Cijepam drva,vučem vodu iz bunara,Oh kako divno,oh kako čudesno.

Bakumatsu (baku tj. bakufu - "vlada pod šatorom" ili vladavina shogunata;
matsu znači kraj) je naziv za razdoblje posljednjih 15 godina vladavine državnog
poretka Tokugawa (1600-1868) koje se još naziva i bakuhan taisei ("strukutura
vlasti bakufua u domenama daimyoa",a odnosi se na na bakufu Edo i na domene
daimyoa (han),kao jedinstveni sustav vlasti).


# shoguni Tokugawa shogunata (1603-1868) ili Edo perioda (1600-1868)

1. Tokugawa Ieyasu (živio,1543 - 1616;vladao,1603 - 1605)
2. Tokugawa Hidetada (živio,1579 - 1632;vldao,1605 - 1623)
3. Tokugawa Iemitsu (živio,1604 - 1651;vladao,1623 - 1651)
4. Tokugawa Ietsuna (živio,1641 - 1680;vladao,1651 - 1680)
5. Tokugawa Tsunayoshi (živio,1646 - 1709;vladao,1680 - 1709)
6. Tokugawa Ienobu (živio,1662 - 1712;vladao,1709 - 1712)
7. Tokugawa Ietsugu (živio,1709 - 1716;vladao,1713 - 1716)
8. Tokugawa Yoshimune (živio,1684 - 1751;vladao,1716 - 1745)
9. Tokugawa Ieshige (živio,1711 - 1761;vladao,1745 - 1760)
10. Tokugawa Ieharu (živio,1737 - 1786;vladao,1760 - 1786)
11. Tokugawa Ienari (živio,1773 - 1841;vladao,1787 - 1837)
12. Tokugawa Ieyoshi (živio,1793 - 1853;vladao,1837 -1853)

Bakumatsu

13. Tokugawa Iesada (živio,1824 - 1858;vladao,1853 - 1858)
14. Tokugawa Iemochi (živio,1846 - 1866;vladao,1859 - 1866)
15. Tokugawa Yoshinobu (živio,1837 - 1913;vladao,1867 -1868)


Početak Bakumatsu perioda tj. kraja perioda Tokugawa razdoblja (1600-1868),
ali i shogunskog sistema vladanja (1192-1868) smještamo u godinu 1853.
kada su u srpnju te godine dva američka parobroda i dva jedrenjaka
(Mississippi,Plymouth,Saratoga i Susquehanna) pod komandom komodora
Matthew C. Perryja (1794-1858) uplovili u japansku luku Uraga u gradu
Yokosuka (Kanagawa-ken).




gore,Mississippi, jedan od "crnih brodova" ( jap. kurofune),kako su zvali Japanci
4 broda komodora Matthew C. Perry-ja;




gore,komodor Matthew C: Perry




gore,komodor Perry,kako su ga vidjeli Japanci




gore,luka Uraga,1890. godine


U ime američkog predsjednika Fillmorea (1800-1874) Perry je predao pismo
predstavnicima shogunata u kojem se traži bezuvjetno otvaranje Japana
zbog uspostavljanja obostrane trgovačke suradnje.Ponovni dolazak Perry je
najavio za proljeće 1854. kada će doći sa još većom flotom.Bila je to
beskrupulozna i ultimativna politika bez želje za dijalogom.Arogantna
demonstracija moći i zastrašivanja.

Stoljećima se stranci nisu mogli nametnuti liderima shogunata, jer nisu imali
ni dovoljno ratne snage ni volje: jednostavno,bili su prezaposleni drugdje.
Nakon godine 1853. ipak će se morati početi udovoljavati njihovim zahtjevima
jer Tokugawa poredak nije imao sredstava,ni vojnih ni ekonomskih oduprijeti se.
Zato se polako,uz poneki otpor ipak počelo pristajati na ugovore sa strancima.
Tako je,nakon što se Perry zaista vratio u proljeće 1854. i uplovio sa 9 brodova u
zaljev Edo,potpisana "Opća konvencija o miru i prijateljskim odnosima".Otvorene
su dvije luke (Shimoda i Hakodate) stranim brodovima.Odobreno je otvaranje
konzularnog ureda.Nakon ugovora sa amerikancima slični su potpisani sa Velikom
Britanjom i Rusijom.

Iako je Tokugawa shogunat tokom 19. st. počeo pucati po šavovima,tek će dolazak
stranaca ubrzati njegov pad. Japanci bilo kojeg staleža u jednom su bili složni.
Smatrali se da stranci nemaju tu što tražiti i da trebaju otići.Razlika je samo bila
koje metode upotrijebiti u zajedničkom cilju.U moru mišljenja i različitih struja,
tri su se profilirale.

Prva je bila organizirana oko shogunata u Edu.Ova je grupacija nerado priznala
strani utjecaj svjesna snage stranih sila.To je smanjilo njen utjecaj među pukom i
samurajima širom zemlje,ali taj je utjecaj ionako s godinama slabio.

Druga struja bila je umjereno radikalna,a bila je sastavljena od samuraja koji su
željeli promjene.Oni su željeli da carski dvor koji je bio smješten u Kyotu i shogunat
u Edu trebaju zajedničkim snagama organizirati kvalitetan otpor strancima i smanjiti
njihov nadolazeći utjecaj.

Treća struja bila je najradikalnija.Njihov moto je bio Sonno Joi tj. "Poštuj cara,istjeraj
barbare !"Oni su se zalagali za protjerivanje stranaca i otvoreno su napadali shogunat u
Edu optužujući ga za kukavičku politiku prema strancima.




gore,"sonno joi" slogan najradikalnije političke struje bakumatsu razdoblja


Interesantno je to da su nakon 15 godina frakcijskih borbi između nekoliko
samurajskih klanova,ovi najradikalniji odnijeli prevagu,srušili shogunat,ali
kada su zauzeli pozicije nisu otjerali strance,kako su najavljivali,nego su se
obračunali među sobom,riješili se nekoliko nerazumnih pojedinaca,premjestili
carsku prijestolnicu iz Kyota u Edo kojem su promjenili ime u Tokyo (Istočna
prijestolnica),doveli novog cara Mutsuhitoa (živio,1852-1912;vladao,1867-1912) u novu
prijestolnicu i započeli reforme čime je označen početak novog razdoblja - Meiji.


# riječnik pojmova

bakufu - "vlada pod šatorom",vladavina shoguna u razdobljima Kamakura
(1192-1333),Muromachi (1333-1576) i Edo (1603-1868);

bakuhan - izvedenica od "bakufu-i-han",vidi bakuhan taisei;

bakuhan taisei - "struktura vlasti bakufua i u domenama daimyoa",odnosi se na
bakufu Edo i na domene Daimyoa (han),kao jedinstveni sustav vlasti;

daimyo - "veliko ime",područni (lokalni) velmoža u srednjovjekovnom Japanu;
u razdoblju Edo službeno im je dodjeljivano područje od 10.000 kokua ili veće;

Edo - sjedišteTokugawa shogunata,danas Tokyo,već u 18. st. izrastao u milijunski grad;

han - daimyo domena tj. područje na kojemu je vladao pojedini daimyo

koku - mjera za obujam;180 litara žita;0,27 kubičnih metara drva

ronin - samuraj bez gospodara

shogun - seiitaishogun "general koji je pokorio barbare";titula koju je dodjeljivao
car od 12. do 19. st. pojedinim glavama klanova i postavljao ih kao lidere svoje
vojske;u stvari shogun je imao stvarniju vlast od cara koji je bio na čelu zemlje
samo nominalno


* u Bakumatsu razdoblju vladao je 121. japanski car Komei (živio,1831-1867;
vladao,1846-1867)


# literatura

1. Conrad Totman,"Povijest Japana";Zagreb,2003.
2. Nenad Simić,"Samuraji,Odjeci ratničkog sna,Knjiga prva: Istorija ratničke klase",
Beograd,2007.
3. Michio Morishima,"Zašto je Japan 'uspeo' ?",Beograd,1986.


* A train trip by Hanafubuki,nihonkichigai blog

** poziv na nezaboravnu vožnju