Uploaded with ImageShack.us
Neobični poslovi kojima će se baviti buduće genracije
Neobični poslovi kojima će se baviti buduće generacije
Hrvati bi u bliskoj budućnosti htjeli proučavati klimatske promjene, operirati nanorobotima i raditi na uzgoju ljudskih organa iz inkubatora
06:30 | 26.04.2010. | Piše: Nika Borovac
S vaše desne strane u daljini vidite krater Zeno, mogla bi postati uobičajena rečenica svemirskih vodiča koji turiste upoznaju sa svim čarima Mjeseca, jednim od najtraženijih poslova budućnosti, predviđaju u tvrtki Fast Future. Na zahtjev britanske vlade ta je tvrtka istražila mogućnosti poslovnog tržišta u idućih dvadeset godina. Uz navedena zanimanja, nagađa se kako će porasti potražnja za stručnjacima koji će sudjelovati u proizvodnji organa (s obzirom na moderan tempo života, sigurno će ih nedostajati), a trebat će i specijalisti za nanomedicinu, koji će obavljati precizne, danas gotovo nezamislive operacije. Odabir računalnog usmjerenja isplatit će se budućim organizatorima virtualnog života jer će dio ljudi većinu života provesti u dnevnoj sobi, spojeni na računalnu simulaciju neke bolje stvarnosti, što stvara i potrebu za virtualnim odvjetnicima te psiholozima za virtualno neprilagođene. Prema anketi koju je o tome proveo MojPosao, Hrvati su se između poslova budućnosti najviše zainteresirali za posao stručnjaka koji se bavi klimatskim promjenama. S obzirom na turbulentne okolnosti topljenja ledenjaka i propadanja ozona, definitivno će biti traženi. Posao specijalista za nanomedicinu odabralo bi 19 posto ispitanika zato što smatraju da je u tom zanimanju budućnost ljudi Neodlučna 32 posto ispitanika odabrala bi neko drugo zanimanje, među kojima su najzanimljivija stručnjak za robotiku, astronaut, terapeut alternativne medicine i stručnjak za antikorupciju. Među poželjnima su i farmaceut te antropolog.
UZGAJANJE ORGANA
Oko 14 posto ispitanika htjelo bi postati stručnjaci za uzgoj novih organa. - U idućih 20 godina gotovo će se svaki organ moći uzgojiti u laboratoriju i zatim transplantirati pacijentu - tvrdi prof. Martin Birchall, koji je transplantirao dušnik iz laboratorija.
Uploaded with ImageShack.us
(24sata)
Pilot nije znao ruski, kontrolor engleski?
Ruski premijer Putin je osobno zajamčio Poljacima da će uzrok nesreće biti 'detaljno' istražen. Za sada mnogo toga ukazuje na to da se poljski pilot predsjedničkog zrakoplova oglušio na savjet kontrole leta, piše Deutsche Welle
Užurbano se analiziraju sadržaji 'crnih kutija' zrakoplova u kojem je poginuo poljski predsjednik Kaczynski i čitav niz uglednika te zemlje. Ruski istražitelji su gotovo odmah nakon udesa morali konstatirati kako je pilot 'opetovano ignorirao naloge kontrolora leta' koji su mu nalagali da, zbog guste magle nad Smolenskom, sleti na neki drugi aerodrom.
'Na udaljenosti od 1,5 kilometara je u kontrolnom tornju primijećeno da se zrakoplov počeo sve brže spuštati i smanjivati brzinu leta', izjavio je general-bojnik Aleksandar Aljošin, zamjenik zapovjednika ruskog zrakoplovstva.
'Iz tornja mu je naređeno da se vrati u horizontalni let a kada posada zrakoplova nije izvršila zapovijed, nekoliko puta joj je naređeno da sleti u neku drugu zračnu luku', izjavio je general-bojnik. 'Usprkos svemu tome, posada je nastavila sa spuštanjem i na žalost, to je završilo tragedijom.'
Kobna žurba?
Predstavnik ruskog zrakoplovstva je potvrdio da su u zračnu luku Smolensk tog maglovitog prijepodneva pokušala sletjeti još dva zrakoplova. Jedan od njih odustao od tog nauma, drugi je uspio sletjeti usprkos magli. Postoji li mogućnost da je zrakoplov Tupoljev 154 u kojem je bilo poljsko izaslanstvo imao tehničku pogrešku? Taj zrakoplov je bio star čak 26 godina, ali je prošlog prosinca u potpunosti obnovljen u jednom pogonu u Rusiji. U svakom slučaju, ako je i bilo poteškoća ili ako je neki instrument pokazivao krive podatke, poljski pilot to nije primijetio, piše Deutsche Welle.
Prema već analiziranoj 'crnoj kutiji' koja je zabilježila svu komunikaciju pilota s kontrolom leta, nije bilo niti riječi da je neki od tehničkih sustava neispravan, izjavio je Aleksander Bastrikin koji vodi istragu o padu zrakoplova. I on je potvrdio kako je 'crna kutija' pokazala da je pilot bio upućivan na drugu zračnu luku, ali je avion nastavio sa slijetanjem u magloviti Smolensk.
I dok užurbano traje istraga olupine zrakoplova, za sada nije objavljeno ime pilota koji je upravljao unesrećenim zrakoplovom. S druge strane, čuje se i objašnjenje za koje će se teško pronaći materijalni dokazi: teško da je poljskim predsjedničkim zrakoplovom upravljao neki neiskusni pilot. On vozio čitavo izaslanstvo visokih državnih, vojnih i uglednika iz društvenog života - u tom avionu je bio i zapovjednik poljskog ratnog zrakoplovstva. Svi oni su žurili na komemoraciju žrtvama staljinističkog terora u Katinskoj šumi s početka Drugog svjetskog rata i gdje su već bili okupljeni brojni građani.
Zbog promjene zračne luke i slijetanje, na primjer u Minsk u Bjelorusiji čitavo bi poljsko izaslanstvo moralo juriti cestama više od 300 kilometara do mjesta komemoracije koje je tek nekoliko kilometara udaljeno od Smolenska. Za sada, mnogo toga govori kako se upravo ova žurba pokazala kobnom.
Ruski kontrolor nije znao engleski
Ruska državna televizija objavila je kako posada poljskog predsjedničkog zrakoplova nije dobro govorila ruski, dok na aerodromu u Smolensku, unatoč tome što je to dio uobičajenog protokola, nije bilo kontrolora koji govori engleski
Najnovije je to nagađanje kojim se pokušava dokučiti zbog čega je poljski pilot, unatoč gustoj magli i tri neuspješna pokušaja slijetanja, odbio preporuku da zrakoplov preusmjeri na zamjenski aerodrom. Po toj teoriji razlog bi bio to što pilot jednostavno nije razumio ruskog kontorolra leta koji mu je, na ruskom, govorio da let produži prema Minsku ili Moskvi.
Prvi koji su to demantirali bili su poljski istražitelji. Poljski tim koji sudjeluje u istrazi nesreće koja je odnijela živote 96 ljudi, među kojima su u poljski predjesnički par te posljki vojni vrh, tvrdi kako je kapetan zrakoplova izvrsno govorio ruski, piše Jutarnji list.
(Tportal)
