- lje čovečijeg tela. Bez obzira do kojih se granica kreću dužnosti osoblja pri siste- matizovanju novog znanja, iIi na sastav- ljanjudokumenata radi formulisanja ili sprovođenja politike. I od nas su tek u raz- vitIm specijalni centri za dokumentaciono- 6 Leksikon -informativnu službu Centar za naučntl i tehničku dokumentaciju i još neke manjt ~lične ustanove i naučne biblioteke dok je u najrazvijenijim zemljama ta služba 60stigla ogromne razmere i takve centre kao što su American Documentation In- stitute SAD , VINITI SSSR , DSIR Engleska , CNRS Francuska , itd. DOKUMENTACIJA IZ STRUCNIH ČASOPISA J DNEVNE STAMPE, vrsta biltena što ~a od 1954. Donatus uobičajena kTa- tica za naziv »Ars gramatici urbis Ro- mae« od Elijasa Donata. To je elemen- tarna gramatika latinskog jezika u sred- njem veku. DOPUNSKO IZDANJE je izdanje iz- vesnog broja štampanih egzemplara izvan predviđenog i odštampanog tiraža.. To je ustvari d o š t a m p a van j e na osnovu staroga sloga istog dela. DOPUNJENO IZDANJE za razliku od dopunskog izdanja ne predstavlja do- štampavanje odnosno dopunjavanje isto- vjetnog izdanja. DORt GUSTAVE Dore Gistav, 1832. DRUSTVENO UPRAVLJANJE U BI· BLlOTEKAMA, kao i društveno uprav- ljanje u drugim ustanovama treb;l da ubrzava i povećava sprovođenje demo- kratičnosti shodno socijalističkom dru- štvenom uređenju u kome trudbenici ras- polažu sredstvima za proizvodnju i nje- nom raspodelom. Sistem samoupravljanja u preduzećima i ustanovama omogućava i onima koji nisu u organima narodne vlasti da učestvuju u upravljanju. U tom cilju u bibliotekama postoje osim uprav- nika biblioteke bibliotečki savet čije čla­ nove bira kolektiv i savet za kulturu i Upravni odbor čije članove bira sam ko- lektiv biblioteke , v. Organizacija i rad biblioteka, Zakon o bibliotekama, Snabde- vanje i izdržavanje biblioteka. Pomoć daje država ili neka ustanova I uopšte ori aj koji je zainteresovan za tu publikaciju. DRAMA, grčka reč znači radnju, a obično se upotrebljava kao naziv u knji- ževnosti koja se, za razliku od epske i lirske književnosti, služi ne samo jezikom nego i sredstvima koja dramatičaru piscu dramskog dela pruža. U drami se obično razrešavaju najoštrije životne pro- tivrečnosti. Postoje tri osnovna vida dramskog dela: tragedija, komedija i dra- ma u užem smislu zatim razne dramske varijante kao što su: opera, opereta, vod- vilj, farsa. Postoji posebna nauka o drami i njenom izvođenju na pozornici i zove se dramaturgija, pisanje i prikaziva- IlJe pozorišnih komada zove se dramato- peia, a dramatizovati znači obraditi neko delo u vidu drame. DROIT D' AUTEUR franc. DRU STVO BIBLIOTEKARA SRBiH osnovano je 18. Društvo je osnovano na inicijativu Narodne biblioteke SRBiH II Sarajevu i tadašnjeg Ministarstva pro- svete. To je II istoriji bibliotekarstva Bo- sne i Hercegovine prva stručna organiza- cija. Društvo bibliotekara Jugoslavije osnovano je 1931. Sada je Dru- štvo bibliotekara SRBiH član Saveza dru- štava bibliotekara SFRJ. DRU STVO BIBLIOTEKARA SR CR- NE GORE, osnovano decembra 1952. Radi na unapređivanju bibliotekarstva i u tome najtešnje sarađuje sa Centralnom biblio- tekom SR Crne Gore. Vidi još: Savez društava bibliotekara Jugoslavije. DRU STVO BIBLIOTEKARA SR HR- VATSKE, najpre kao Hrvatsko bibliote- karsko društvo osnovano 1940. Obavljalo je istovremeno sindikalne funk- cije slično kao i ostala društva bibliote- kara do 1959. Društvo ima svoje sekcije i više podružnica, po- vereništava , aktivno je učestvovalo u izgradnji jugoslovenskog bibliotekarstva, ima naročitih zasluga za organizovanje sć'st1'nka Veća Međunarodnog saveza bi- bliotekarskih društava koji je održan 1954. Ima svoj časopis »Vjesnik bibliotekara Hrvatske« vidi o tome! Radi prvenstveno na širenju bibliotečke mreže i na okupljanju bibliotečkih radnika i njihovom stručnom uzdizanju kursevi, seminari i dr. Društvo ima pod- odbore i svoje sekcije za popUlarne bi- blioteke, za bibliografiju, za naučne bi- blioteke. Izdavalo svoj časopis »Biblio- tekarska iskra« Izlazio 1955. Vidi još: Sa- vu, društava bibliotekara Jugoslavije. DRU STVO BIBLIOTEKARA SR SLO- VENIJE, postojalo još u staroj Jugoslaviji kao slovenačka ljubljanska sekcija Dru- štva jugoslavenskih bibliotekara, a na no- vIm osnovama postoji od decembra 1947. Ima 9 pJdrLJžnica i svoje sekcije, na razne na- čine pomaže stručnom osposobljavanju bibliotekara i širenju mreže biblioteka. Vidi još: Savez društava bibliotekara Jugoslavije. DRU STVO BIBLIOTEKARA SR SR- BIJE. Izdaje svoj časopis »Bibliotekar« vidi o tome , a objavilo je i više priručne literature iz oblasti biblio- tekarstva. Vidi još: Savez društava bibliote- kara Jugoslavije. DRUSTVO, JUGOSLOVENSKIH BI- BLIOTEKARA, osnovano 1931. Sa- vez društava bibliotekara Jugoslavije. DRUSTVO KNJIGOVEZACKIH RAI - NIKA BiH, osnovano je lD. Tada iza- brani odbor ubrzo se stavio ,na čelo štraj- ka kojim je izvojevano radno vreme od 8 časova i još nekoliko zahteva u pogledu prava knjigovezačkih radnika. DRVOREZ je najstariji način ilustro- vanja urezivanje slova, crteža. Posle njegove smrti izašlo mu je glavno delo: »Der Grosse Duden« 1934-1935, u 4 sveske. DUDIC TRlfKO, bio knjižar u Mo- staru od 1900. U epu se ismejavaju nesposobni pes- nici toga doba, taj izraz u figurativnom smislu znači satiričnu pesmu. Knjige takvog for- mata su vrlo retke. Duodec u muzičkom smislu označava dvanaesti ton, počev od osnovnog tona. DUPLA paralelna STAMPA je naziv za one publikacije uglavnom posle XV veka koje su istog izdanja, ali se ipak razlikuju i to obično štamparskim gre- škama koje su ispravljene u toku štam- panja tako da se nalaze samo u jednom delu naklade. DUSANOV ZAKONIK, vidi Rukopisi Dušanov-og zakonika. DVOBOJNA STAMPA, vrsta visoke štampe u dve boje pomoću mašine sa dva cilindra tako da je jedan otisne tabak u jednoj boji, a zatim se preko pomoćnog cilindra tabak prenese na drugi cilindar na kome se izvrši otisak u drugoj boji. DVOSTRUKI NASLOV može da bude kod knjiga na više jezika, a taj se naslov odnosi i na slučaj kada je glavni naslov dopunjen sporednim. Takva dupla izdanja praktikuju se uglavnom u Engleskoj i u SAD. Dž DZELEBDZIC JEREMIJA, knjižar i izdavač u Beograclu 1930-1948. Prete- žno je izdavao pedagošku literaturu. DZEPNA IZDANJA su publikacije, po svome obimu podesne da ih čitalac nosi sa sobom, a' po. Takva izdanja su praktikovana naročito u prvoj polovini. XIX veka, ali i danas nisu retka. U Sarajevu izlazi ediCija »Džepna knjiga«, zastupljena uglavnoqI marija beletristička dela, v. Zapravo je pre- l1Zel1 knjižaru »Natošević« D. EDA, skandinavski književni spomenik, većinom pesme, iz IX i XIII stoleća, u ru- kopisu Codex regius, nalazi se u Kraljev- skoj biblioteci u Kopenhagenu. U edama su skupljene razne mudre izreke, priče o postanku sveta i priče u vidu raznih pred- skazivanja. Stamparija je osnovana u Lajdenu 1583. EMENDANDA latinska reč, označava šta u nekom tekstu treba popraViti, tj. EMPIRE ampir naziv za stil u u- metnosti, taj stil nastao II Francuskoj u vreme Prvog carstva otud i naziv. Stil se odlikuje jednostavnošću, reprezentativnošću, pompeznošću kao i mirnoćom klasičnog izraza. U jugosloven- skim krajevima najviše u Hrvatskoj i Sloveniji ima više arhitektonskih i dr. Za ra- zliku od popularno-naučnih konverzacionih leksikona, enciklopedije se odlikuju obim- nijim i naučno interpretiranim podacima. Enciklopedije supostojale još u antič­ kom svetu, a kineska enciklopedija ,. Yung-loh-ta tien« iznosila je mnogo to- mova. Iz antičkog vremena čuveno je en- ciklopedijsko delo »Disciplinarum libri IX« iz Istoleća , »Historia naturalis« u 37 tomova, itd. Od srednjovekovnih enciklo- pedija značajne su, na primer: Origines sive Etymologarium libri XX delo Isido- ra Seviljskog, iz VII stoleća , De Uni- verso od Hrabanusa Maurusa, VIII sto- leće , zatim u XVII stoleću »Scientiarium ornnium encydopaedia« od H. AImsteda, delo je u 7 svezaka i raspoređeno abeced- nim redom, po prvi put u delima ove vr- s-ie , »Novum organum« od čuvenog en- gleskog klasifikatora nauka Frensisa Bekona , »Grand dictionnaire historique« od L. U XVIII stoleću posti- glo je svetskl. U XIX sto- leću poznate su»Granđ Larousse Univer- sel du XIX siede«, »New American Enci- dopaedia«, »Nuova Encidopaedia Itali- ana«, »AIgemeine Enzyclopedie der Wissenschaften und Kiinste«, i dr. U XX stoleću naročitd su značajni Broćkhaus­ -I onversations-Lexikon i BoI'šaja sovet' skaja enciklopedija u 65 svezaka panela izlaziti 1926. Dela enciklopedijskog karaktera bilo je kod naših naroda još od XV stoleća 'Tna primer: Lucidar, u hrvatskoj glagoljskoj književnosti. Ali u pravom smislu prvo enciklopedijsko delo je »Hrvatska eneiklo- pedija« objavljena svega dva toma: I tom 1887. Prva opštejugoslovenska enciklopedija »Narodna enciklopedija srpsko-hrvatsko- -slovenačka« izrađena je na inicijativu Bibliografskog instituta u Zagrebu, a u re- dakciji Stanoja Stanojevića, objavljena ćirilicom i latinicom u četiri torna Zagreb 1925-1929. Izda- la ga je 1936. Cela ta enciklopedija objavljena je u jednom tomu 792 strane, u dva stupca nonparela obuhvata 54. Izdavačko predu- zeće »Prosveta« u Beogradu objavilo je 1959. U izdanju i nakladi Leksi~ kografskog zavoda SFRJ počela je 1955. U uvodnoj reči punoj patosa, redakcija »Enciklopedije Jugoslavije« kaže i sledeće: »U prikuplja- nju građe za produbljenje društvene i kul- turne svijesti izvršeni su golemi pojedi- načni napori i sakupljena je impozantna količina. Nadahnuti život tim individualnim naporima, oduhoviti ove slavne dokumente pozitivnom masovnom kulturnom sviješću, dići zavjesu nad mra- kom stoljeća, obasjati dugotrajni noktur- no našeg života punom rasvjetom - to je osnovni poziv Enciklopedije Jugosla- vije, koja je pokrenuta da bude podsjetni- kom istorijskih iskustava, a istodobno i putokazorn za budućnost. Enciklopedija će povezati napore prošlih pokoljenja s da- našnjim nastojanjima na stvaranju uslo- va za nesmetani razvitak svih naših stva- ralačkih snaga«. Sistematskim rasporedom građe, na temelju provjerenih podataka, Enciklopedija će, kao vrelo informacija, djelovati sugestivno pri razmatranju cje- lokupne kulturne i političke južnosloven- ske. Vidi takođe leksičku bibliografiju u sastavu ove knjige. Pre- gled bibliotečke literature. Enciklopedia Britanica ima u po- slednjem izdanju 1963 24 toma sa oko 3a miliona reči; u izradi je učestvovalo preko 9. U toku blizu 200 godina od svog nastanka Enciklope- dija Britanska doživela je mnoga izdanja. ENGLESKA LINIJA je ukrasna linija, u sredini debela a prema krajevima se ravnomjerno stanjuje. Stavlja se obično na naslovnu stranu iznad podataka izda- nja, a takođe na završetku teksta publi- kacije, i još ponegde. ENGLESKO-AMERICKI SISTEM PI- SMA je takav tipografski sistem od 1886. ENOHOVA KNJIGA TAJNI spada u apokrife i odnosi se na Enoha staroza- vetna ličnost i njegovo putovanje po ne- besima, posećivanje samoga Boga koji mu izlaže svoje stvaranje neba i zemlje, itd. Slovenski tekst ovoga apokrifa nastao je verovatno još u X stoleću kod Make- donskih Slovena , pisan je glagoljicom preveden sa grčkog , a njegov srpsk1 tekst ćirilicom pojavljuje se tek u XVI stoleću. Kraću redakciju iz srpskog ru- kopisa - »Apokrif o Enohu« objavio je St. ENSCHEDE, najčuvenija holandska slovolivnica, zapravo štamparski koncern, osno još 1703. EP ili EPOS grč. Kao književna vrsta negovan naročito u doba romantizma. Poznati su epovi Mahabharata, Ilijada, Odiseja, a od poje- dinih pesnika Besni Rolando od Ariosta , Faust Gete ; kod nas Gundulićev »Os- man«, Mažuranićev »Smrt Smail-age Cen- gića«, Njegošev »Gorski vijenac« i dr. U našoj narodnoj književnosti, poznate su junačke narodne pesme. Vidi još: Epo- peja. Postoji i čitava nauka koja proučava antičke natpise i razne druge zapise na kamenim i metalnim plo- čama, natpise na diptihonima, itd. Ta nau- ka zove se epigrafika ili epigrafija vidi o tome. EPIGRAfIJA ili epigrafika grč. Epigrafika kao arheološka disciplina ima vrlo značajan zadatak na- ročito u našim zemljama gde se zadržalo mnoštvo natpisa i dr. U Srbiji je Vuk Karadžić dvadesetih godina prošlog sto- leća putovao u cilju skupljanja epigraf- skog materijala i dr. U krajevima da- našnje SR Hrvatske odavno postoji in- teresovanje za epigrafske spomenike. Već u prvoj polovini XV stoleća javlja se delo »Epigramata reperta per Illyricum«, zatim niz drugih izvora za antičku epigrafiku u hrvatskim krajevima. Posebno treba ista- ći značaj književnika Marka Marulića u skupljanju i tumačenju solinskih natpisa. U Sloveniji takođe u XV stol eću počinje sistematsko prikupljanje i proučavanje epigrafskih spomenika, mada u počet­ ku bez naučnih tendencija, dok se sada, na primer u Ljubljani, epigrafika predaje i na Univerzitetu doduše u sklo- pu antičke arheologije. Epigrafski spo- menici u BiH pisani' su na latinskom i grčkom, pominju se u delu »Zemljopis i povesnica Bosne« od I. Evidentiranje i obrada mnogobrojnih epi- grafskih spomenika nađenih na teritoriji BiH počinje tek poslednjih decenija pro- šlog stoleća. Naročito je »Glasnik« Ze- maljskog muzeja u Sarajevu« poznat po svojoJ epigrafskoj tradiciji. Kod starih Grka epigram je imao značenje natpisa na grobu ili na nekom umetničkom delu. Onaj koji piše epigrame zove se e p i g r a m i s t. EPISTOLAE OBSCURORUM VIRO- RUM lat. EPISTOLAR ili EPISTOLARIUM u katoličkim crkvama sveštenik· koji čita poslanice. Epistolari su takođe obrasci pisama i titula, kao i knjige u kojima su skupljene epistole na primer biblijske poslanice. Cuven je ćirilski epistolar ma- nastira Slepče kod Bitolja, koji potiče iz XVI stoleća, a sada je u Lenjinovoj bi- blioteci u Moskvi, zatim Trebnik iz 1600. Ponekad se epitoma upotrebljava kao naziv za sveukupni pregled neke oblasti znanja. U tom ili sličnom znače­ nju upotrebljava se i reč e k s cer p t. Ekscerpti u vidu citata ili. Postoji i epizodična bibliografija, na primer o nekom aktuelnom događaju, što nije bilo predviđeno planom bibliote- ke odnosno bibliografskog instituta. IIiIa više vrsta eposa a celokupna se književnost obično deli na epsku, lir- sku i dramsku , epsko delo može biti u stihu i u prozi, u vidu duže pesme, pri- povetke ili romana. Izraz epopeja upo- trebljava se ponekad i u značenju roma- na koji obuhvata obiman sadržaj o zna- čajnom, prelomnom istorijskom periodu na primer: »Rat i mir«. Taj je naziv u upotrebi naročito posle čuvenih Montenjovih »Ese- ja«. ESPERANTO, veštački jezik, sastavio ga 1887. U njemu su reči pretežno roman- ske, a gramatika latinska. Ima svega 28 slova. Postoje klubovi esperantista u mnogim zemljama. ESTlENNE LES ili STEPHANUSI najčuvenij a francuska štamparsko-izdavač­ ka kuća 1502-1674 , delovala u Parizu i delimično u Zenevi, izdavala najviše de- la grčkih i rimskih klasika i leksikone. Osnivač i prvi tipograf Henri I 1470- 1520 , njegov sin Robert I 15C3-1559 , odličan poznavalac klasičnih jezika i štampar brojnih izdanja Biblije i velikog dela Thesaurus Latinae linguae Blago Latinskog jezika. Cuven je takođe i dru- gi sin Henri II njegova epohalna edicija je Thesaurus linguae Graecae. ET ALIORUM, formula koja se upo- trebljava od XVII veka u označavanju zloupotrebe zove se i r i g , kada se prilikom javne prodaje čuvenih biblioteka utrpavaju to rade knjižari u katalog i neka manje vredna dela koja nisu bila u fondu tih biblioteka. ETIMOLOŠKI REČNICI etimologija je reč grčkog porekla i znači nauku o poreklu i građenju reči , rečnici u kojima se daje ne samo značenje navedenih reči, nego i njihov etimon, tj. U istom ili bar sličnom smislu upotrebljava se izraz etno- grafija opisivanje naroda. Pomoćne su joj nauke antroponomija i antropogeogra- fija. U Jugoslaviji se tek u XVI stol eću javljaju etnološki odnosno etnografski spisi sa folklornom građom, kao: nošnja, običaji, svetkovine i sl. Danas postoje i etnografski ETRURSKI STIL - EZOPOVSKI JEZIK 107 muzeji i dr. ETRURSKI STIL, vrsta poveza knjige iz XVIII stoleća, sastoji se od teleće ko~e i ukrašen je klasičnim orname;1tima, na- ročito uzorima uzetim sa etrurskih vaza. EURISTIKA ili Heuristika grč. Vidi još: Bi- bliografska euristika. EXERCITIUM SUPER PATER NO- STER Iat. Poznata su tri izdanja, od kojih su dva flamanskog porekla. Starije, hirok- silografsko pola pisano, pola štampano , nastalo u prvoj polovini XV veka, a drugo izdanje u drugoj polovini istog veka. Od trećeg izdanja sačuvao se samo jedan list. EZOPOVSKI JEZIK dobio naziv pre- ma Ezopu zajedljivi grbavi rob iz Fri- gije , smatra se tvorcem basne.



"Slavimo glagoljicu kroz generacije"
Jure preplašene mazge i mrve kopitima. Po- stoji i veliki broj biblioteka raznih usta- nova i organizacija, školske, Sindikalne, vojne, itd. Znakovi ne zavise samo od odnosa sa vanjeziĺkim objektima nego zavise i od unutrašwe organizacije samog jeziĺkog sistema. Dio mještana odveden je u logore u Srbiju, najviše u Begejce i Sremsku Mitrovicu. Wir sind die Jugend. Delimično oštećen nema po- četka ni kraj a , ali ipak ima veliku isto- rijsko-umetničku vrednost. Nauk njegov protivi se Bogu, U paklu mu neka duša gori. Danas odgovaram samo za sebe. Prve wegove drame bile su: Rođendan The Birthday Party — 1958, Soba The Room — 1960, Lift za kuhiwu The Dumb Waiter — 1960, Nastojnik The Caretaker — 1960.

[Anal sex slike|Internet monitor hr|Prodaja kuća Istarska]






Oznake: leksikon, bibliotekarstva

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.