Katolički odgovori

---

Click here: Dijalog upoznavanje hrvatskom

---

Predmet će vam pomoći u oplemenjivanju nadgradnji vaših uloga na području oblikovanja suvremene organizacije, moderne organizacijske kulture i klime, nadalje na području suvremenog menedžmenta, koji zna koristiti adekvatne metode planiranja, organiziranja, vođenja i nadziranja do oblikovanja organizacijskih strategija, te prepoznavanja i rješavanja konfliktnih situacija u organizacijama. Učenjem slične grupe reči kroz različita vremena i komplikovanije strukture vam daje motivaciju da niste stalno večiti početnik. Taj je proces još izraženiji od renesanse tijekom novog vijeka sve do naših dana.

Muzej će u toj temi posebnu pozornost posvetiti Hrvatskom narodnom preporodu i poznatim Ilircima, nositeljima tih ideja Ljudevit Gaj, grof Janko Drašković i dr. Takva metoda dobiva naziv. Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Gordan Jandroković rekao je kako Hrvatsku i Kubu vežu dobri odnosi koji nemaju otvorenih pitanja, no zbog velike udaljenosti i nepoznavanja tržišta ne ostvaruje se važnija gospodarska razmjena.

Sadržaj - Takav model, zaključeno je u razgovoru, važan je ne samo zbog koegzistencije većine i manjine unutar pojedine države, već i zbog suživota u Europskoj uniji koja predstavlja uređenu zajednicu različitosti.

Kontakt: Hrvatski sabor Trg sv. Marka 6 10 000 Zagreb Tel. Započeo regionalni seminar Interparlamentarne unije o zaštiti okoliša i održivom razvoju Beirut, 29. Glavni je cilj seminara osigurati bolje funkcioniranje parlamenata povećavanjem svjesnost o zaštiti okoliša i važnih prirodnih resursa, posebice vode. Seminar bi trebao potaknuti na preuzimanje veće uloge parlamenata u međunarodnim pregovorima koji su vezani za problem vode, a okupljenim će parlamentarcima pružiti bolje razumijevanje postojećih ugovora vezanih za tu problematiku. Dvodnevno okupljanje bit će i prilika za razmjenu iskustava, kako onih među sudionicima, tako i onih sa stručnjacima. Predstavnici parlamenata dobit će upute kako nadgledati rad vlada svojih zemalja na području vode, te kako učvrstiti ulogu parlamentarnih odbora. Nakon niza predviđenih regionalnih i nacionalnih seminara za parlamentarce objavit će se priručnik o temi upravljanja okolišem i održivim razvojem. Osim članova Odbora sastanku su prisustvovali i predstavnici Državnog ureda za reviziju: Jozo Serdarušić, zamjenik glavne državne revizorice i voditelj projekta i Lidija Pernar, pomoćnica glavne državne revizorice i koordinatorica projekta. Državni ured za reviziju u suradnji s Nacionalnim uredom za reviziju Ujedinjenog Kraljevstva provodi već godinu dana twinning projekt pod nazivom ''Jačanje vanjskog nadzora nad izvršenjem proračuna'' radi ostvarivanja aktivnosti iz Strateškog plana svog razvoja, a sve u skladu s INTOSAI revizijskim standardima i najboljom europskom praksom. Iz samog naziva projekta razvidno je da odnos Hrvatskoga sabora i Državnog ureda za reviziju u tom smislu ima ključnu ulogu, te je jedna od aktivnosti u okviru projekta usmjerena upravo na jačanje suradnje među navedenim institucijama. Kroz ovaj projekt, koji se financira iz CARDS programa, Državni ured za reviziju usklađuje svoje poslovanje s EU standardima kroz kompariranje iskustava s Ujedinjenjenim Kraljevstvom. Bill Burnett je naglasio dvije najvažnije opcije koje mogu poslužiti daljnjoj razmjeni iskustava, a to su: mogućnost prezentacije u Odboru za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, te posjet zastupnika Odboru za reviziju parlamenta Ujedinjenog Kraljevstava. U razgovoru sa Šimom Prtenjačom, Bill Burnett je objasnio funkciju Odbora za reviziju unutar parlamenta Ujedinjenog Kraljevstava koji je ujedno i jedan od najstarijih i najprestižnijih Odbora te uvelike olakšava provedbu revizije. Naglašena je vrlo dobra suradnja s Državnim uredom za reviziju Republike Hrvatske. Na kraju sastanka obje strane su izrazile zadovoljstvo započetom suradnjom te dogovorile daljnje susrete u okviru predložene prezentacije i posjeta parlamentu Ujedinjenog Kraljevstva. Predsjednik Odbora za financije i državni proračun Šime Prtenjača završio je riječima da su iskustva drugih zemalja uvijek dobro došla. Predsjednik vanjskopolitičkog odbora Jandroković primio bugarskog veleposlanika Valkova Zagreb, 24. Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Gordan Jandroković primio je u radni posjet veleposlanika Bugarske Victora Valkova. U razgovorima je konstatirano da dvije zemlje imaju vrlo dobre političke odnose, brojni su bilateralni susreti na najvišoj razini, a uspostavljene su dobre veze i među parlamentima, posebice srodnih parlamentarnih odbora. Jandroković je rekao da ovakvi odnosi dviju zemalja mogu poslužiti kao primjer svim zemljama regije. Obje zemlje povezuje njihova zajednička budućnost u EU, a Victor Valkov izrazio je zadovoljstvo otpočinjanjem pregovora Hrvatske i EU. Početkom sljedeće godine očekuje se posjet predsjednika bugarskog parlamenta Hrvatskom saboru, a Gordan Jandroković uputio je poziv i predsjedniku vanjskopolitičkog odbora bugarskog parlamenta Salomonu Passyju. Victor Valkov osvrnuo se na zadnje Izvješće Europske komisije o pristupanju Bugarske EU, koje je pozitivno intonirano. Zaključio je da su priključenje EU i NATO-u sredstva da bi ukupnom društvu bilo bolje, a ulazak zemlje u EU sam po sebi nije cilj. Održana tematska sjednica triju odbora o ulasku u NATO, sigurnosnoj politici i obrambenoj reformi Zagreb, 22. Gordan Jandroković uputio je pozdrav svim sudionicima i izrazio zadovoljstvo činjenicom da uloga Hrvatskoga sabora u pitanjima vanjske politike jača, posebice u vezi s ulaskom Hrvatske u EU i NATO. Pjer Šimunović rekao je da Hrvatska ulazi u naprednu fazu odnosa s NATO-om u kojoj je potreban redovit i intenzivan dijalog izvršne vlasti s parlamentom, jer u NATO ulazi cijela država i društvo. Hrvatska je u četvrtom ciklusu Akcijskog plana za članstvo, a temeljni cilj ovog ciklusa je spremnost za pristupanje u svakom trenutku. Hrvatska se nalazi na vrhu zemalja s kojima NATO računa u sljedećem krugu proširenja i to je Hrvatskoj jasno dano na znanje, rekao je Šimunović. Sljedeći summit NATO-a u jesen 2006. Šimunović je rekao da prilagodba Hrvatske NATO-u ima svoju političku, ekonomsku, sigurnosnu i obrambenu dimenziju, a sudjelovanje Hrvatske u operacijama NATO-a postavlja se kao fundamentalno pitanje, gdje se Hrvatska treba profilirati kao vjerodostojna članica i čimbenik stabilnosti. Ovdje se nameće nužnost preustroja oružanih snaga i stvaranje takvih snaga koje će biti kompatibilne NATO-ovim snagama. U svemu ovome dijalog s parlamentom, javnosti, medijima je izuzetno bitan, a cilj je davanje jasnih odgovora na pitanja što sve Hrvatska i njeni građani dobivaju ulaskom u ovaj političko-vojni savez. Igor Pokaz rekao je kako Hrvatskoj predstoji faza modernizacije oružanih snaga, velikih investicija, te sustavnog educiranja kadrova za NATO, što znači osposobljavanje što većeg broja časnika, službenika i namještenika prema NATO standardima. Pokaz je naglasio da je dijalog s Hrvatskim saborom nužan u fazi novih reformi koje predstoje, a sljedeće godine Hrvatski sabor trebao bi donijeti i strateški dokument s ovog područja: Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga. Vlatko Cvrtila istaknuo je da je današnja uloga NATO-a u prvom redu na konsolidiranju novih demokracija u području sigurnosti, jer ako nema sigurnosti, nema ni razvoja demokratskih poredaka. Rekao je da je NATO danas više političko-vojna organizacija, no vojno-politička, kojemu je cilj širiti prostor demokracije u europskom prostoru. Za Hrvatsku važnost ulaska u NATO leži u konsolidaciji demokratskog poretka, te konsolidaciji sigurnosnog okruženja. Izaslanstvo Hrvatskoga sabora odalo počast žrtvama srpske agresije na Vukovar Vukovar, 18. Povodom obilježavanja obljetnice pada Vukovara, vijence su položila i ostala državna i druga izaslanstva. Nakon polaganja vijenaca, misu zadušnicu za poginule i nestale u Domovinskom ratu predvodio je požeški biskup msgr. Zatim su se sudionici obilježavanja stradanja Vukovara u Koloni sjećanja zaputili gradskim ulicama prema Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata gdje su državna i druga izaslanstva položila vijence i zapalila svijeće. Prema procjenama policije, u ovogodišnjoj Koloni sjećanja, dugačkoj tri kilometra, sudjelovalo je oko 15 000 ljudi koji su danas u Vukovar stigli iz svih hrvatskih krajeva kako bi odali počast žrtvama srpske agresije na taj grad. Na današnji dan 1991. U Hrvatskom saboru održana je proširena sjednica Hrvatsko-japanske međuparlamentarne skupine prijateljstva na čelu s voditeljem Skupine dr. Na sjednici su sudjelovali predstavnici Hrvatsko-japanskog poslovnog kluba pod vodstvom Branimira Vlaje. Sjednicu je otvorio dr. Tonči Tadić informiranjem prisutnih o radnom posjetu izaslanstva Hrvatsko—japanske međuparlamentarne skupine prijateljstava Hrvatskog sabora Japanu, od 10. Naglasio je da je ovo bio prvi ovakav posjet nakon osam godina, tijekom kojeg su se sastali s predstavnicima japanskog parlamenta i vlade u Tokiju, dužnosnicima lokalne samouprave i predstavnicima udruge poslodavaca u gradu Osaki. Cilj današnje radne sjednice, naglasio je voditelj Skupine, je uspostavljanje dogovora o daljnjim koracima intenziviranja gospodarske suradnje Hrvatske i Japana. Naglasio je također izrazito nizak stupanj informiranosti o Hrvatskoj. Smatra da je nužno uspostaviti intenzivno upoznavanje Japana o gospodarskom stanju Hrvatske i njezinom napretku prema EU. Tadić smatra da je važno uspostaviti direktne letove Japan—Hrvatska te da Hrvatska mora istaknuti svoj izrazito povoljan geostrateški položaj koji je ključan za razvoj Hrvatske kao distribucijskog centra japanskih proizvoda za tržište EU. U skladu s ovim, istaknuo je Tadić, potrebno je potaknuti dolazak japanskih banaka na hrvatsko financijsko tržište koje bi olakšale direktna ulaganja. Također se osvrnuo na turizam kao naš veliki potencijal i naglasio da bi zbog što efikasnije suradnje Hrvatske i Japana bilo potrebno formirati poseban odjel za Japan unutar Ministarstva vanjskih poslova koji bi pružao logističku potporu našim gospodarstvenicima i veleposlanstvu u Japanu. Predsjednik Hrvatsko-japanskog poslovnog kluba Branimir Vlajo je naglasio kako je potrebno stvoriti pozitivno okruženje koje bi otvorilo tržište prema Japanu, koje predstavlja velik potencijal za Hrvatsku. Postavljeno je pitanje dobivanja financijske potpore iz državnog proračuna za intenziviranje međusobnih odnosa, koje moramo razvijati u sklopu kontinuiranog i dobro osmišljenog projekta. Na kraju sjednice predstavnici Hrvatsko—japanskog poslovnog kluba su izrazili podršku ovakvim akcijama i daljnjoj suradnji. Tadić je zaključio sjednicu sa željama da se ovakav sastanak ponovi u skorije vrijeme, a s namjerom razvijanja konkretnih planova. Zastupnik Bundestaga Scheelen održao niz radnih sastanaka u Saboru Zagreb, 15. Bernd Scheelen, zastupnik u njemačkom Bundestagu i član Izvjestiteljske skupine za međunarodne programe razmjene u Komisiji Vijeća starješina za unutarnje poslove radno je posjetio Hrvatski sabor. U razgovoru s prof. Miloradom Pupovcem, predsjednikom Odbora za međuparlamentarnu suradnju Hrvatskoga sabora istaknuta je važnost jačanja međuparlamentarne suradnje. Pupovac podržava ideju i prijedlog da Hrvatski sabor sudjeluje u međunarodnom programu razmjene mladih ljudi koji bi obavljali praksu u parlamentima država sudionica takvog projekta, čime bi se pridonijelo razmjeni parlamentarnih iskustava. Pupovac vjeruje da se u skoro vrijeme može planirati da nekolicina mladih iz Njemačke provede u Hrvatskom saboru, u nekom od klubova zastupnika, izvjesno vrijeme na obuci i da ta iskustva ponesu u Bundestag. Bernd Scheelen izvijestio je da u ovom programu sudjeluje 21 država, a u većini njih pokroviteljstvo nad programom preuzima predsjednik parlamenta, što je slučaj i u Njemačkoj, gdje ovaj program ima dvadesetogodišnju tradiciju. Rekao je da bi bilo iznimno važno da i predsjednik Hrvatskoga sabora preuzme pokroviteljstvo nad ovim programom. Naime, njemački je Bundestag ove godine tri mjesta dodijelio mladima iz Hrvatske koji će praksu obavljati u Bundestagu. Milorad Pupovac izrazio je uvjerenje da će predsjednik Šeks preuzeti pokroviteljstvo nad programom, jer je za Hrvatsku od iznimne važnosti jačanje parlamentarizma i u tom kontekstu iskustva njemačkog parlamentarizma. U razgovoru s Gordanom Jandrokovićem, predsjednikom Odbora za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora, Bernd Scheelen rekao je da program u Njemačkoj postoji dvadesetak godina, a kandidati iz Hrvatske sudjeluju u njemu od 2003. Radi se o programu prakse u njemačkom Bundestagu za stotinjak visokoobrazovanih mladih ljudi u dobi od 23 do 29 godina iz 21 zemlje, pretežito srednje i istočne Europe. Ovo je stipendija najvišeg ranga za praksu u Njemačkoj koju Bundestag daje mladima iz 21 zemlje, koji žele svoja znanja i iskustva stečena u njemačkom Bundestagu prenijeti svojoj zemlji. Pokrovitelj programa je predsjednik Bundestaga, a program bi trebao pridonijeti razumijevanju među nacijama. Bernd Scheelen iznio je prijedlog da Hrvatski sabor preuzme pokroviteljstvo nad dijelom programa koji se tiče Hrvatske i da od sljedeće godine sudjeluje u izboru kandidata. Jandroković je podržao ovu inicijativu i smatra kako je izuzetno važno omogućiti dodatnu edukaciju kroz praksu mladim školovanim ljudima i pružiti im mogućnost stjecanja međunarodnih iskustava u inozemnim demokratskim institucijama. Nikola Mak, zastupnik njemačke nacionalne manjine podržao je ideju da uzvratno Hrvatski sabor ponudi obavljanje prakse mladim, visokoobrazovanim ljudima iz Njemačke koji imaju želju upoznati se s demokratskim institucijama u Hrvatskoj. U razgovoru s Josipom Sesarom, tajnikom Hrvatskog sabora, Bernd Scheelen rekao je da su nakon provedenoga natječajnog postupka izabrana tri kandidata iz Hrvatske koji će provesti pet mjeseci na praksi u njemačkom Bundestagu. Josip Sesar istaknuo je kako Hrvatskom saboru svakako trebaju mladi i visokoobrazovani koji znaju politički sustav stranih zemalja i strani jezik, a Hrvatski sabor razmotrit će mogućnost uzvratnog dolaska i obavljanja prakse za mlade školovane ljude iz Njemačke, koji se žele upoznati s demokratskim institucijama u Hrvatskoj. U Kopenhagenu završava jesensko zasjedanje Parlamentarne skupštine NATO-a Kopenhagen, 15. Središnja je tema zasjedanja bila budućnost NATO-a i međunarodne vojne operacije, a usvojene su tri rezolucije - jedna u Političkom odboru, a dvije u Odboru za obranu i sigurnost u čijem radu sudjeluje i izaslanstvo Hrvatskoga sabora. Najvažnija je rezolucija usvojena u Političkom odboru, a odnosi se na budućnost Sjeveroatlantskog saveza i njegovu djelotvornu preobrazbu u globalni sigurnosni sustav modernizacijom vojnih snaga, opreme, kao i jačanjem borbenih sposobnosti zemalja članica. Dokumenti usvojeni u Odboru za obranu i sigurnost odnose se na jačanje sustava zajedničkog financiranja tijekom vojnih operacija NATO-a, te nužno smanjenje borbenih ograničenja vojnih postrojba na terenu. Visoki predstavnik NATO-a u Afganistanu Hikmet Cetin u raspravi je istaknuo važnu ulogu Republike Hrvatske u provedbi mirovne operacije NATO-a u toj zemlji. U radu skupštine sudjelovalo je oko 500 izaslanika iz 26 zemalja članica NATO-a, 13 pridruženih zemalja, te predstavnici zemalja zainteresiranih za globalnu sigurnost. Izaslanstvo Hrvatskoga sabora predvodio je voditelj Izaslanstva Krešimir Ćosić, a u Izaslanstvu su bili članovi, saborski zastupnici Velimir Pleša i Marin Jurjević. Skup će završiti u poslijepodnevnim satima obraćanjem turskog premijera Recepa Tayyipa Erdogana i glavnog tajnika NATO-a Jaapa de Hoppa Scheffera. U sklopu svog radnog posjeta Hrvatskoj, Fabrizio Barbaso, glavni pregovarač Europske komisije i generalni direktor za proširenje Europske unije, sastao se u Hrvatskom saboru sa članovima Odbora za europske integracije i članovima Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU. Fabrizio Barbaso rekao je da je izuzetno zadovoljan što je mogao pridonijeti povijesnom trenutku otpočinjanja pregovora Hrvatske s EU. Smatra da je napredak Hrvatske postignut tijekom posljednjih 8 godina izuzetan, zemlja se u potpunosti integrirala u EU i spremna je ući u europsku obitelj. Naglasio je kako je iskustvo drugih zemlja pokazalo važnost da u pregovorima sudjeluju sve političke stranke koje su o pitanju ulaska zemlje u EU postigle konsenzus, te je pozdravio osnivanje takvog tijela u Hrvatskom saboru, odnosno Nacionalnog odbora za praćenje pregovora. Barbaso je naglasio da se ne radi samo o osiguranju kvalitete zakonodavstva, odnosno procesu prilagodbe zakonodavstva, već i praćenju njegove provedbe. Ovome je dodao da se pojedino poglavlje može zatvoriti tek onda kada je reforma na tom području završena. Osvrnuo se na posljednje Izvješće Europske komisije, ujedno prvo od početka pregovora Hrvatske i EU, u kojem je pozitivno ocijenjeno napredovanje Hrvatske u procesu pregovora i kojim započinje nova faza u odnosu između Hrvatske i EU, u sklopu Partnerstva za pristup, koja uključuje kratkoročne i dugoročne prioritete. Barbaso je istaknuo vrlo važnu ulogu komunikacije s građanima i njihove potpore pristupu zemlje EU. Iako Izvješće uvažava napredak koji je Hrvatska postigla na planu pravosuđa i borbe protiv korupcije, to su još uvijek dva najosjetljivija područja koja zabrinjavaju ljude u Hrvatskoj, rekao je Barbaso, dodajući da tome treba pribrojiti i prijeko potrebno provođenje reforme javne uprave. Barbaso je rekao da Izvješće uvažava i pozitivne pomake na području zaštite manjinskih prava, iako je izvjesno da je provedba Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina još uvijek slaba i nedostatna. Nepristrano kazneno gonjenje u suđenjima za ratne zločine, stambeno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskog prava, samo su neka od pitanja bitna za ubrzanje povratka izbjeglica, rekao je Barbaso. Neven Mimica, predsjednik Odbora za europske integracije rekao je kako je Izvješće o napretku Hrvatske dobra i detaljna analiza svega što je Hrvatska napravila u svojoj prilagodbi europskim standardima i kriterijima, u kojem prevladava pretežito pozitivan ton, no zbog toga ne treba posustati u daljnjim reformama, već se treba navikavati na ovako detaljno praćenje našeg stanja od strane EK i europskih institucija. Luka Bebić smatra objektivnim i realnim da Izvješće ukazuje na neke oblasti gdje se očekuju bolja rješenja u zakonodavstvu i u njegovoj provedbi. Rekao je da je Hrvatska svjesna da njeno pravosuđe nije dovoljno pripremljeno za EU te da je pravna sigurnost građana temeljno pitanje koje Hrvatska mora urediti zbog sebe same. Vesna Pusić naglasila je kako je Hrvatska svjesna da glavne reforme treba provesti na području pravosuđa, borbe protiv korupcije i javne uprave. Ova tri područja, uz reintegraciju prognanika, visoko su na listi zadaća. Pusić je rekla da je ambicija Hrvatske postizanje europskih standarda kao minimum, a ne maksimum. Istaknula je da je otvaranjem pregovora podrška javnosti za pristup RH EU naglo porasla, ali ostaje zadatak osmišljavanja strategije prezentiranja ulaska zemlje u EU, gdje Europska komisija svojom novom ulogom u Hrvatskoj itekako može pomoći. Naime, EK treba doživjeti kao vrstu stručne pomoći zemlji koja se kandidira, kao neku vrstu stručnog servisa. Ivica Račan, predsjednik Nacionalnog odbora, rekao je da je reforma pravosuđa ključno pitanje za samo hrvatsko društvo, ne samo za pregovore, i ono uz borbu protiv korupcije i reformu javne uprave predstavlja prioritete. Zaključio je da implementacijom europskih pravnih stečevina u hrvatsko zakonodavstvo reforma ne završava, jer je bitna njena konačna provedba u stvarnosti. Veleposlanica Kanade Stephanie Beck susrela se s predsjednikom Odbora za vanjsku politiku Zagreb, 11. Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković primio je u nastupni posjet veleposlanicu Kanade Stephanie Beck. Nakon izraza dobrodošlice, Jandroković je rekao da odnosi Hrvatske i Kanade mogu biti bolji i sadržajniji no što su u ovom trenutku. Postoje neka otvorena pitanja, vezana uz vizni režim za hrvatske građane, gdje Hrvatska očekuje da kanadska strana razmisli o njihovoj izmjeni. Jandroković smatra da Kanađani hrvatskog porijekla mogu biti most koji bi povezivao dvije države i učinio sadržajnijim bilateralne odnose, posebice gospodarske. U razgovorima je konstatirano da je potrebno unaprijediti parlamentarnu suradnju dviju zemalja. Jandroković je uputio poziv predsjedniku vanjskopolitičkog odbora kanadskog parlamenta da posjeti Hrvatski sabor. Osvrnuo se na početak pregovora s EU, rekavši da on predstavlja velik poticaj Hrvatskoj. Naglasio je da u pitanju pristupu Hrvatske EU postoji snažan konsenzus svih relevantnih političkih snaga u zemlji, a u Hrvatskom saboru postignut je konsenzus svih parlamentarnih stranaka. Hrvatska je svjesna da je pred njom velik posao na provođenju reformi u cilju prihvaćanja europskih normi i standarda. One najvažnije su u području pravosuđa, zaštite ljudskih i manjinskih prava, javne uprave, a tu su i značajne reforme u poljoprivredi, zdravstvu, socijali itd. Osvrnuo se na posljednje Izvješće Europske komisije, ujedno prvo od početka pregovora Hrvatske i EU, koje je objektivno i pozitivno intonirano, ali i ukazuje na određene nedostatke koje je Hrvatska spremna ispraviti. Jandroković je konstatirao da reforme potrebne za članstvo u EU Hrvatska provodi u prvom redu zbog svojih građana. Kanadsku veleposlanicu zanimalo je polazište Hrvatske u vezi s budućnosti Crne Gore i Kosova. Jandroković je rekao da Hrvatska slijedi politiku EU kada je u pitanju čitava regija jugoistočne Europe, pa tako i u pitanju Crne Gore i Kosova. Ipak, naglasio je da s obzirom na strukturu stanovništva u Crnoj Gori situacija nije jednostavna, zahtijeva veliki angažman, a Hrvatska želi da se ona riješi mirnim putem i na zadovoljstvo svih strana. Što se tiče Kosova, stanje je još teže, a Hrvatska i ovdje očekuje da se nađe rješenje koje će značiti mir i stabilnost i koje će zaštititi manjinsko stanovništvo u skladu s najvišim europskim standardima. Na kraju razgovora izražena je želja s obje strane da dvije zemlje u budućnosti poboljšaju svoje odnose te pojačaju suradnju na raznim područjima, posebice gospodarstva i kulture. Predstavnici Odbora za međuparlamentarnu suradnju primili izaslanstvo latvijskog parlamenta Zagreb, 10. Odbor za vanjske poslove parlamenta Republike Latvije na čelu sa predsjednicom Odbora Vaire Paegle primio je u Hrvatskom saboru predsjednik Odbora za međuparlamentarnu suradnju Milorad Pupovac i potpredsjednik Odbora Tonči Tadić. Razgovor je protekao u vrlo srdačnom tonu i razmjeni parlamentarnih iskustava dviju zemalja koje veže puno dodirnih točaka bez obzira na njihovu geografsku udaljenost. Milorad Pupovac osvrnuo se na djelovanje triju saborskih odbora koji pokrivaju područje vanjske politike, Odbora za vanjsku politiku, Odbora za europske integracije i Odbora za međuparlamentarnu suradnju. Rekao je da Odbor za međuparlamentarnu suradnju ostvaruje suradnju s predstavničkim tijelima drugih država i međunarodnih organizacija. Dva su osnovna područja aktivnosti ovog Odbora: stalna ili privremena izaslanstva Sabora u međunarodnim parlamentarnim institucijama, te djelovanje skupina prijateljstva Hrvatskoga sabora i drugih nacionalnih parlamenata. U ovom trenutku u Hrvatskom saboru djeluju 52 grupe prijateljstva. Tema razgovora bila je i uloga parlamenata u procesu približavanja zemlje EU, odnosno jačanje parlamentarne dimenzije u procesu približavanja. Pupovac je istaknuo važnost parlamentarne suradnje Hrvatskoga sabora s parlamentima susjednih zemalja, čime se premošćuje balast prošlosti i vraća povjerenje potrebno za razvoj i stabilnost regije. Mogućnost slobodnijeg izražavanja i govora parlamentaraca, razmjena iskustava i poduzimanje zajedničkih akcija u pitanjima od zajedničkog interesa imaju posebnu važnost. Vaire Paegle govorila je o iskustvima Latvije kao nove članice EU, istaknuvši da ulazak u EU nije cilj sam po sebi ukoliko ne nosi nužne reforme i dobrobit za čitavo društvo. U razgovoru s Miroslavom Korenikom, predsjednikom Hrvatsko-latvijske skupine prijateljstva u Hrvatskom saboru i članovima Skupine, Vaire Paegle uputila je poziv za posjet Skupine latvijskom parlamentu. Istaknuta je potreba jačanja gospodarske suradnje i razmjene. Miroslav Korenika izrazio je zadovoljstvo da je u Zagrebu otvoren počasni konzulat Latvije koji je daljnji doprinos razvoju dobrih bilateralnih odnosa. Uputio je zamolbu Latviji da i nadalje pruža potporu Hrvatskoj u fazi pregovora za članstvo u EU. Vaire Paegle odgovorila je da će Hrvatska imati punu potporu Latvije na putu do punog članstva u EU jer Hrvatsku smatra ključnim faktorom stabilnosti i demokracije u regiji. Izaslanstvo latvijskog parlamenta susrelo se s predsjednicima Odbora za vanjsku politiku i Odbora za europske integracije Zagreb, 10. Odbor za vanjske poslove Parlamenta Republike Latvije na čelu s predsjednicom Odbora Vaire Paegle primio je u Hrvatskom saboru predsjednik Odbora za vanjsku politiku Gordan Jandroković sa članovima Odbora i predsjednik Odbora za europske integracije Neven Mimica sa članovima Odbora. Gordan Jandroković naglasio je da između dvije zemlje nema otvorenih pitanja, te je izrazio nadu da će i gospodarska suradnja slijediti dobre političke odnose. Zahvalio je na potpori Latvije u procesu približavanja Hrvatske EU, kao i potpori hrvatskim nastojanjima za članstvo u NATO savezu. Smatra da je početkom pregovora s EU započela nova era u razvoju hrvatskog društva jer članstvo u EU predstavlja dodatan poticaj za sve unutarnje reforme usmjerene na podizanju životnog standarda i kvalitete života u Hrvatskoj. Što se tiče članstva u NATO-u, njime Hrvatska rješava sigurnosna pitanja. Vaire Paegle izrazila je zadovoljstvo što je Hrvatska otvorila pregovore s EU, istaknuvši da će Latvija sa svoje strane učiniti sve da pomogne njihovom što bržem završetku i konačnom pristupanju Hrvatske EU. Latvija je izuzetno zainteresirana da Hrvatska u Rigi otvori svoje veleposlanstvo, čime bi se intenzivirala gospodarska suradnja, kao i da Hrvatska otvori svoj turistički ured u Rigi kojim bi se još više potakla suradnja u području turizma. Na Sveučilištu u Rigi postoji katedra za hrvatski jezik iz koje je izašla već druga generacija studenata, pa je i na području obrazovanja potrebna mobilizacija snaga kako bi se intenzivirala suradnja. Gordan Jandroković podržao je ideju otvaranja veleposlanstva Republike Hrvatske u Rigi u što skorije vrijeme. Spomenuo je hrvatske vanjskopolitičke prioritete koji su članstvo u EU, NATO savezu, te razvijanje što boljih odnosa sa zemljama u susjedstvu i regiji. U vezi s regionalnom suradnjom Hrvatska je predvodnica pozitivnih pomaka i promjena u regiji i želi preuzeti dio odgovornosti za stabilizaciju područja jugoistočne Europe. Što se tiče odnosa s BiH, za Hrvatsku je BiH suverena, prijateljska država, Hrvatska želi da BiH sama jača svoje institucije, a Hrvatska će podržavati njeno približavanje prema EU i NATO-u, ali očekuje da tri naroda u BiH i dalje budu konstitutivna. Odnosi sa Srbijom i Crnom Gorom razvijaju se u pozitivnom smjeru, a sva otvorena pitanja rješavaju se kroz dijalog, naglasio je Jandroković. O pitanju Kosova i Crne Gore Hrvatska pozorno promatra što se događa i slijedit će politiku EU. Pitanje Kosova je izuzetno složeno, ali je bitno izbjeći bilo kakav ratni sukob i zaštititi ono manjinsko stanovništvo koje će ovisno o političkom rješenju biti manjinsko, rekao je Jandroković. Bilateralni odnosi s Mađarskom i Italijom koje su članice EU su vrlo dobri. Odnosi sa Slovenijom su prijateljski i temelje se na zajedničkim vrijednostima koje su jače od otvorenih pitanja čije će rješavanje uslijediti. Vaire Paegle istaknula je potrebu suradnje između malih država kada je u pitanju članstvo u EU i NATO. Zaključila je da je Hrvatska i njeno članstvo u EU ključ stabilnosti, demokracije i razvoja čitave regije jugoistočne Europe. U razgovoru s Nevenom Mimicom i članovima Odbora za europske integracije prevladavala je tema parlamentarne dimenzije u procesu europskih integracija, te uloge nacionalnih parlamenata u odrađivanju europskih poslova. Mimica je naglasio da je Latvija dala i daje veliki doprinos putu Hrvatske u EU. Govorio je o ulozi saborskog Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU rekavši da je Odbor fokusiran na sam pregovarački proces, za razliku od Odbora za europske integracije koji ocjenjuje razinu usklađenosti domaćeg zakonodavstva s pravnom stečevinom EU, te razmatra šire teme koje se odnose na događaje unutar same EU. Istaknuo je da je Nacionalni odbor odraz političkog konsenzusa svih parlamentarnih stranaka u vezi s hrvatskom budućnosti u EU i iako su njegove smjernice i mišljenja savjetodavnog karaktera, upravo je ovaj Odbor odraz jačanja uloge Sabora u čitavom procesu pregovaranja. Mimica je zaključio da je već sada uloga Sabora u procesu integracija itekako naglašena, a ona će se u budućnosti još samo razvijati. Vincent Degert u Saboru predstavio Izvješće Europske komisije o napretku Hrvatske Zagreb, 9. Danas je u Hrvatskom saboru na zajedničkoj sjednici Odbora za vanjsku politiku i Odbora za europske integracije šef delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj Vincent Degert predstavio Izvješće Europske komisije o napretku Republike Hrvatske u procesu pristupanja Europskoj uniji. Ovo je ujedno prvo Izvješće Europske komisije otkako je Hrvatska postala zemlja kandidat i otpočela pregovore za pristup EU. Izvješće o napredovanju temelji se na tri kriterija vrednovanja: političkom, gospodarskom i kriteriju usklađenosti domaćeg zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom. Vincent Degert rekao je da Izvješće iskazuje izrazito pozitivno mišljenje Europske komisije i da su uvaženi svi napori koje su hrvatske vlasti poduzele od prošlog Izvješća. Tako Europska komisija smatra da su na mnogim poljima učinjeni znatni pomaci i usvojene nove strategije. U vezi s političkim kriterijima Europska komisija je mišljenja da postoji potreba hitne reforme javne uprave, pravosuđa i na planu borbe protiv korupcije. Degert je rekao da je Hrvatskoj i njenim građanima nužna transparentna javna uprava, a u reformi pravosuđa ocjenjuje se ključnim osigurati vladavinu prava, zaštitu manjinskih prava te uspostaviti funkcionalnu tržišnu ekonomiju. Europska komisija pozdravlja rezultate koje je Hrvatska već postigla u reformi zemljišnih knjiga, kao i na planu suzbijanja korupcije u vidu jačanja suradnje policije i Državnog odvjetništva. Europska komisija u svom Izvješću izrazito visoku ocjenu i pohvalu daje za rezultate učinjene na području regionalne suradnje gdje Hrvatska ima ulogu zemlje predvodnice regije. Degert je naglasio potrebu daljnje potpune suradnje sa sudom u Haagu te potrebu dodatnog napora i rada u rješavanju pitanja izbjeglica i punoj implementaciji Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Glede ekonomskih kriterija Izvješće ocjenjuje da su makroekonomski indikatori jako dobri, a Europska komisija posebno pozdravlja bolje stanje u mirovinskom i zdravstvenom sustavu. Degert je iznio i ocjenu Europske komisije o padu direktnih stranih ulaganja te činjenici da je privatno vlasništvo u sektoru proizvodnje na niskom nivou, a udio privatnog sektora u ukupnoj vrijednosti proizvodnog sektora još uvijek nedostatan. U području zakonodavstva Izvješće posebno upućuje na područje okoliša, poljoprivrede, veterinarstva i poreza koje je potrebno obraditi. Konačno, pred hrvatskim vlastima predstoji zadatak podizanja javne potpore građana za pristup Hrvatske Europskoj uniji. Gordan Jandroković izrazio je zadovoljstvo da je ovo Izvješće Europske komisije pozitivno intonirano i što uvažava napore koje je Hrvatska postigla od posljednjeg Izvješća. Naglasio je da Izvješće konstatira napredak Hrvatske, a da će sve primjedbe i preporuke biti dodatni motiv za provedbu nužnih reformi u hrvatskom društvu - ekonomskih, političkih i administrativnih. Osnovan novi saborski klub zastupnika Zagreb, 9. Zastupnici Hrvatskoga sabora: Nikola Ivaniš u ime Primorsko-goranskog saveza iz Rijeke, Vilim Herman u ime Slavonsko-baranjske hrvatske stranke iz Osijeka i Željko Pavlic u ime Međimurskog demokratskog saveza iz Čakovca donijeli su odluku o formiranju Kluba zastupnika PGS-SBHS-MDS-a. Klub počinje s radom od sjednice Hrvatskoga sabora koja počinje 9. Predsjednik Kluba je Vilim Herman, potpredsjednik je Nikola Ivaniš, a član Kluba je Željko Pavlic. Održan okrugli stol o ''Registriranom partnerstvu'' Zagreb, 8. Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Gordana Sobol i predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Furio Radin održali su okrugli stol o ''Registriranom partnerstvu''. Okruglom stolu su prisustvovali predstavnici i predstavnice nadležnih ministarstava, državnih ureda i nevladinih organizacija. Ukazala je na nedostatan stupanj tolerancije u društvu prema osobama neheteroseksualne orijentacije te izrazila potrebu za što većom informiranošću i edukacijom. Mišljenja je da novi Prijedlog zakona ne kolidira s postojećom definicijom bračne zajednice jer nije u okviru obiteljskog zakona i ne nudi mogućnost usvajanja djece u istospolnim zajednicama. Predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Furio Radin izrazio je stajalište da je Zakon o istospolnim zajednicama donesen 2003. Međutim, taj zakon nema nikakve praktične i ekonomske posljedice, a novi prijedlog zakona upravo se zalaže za preciznije definiranje ekonomskih, socijalnih, zdravstvenih i drugih prava. Kristijan Grčan, predstavnik udruga Iskorak i Kontra, naglasio je da bi se zakon o registriranom partnerstvu temeljio na izjednačavanju prava i obveza homoseksualnih zajednica s pravima i obvezama heteroseksualnih izvanbračnih zajednica. Zakon bi obuhvatio pravo udomiteljstva djece kod homoseksualnih parova, ali se ne bi odnosio na posvajanje djece. Šime Lučin kao predlagatelj ovog zakona ukazao je na snažnu homofobičnost u hrvatskom društvu, a prije svega u Hrvatskom saboru te smatra da su homoseksualci građani drugog reda, te da se ovim okruglim stolom treba potaknuti Hrvatski sabor da Prijedlog zakona uputi u proceduru. Predstavnik Centra za mirovne studije Gordan Bosanac osvrnuo se na postojeću praksu u zemljama EU i komparirao je s postojećim hrvatskim zakonodavstvom. Nakon ovih izlaganja, predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Gordana Sobol otvorila je raspravu. Iznimno protivljenje ovom Prijedlogu zakona izrazio je predstavnik Crkve cjelovitog evanđelja Mario Dučić. Završnu riječ na okruglom stolu dao je predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina koji je naglasio da postoji interes da se ovo područje zakonski regulira. Smatra da, iako je taj interes ograničen, on ipak postoji te bez obzira na prihvaćanje ovog Prijedloga, važno je da se o ovoj temi vodi javna rasprava. Furio Radin primio izaslanstvo parlamenta Valonije Zagreb, 8. Predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora dr. Furio Radin u nazočnosti Aleksandara Tolnauera, predsjednika Savjeta za nacionalne manjine, primio je izaslanstvo parlamenta Valonije koje predvodi predsjednik parlamenta Jose Happart. Belgiju kao federalnu državu čine tri nacionalne zajednice flamanska, francuska i njemačka i tri autonomne regije Flandrija, Valonija i Bruxelles. Nacionalne zajednice i regije biraju svoje parlamente, a oni sastavljaju vlade. Regije u Belgiji imaju vrlo velike nadležnosti: gospodarska politika, promicanje stranih investicija, vanjska trgovina, znanost i istraživanje, zapošljavanje, promet, okoliš, poljoprivreda, regionalni razvoj, energija, turizam, lokalna uprava. Jose Happart naglasio je da valonski parlament ima potpunu zakonodavnu vlast u područjima koja su u regionalnoj nadležnosti. Također, Valonija ima pravo izravno voditi međunarodne odnose u područjima svojih nadležnosti, za pitanja gospodarstva, investicija i vanjske trgovine, kulturne i znanstvene suradnje. Tako regija Valonija, što je gotovo jedinstven primjer u Europi, ima pravo sklapati međunarodne sporazume u područjima svoje nadležnosti. Cilj ovoga posjeta je otvoriti teme koje zanimaju dvije zemlje kako bi se pojačala bilateralna suradnja Hrvatske i Kraljevine Belgije, naglasili su gosti. Furio Radin izrazio je zadovoljstvo interesom valonskih parlamentaraca koji su odlučili da odredište njihovog ovogodišnjeg studijskog putovanja bude Hrvatska. Rekao je da su prava i status dvadesetak nacionalnih manjina u Hrvatskoj regulirani Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina te dvama organskim zakonima, koji se bave pitanjima školstva i jezika nacionalnih manjina. Ustavni zakon jamči predstavnicima nacionalnih manjina od 5 do 8 zastupničkih mjesta, a na temelju važećega izbornog zakona sada je u Hrvatskom saboru 8 zastupnika nacionalnih manjina. Aleksandar Tolnauer istaknuo je da je Hrvatska, usprkos svim poteškoćama, 2002. U praksi to znači da su na lokalnom i regionalnom nivou ustanovljena Vijeća za nacionalne manjine te Savjet za nacionalne manjine koji na državnom nivou koordinira rad Vijeća i time sudjeluje u političkom životu zemlje. Na pitanje Josea Happarta vidi li mogućnost da se dogodi regionalizacija Hrvatske, dr. Radin je odgovorio da sam Ustav predviđa decentralizaciju političke moći, a nacionalne manjine decentralizacijom zemlje dobivaju na važnosti. Gordan Jandroković upoznao njemačke novinare s procesom pristupanja Hrvatske EU Zagreb, 8. Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković primio je novinare iz 12 njemačkih regionalnih tiskovnih i elektroničkih medija koji borave u studijskom posjetu Republici Hrvatskoj. Predsjednik Odbora Gordan Jandroković upoznao je sugovornike s etapama hrvatskog približavanja EU — od stjecanja nezavisnosti i međunarodnog priznanja RH do samog otvaranja procesa pregovora o članstvu 3. Gordan Jandroković upoznao je također sugovornike s detaljnim pregledom postignutog u ispunjavanju političkih i ekonomskih kriterija, prije svega s konkretnim programima i projektima vezanim za povratak izbjeglica i njihove imovine, reformom pravosuđa i privatizacijskim procesom. Zaključno, osvrnuo se na postignuto političko suglasje svih parlamentarnih stranaka o EU, kao vanjskom i unutarnjom političkom prioritetu, te je izvijestio o poduzetim mjerama na nacionalnoj razini za uspostavu i pripremu struktura za pregovore. Posebno se osvrnuo na ulogu i zadaću Nacionalnog odbora Hrvatskoga sabora. Veleposlanici susjednih zemalja u Saboru: poticaj za regionalnu - prekograničnu suradnju Zagreb, 7. Na radnom ručku s veleposlanicima susjednih zemalja koji tradicionalno saziva potpredsjednica Hrvatskoga sabora prof. Oba projekta uključivala bi četiri grada u Hrvatskoj i u zemljama koje na istoku graniče s Hrvatskom te tri grada u Hrvatskoj i u zemljama koje s Hrvatskom graniče na zapadu. Projekti bi bili usmjereni prema mladima srednjoškolskog uzrasta, a nositelji projekta, na poticaj radne skupine, bili bi lokalna zajednica i njene institucije, nevladine organizacije, te škole u pograničnim regijama. Interparlamentarna unija održala parlamentarnu raspravu u Ujedinjenim narodima New York, 2. Rasprava je održana od 31. Svake godine, tijekom jesenskog zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda, Interparlamentarna unija organizira parlamentarnu raspravu na kojoj članovi parlamenata imaju priliku razmijeniti stajališta i postavljati pitanja službenicima Ujedinjenih naroda, predstavnicima diplomatske zajednice Ujedinjenih naroda, kao i vodećim akademicima. Suradnja Interparlamentarne unije i Ujedinjenih naroda putem parlamentarnih rasprava najprije je bila zamišljena kao koordinirajuća sjednica različitih tema. No posljednjih se nekoliko godina razvila u nezavisnu i interaktivnu raspravu o glavnim međunarodnim pitanjima. Rasprave imaju dva glavna cilja — pomoći parlamentarcima da bolje razumiju proces donošenja odluka u Ujedinjenim narodima i informirati ih o tekućim pitanjima koja raspravljaju Ujedinjeni narodi.

Inside Out - Meeting Bing Bong (Croatian)
To je neophodno iz tog razloga što različiti browseri različito tumače neke HTML tagove tako da su obično potrebne neke male korekcije kako bi naše Web stranice imale zadovoljavajući izgled u oba browsera. U Zbirci se održavaju predavanja za studente dizajna, povijesti umjetnosti i muzeologije u okviru njihove terenske nastave Posjet grupa ograničen je na 20 osoba te je potrebna najava. Nema općenito prihvaćene definicije ni sadržajnog određenja filozofije... Aktivnostima provedenim na seminaru, studenti steknu još veće samopouzdanje i spremnost za aktivno sudjelovanje tijekom studija, dobiju poticaj i motivaciju za pozitivan pristup studiranju. Dokument je opširan i sadrži pregled pokreta, njegovih glavnih značajki te donosi usporedbu kršćanskog nauka sa vjerovanjima New Agea. Često su istaknuti filozofi istovremeno ili naizmjenično i , , , itd. Zahvalivši organizatorima, predsjednik Vlade na kraju je još jednom uputio čestitke svima koji sutra slave Božić prema julijanskom kalendaru. Predsjednik Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu prof. Njima se državama članicama preporučuje uvođenje religioznog odgoja i obrazovanja koje odražava ljudska prava i prava na temeljne slobode, uvažava ulogu obitelji i vjerskih zajednica te se temelji na kvalificiranim nastavnim programima i ima adekvatno obrazovane nastavnike. Tijekom predmeta će nas zanimati utjecaj globalne okoline, razumijevanje strategije poduzeća, konkurentnost i savlađivanje promjena s posebnim naglaskom na uslužnoj djelatnosti.

[Žena traži muškarca za avanturu bih|Poljubac na blic|Dijaspora oglasi svajcarska 2016]

Oznake: Sadržaj