Srednja škola Ambroza Haračića

---

Click here: Školski kurikulum 2014./2015. by Anita Poljak

---

Javnošću ocjene učenik ostvaruje svoja prava i razvija sposobnost samoocjenjivanja, a uspjeh pojedinca postaje potreba razreda. Bitne pretpostavke ostvarivanja ciljeva postavljenih u kurikulumu su: postojanje stručne kompetencije učitelja, kvalitetna suradnja na relaciji roditelji — škola, podrška i pomoć lokalne zajednice. Program Škola u prirodi temelji se na godišnjem nastavnom planu i programu osnovne škole.

U našoj školi učenici mogu odabrati izbornu nastavu iz sljedećih predmeta: vjeronauk, talijanski jezik, informatika i glazbena kultura. Lošinj Marko Mikić — 1. Načini i metode realizacije izvannastavnih aktivnosti pretežito su radioničkoga, projektnoga, skupno-istraživačkoga, samoistraživačkog tipa odgojno-obrazovnoga rada, i drugih aktivnih didaktičko-metodičkih pristupa.

Srednja škola Ambroza Haračića - Filip Didović — 4. Izvannastavne aktivnosti obično su povezane s određenim nastavnim predmetom ili su interdisciplinarne naravi.

Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Školski odbor na sjednici održanoj 18. UVOD Upisno područje OŠ Petra Kružića Klis određeno je Odlukom o donošenju mreže osnovnih i srednjih škola, učeničkih domova i programa obrazovanja N. Osim djece iz navedenog prostora nastavu u OŠ Petra Kružića Klis polaze djeca iz sela Koprivno u općini Dugopolje i sela Gizdavac u općini Muć. Ukupna površina tog područja je preko 170 000 m2. Nastava na tom području bila je organizirana u 9 škola, koje su zbog malog broja učenika postupno zatvarane. Sada rade Matična škola na Klis-Megdanu te PŠ u Prugovu, Konjskom i Klis — Kosi, a zatvorene su škole: Korušca, Vučevica, Dugobabe, Bročanac, Klis-Grlo. Za organizaciju rada u Matičnoj školi, kao i u PŠ Prugovo veliki problem predstavlja udaljenost pojedinih sela od škola i do 25 km, te udaljenost učeničkih domova od polazne stanice autobusa. Neki učenici moraju pješačiti i do 2 km do autobusne stanice u polasku i povratku do škole, što po hladnom i kišnom vremenu nije lako ni ugodno. Slaba prometna povezanost ovog područja s Klisom, te Splitom onemogućava kvalitetniju komunikaciju roditelja s školom, te organizaciju izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti. Za djecu iz navedenih sela u kojima su škole zatvorene, organizirana je nastava u PŠ Prugovo i to u tri čista odjeljenja od prvog do trećeg razreda. Učenici iz sela Dugobabe, zaseok Rožići, nastavu pohađaju u Matičnoj školi što zbog specifičnog položaja zaseoka otežava organizaciju prijevoza učenika na ovoj relaciji. Nastava u PŠ Konjsko organizirana je u kombiniranom odjeljenju za učenike prvog, drugog i trećeg razreda. Četvrti razred ovi učenici polaze u Matičnoj školi na Klis-Megdanu. Nastava u PŠ Klis-Kosa i ove šk. Učenici petog razreda nastavu pohađaju u MŠ na Megdanu. Školski kurikulumom utvrđen je dugoročni i kratkoročni plan i program rada škole kroz izbornu nastavu, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti te druge odgojno - obrazovne programe i projekte prema smjernicama HNOS — a. Pri izradi školskog kurikuluma stavljen je naglasak na specifičnosti škole i sredine u kojoj škola djeluje. Središte i polazište rada na sadržajima školskog kurikuluma jesu potrebe i interesi naših učenika, roditelja i lokalne zajednice. Bitne pretpostavke ostvarivanja ciljeva postavljenih u kurikulumu su: postojanje stručne kompetencije učitelja, kvalitetna suradnja na relaciji roditelji — škola, podrška i pomoć lokalne zajednice. Školski kurikulum razrađen je po odgojno — obrazovnim područjima, te odvojen po školama i odjeljenjima. Dostupan je na mrežnim stranicama škole svim učenicima, roditeljima i ostalim zainteresiranima za rad i život naše škole. UČENICI ODJEL UKUPNO M Ž PUTNICI IME I PREZIME RAZREDNIKA MATIČNA ŠKOLA: KLIS I. ŠKOLA - ukupno 254 137 117 195 PŠ PRUGOVO I. JEZGROVNI KURIKULUM Jezgrovni dio za stjecanje temeljnih kompetencija u osnovnoj školi obvezan je i zajednički svim učenicima, izuzev učenika s teškoćama, a određen je nastavnim planom i programom za osnovnu školu N. Kroz realizaciju nastavnog plana i programa učitelji imaju obvezu integrirati međupredmetne teme iz NOK-a. DIFERENCIRANI RAZLIKOVNI KURIKULUM 1. Izborna nastava Izborna nastava pruža svakom pojedinom učeniku mogućnost izbora nastavnog predmeta iz ponuđenih odgojno — obrazovnih sadržaja u školi. Svrha je izborne nastave omogućavanje učeniku da slobodno kreira odgojno —obrazovni proces na način da već usvojena znanja proširi ili, u području koje ga posebno zanima ili za što ima određenu sklonost, produbi. Sukladno Zakonu o odgoju i osnovnom obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, učenik izborni predmet koji odabere na početku školske godine mora polaziti do kraja iste. Jedina mogućnost odustajanja od izabranog predmeta izborne nastave jest zahtjev i obrazloženje u pisanom obliku od strane roditelja učenika prema Učiteljskom vijeću na početku školske godine. U našoj školi učenici mogu odabrati izbornu nastavu iz sljedećih predmeta: vjeronauk, talijanski jezik, informatika i glazbena kultura. Izborna nastava iz vjeronauka organizirana je za učenike 1. Svaka skupina ima po 2 sata tjedno nastave vjeronauka. Nastava se realizira prema Programu katoličkog vjeronauka u osnovnoj školi. Izborna nastava iz talijanskog jezika organizirana je za učenike IV. Nastava se izvodi sukladno Nastavnom planu i programu za osnovnu školu od 2006. Svaka skupina učenika ima po 2 sata tjedno. Izbornom nastavom iz informatike obuhvaćeni su učenici predmetne nastave. Nastava se realizira 2 sata tjedno po skupini, također prema Nastavnom planu i programu za osnovnu školu iz 2006. Izbornom nastavom iz glazbene kulture obuhvaćeni su učenici V. FAKULTATIVNI NASTAVNI PREDMET Škola nema organiziranu fakultativnu nastavu. DOPUNSKA NASTAVA Dopunski rad predstavlja posebni odgojno-obrazovni program koji se odnosi na učenika koji ne prati redoviti nastavni program s očekivanom razinom uspjeha, pa se privremeno za njega organizira oblik pomoći u učenju i nadoknađivanju znanja, stjecanju sposobnosti i vještina iz određenih nastavnih područja ili više nastavnih predmeta ili samo jednoga nastavnog predmeta. Ovaj oblik nastave služi i kao posebna pomoć djeci građana Republike Hrvatske koji se vraćaju iz inozemstva ili privremeno imaju boravak u Hrvatskoj. Dopunski rad se tada organizira radi bržega prevladavanja odgojno-obrazovnih razlika glede različitih školskih sustava, uspješnijega prilagođavanja novom školskom okruženju, te kao efikasan način prevladavanja jezičnih prepreka u služenju materinjim, odnosno hrvatskim jezikom. Dopunski rad se može organizirati za sve nastavne predmete izuzevši likovnu, glazbenu, tehničku i tjelesnu kulturu i izborne predmete. U našoj školi dopunska nastava je organizirana za učenike od 5. DODATNA NASTAVA Dodatni rad oblik je rada u školi koji se organizira za darovite učenike, s ciljem da učenici koji to žele i imaju za to potrebu, prošire spoznaje o nastavnom predmetu, stvore nova znanja i steknu nove vještine i navike. IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI Izvannastavne aktivnosti u osnovnoj školi podrazumijevaju učiteljevu slobodu kreiranja odgojno-obrazovnoga rada i smisao za stvaralaštvo, a istodobno i uspješan poticaj za angažiranje učenika za rad izvan redovite nastave. Izvannastavne aktivnosti obično su povezane s određenim nastavnim predmetom ili su interdisciplinarne naravi. Načini i metode realizacije izvannastavnih aktivnosti pretežito su radioničkoga, projektnoga, skupno-istraživačkoga, samoistraživačkog tipa odgojno-obrazovnoga rada, i drugih aktivnih didaktičko-metodičkih pristupa. Ovaj oblik aktivnosti organizira se za sve učenike — učenike prosječnih sposobnosti, darovite učenike, učenike koji zaostaju za očekivanom razinom učenja i učenike s posebnim potrebama. Sadržaji i područja ostvarivanja izvannastavnih aktivnosti u našoj školi su raznolika. To su: - pjevački zbor - dramska recitatorska skupina - literarna skupina - likovna skupina - informatika - ekološka skupina - etnološka skupina - mladež Crvenog križa - školski sportski klub - lutkarska skupina Izvannastavne aktivnosti su najdjelotvorniji način sprječavanja društveno neprihvatljivoga ponašanja, a iznimno su poticajni za samoaktualizaciju učenika i samostalno-istraživačko učenje. IZVANUČIONIČKA NASTAVA Izvanučionička nastava je oblik nastave koji podrazumijeva ostvarivanje planiranih programskih sadržaja izvan škole. Cilj izvanučioničke nastave je učenje otkrivanjem u neposrednoj životnoj stvarnosti, u kojemu se učenici susreću s prirodnom i kulturnom okolinom, ljudima koji u njoj žive i koji su utjecali na okolinu. Rad izvan škole potiče radost otkrivanja, istraživanja i stvaranja, pogodan je za timski rad, utječe na stvaranje kvalitetnih odnosa unutar odgojno-obrazovne skupine te potiče intelektualna čuvstva. Pri organizaciji ovoga oblika rada valja voditi računa o interesima, mogućnostima i sposobnostima učenika. Izvanučionička nastava treba koristiti mogućnost interdisciplinarnoga povezivanja sadržaja različitih nastavnih predmeta. Pogodnost ovoga oblika nastave jest lakše i brže učenje. Važno je temeljito planiranje aktivnosti izvan učionice, s jasno osmišljenim ciljevima i zadaćama, sadržajno i metodički adekvatno pripremljeno. Najčešći oblici izvanučioničke nastave su školski izleti, školske ekskurzije te program poznat kao »škola u prirodi«. Plan i program ovih aktivnosti utvrđuje se godišnjim planom i programom rada škole. Školski izlet je poludnevni ili cjelodnevni zajednički odlazak učenika i učitelja u mjestu u kojemu je škola ili izvan njega, a koji organizira i izvodi škola u svrhu ispunjavanja određenih odgojno--obrazovnih ciljeva i zadaća. Školska ekskurzija je višednevno putovanje radi posjeta prirodnim, kulturnim, povijesnim, športskim i tehničkim odredištima izvan sjedišta škole, u skladu s određenim ciljevima i zadaćama škole. Školske ekskurzije mogu trajati najdulje tjedan dana. Razrednik je dužan upoznati roditelje s planom i programom izleta ili ekskurzije prije početka provedbe. Škola u prirodi je oblik nastave koji se organizira višednevno na posebno odabranom prirodnom odredištu s odgovarajućim uvjetima zatvorenoga i otvorenog prostora za poučavanje i učenje. Program Škola u prirodi temelji se na godišnjem nastavnom planu i programu osnovne škole. Za svaki je projekt važno da ima cilj i rezultat, podrazumijeva složeniji zadatak koji se razlaže na jednostavnije, ima određeno trajanje, u pravilu uključuje rad više skupina učenika, te podrazumijeva suradnju i koordinaciju svih sudionika. Ciljevi projektne nastave su: razvijanje sposobnosti za timski rad, razvijanje sposobnosti donošenja odluka, razvijanje kritičkoga odnosa prema vlastitom i tuđem radu, uviđanje nužnosti i svrhovitosti podjele rada, razvijanje sposobnosti planiranja, razvijanje samostalnosti i odgovornosti u radu, integriranje zajednički dobivenih rezultata. IZVANŠKOLSKE AKTIVNOSTI Škola u okviru svojih mogućnosti potpomaže sudjelovanje učenika u raznim izvanškolskim aktivnostima, koje se održavaju u prostorijama škole ili negdje drugo. Učenici pohađaju škole stranih jezika, glazbene škole, aktivni su u ostalim sportskim klubovima, pjevaju u crkvenim zborovima, sviraju u limenoj glazbi Klis-Kosa i sl. DJECA I UČEN ICI S POSEBNIM POTREBAMA Ciljevi zadatci: Pružanje pomoći djeci s lakšim teškoćama u razvoju i senzibiliziranje ostalih učenika za njihove potrebe, pomoć i suradnju Prilagođavanje nastavnih oblika, metoda i sredstava rada pojedinačnim potrebama učenika, kako bi se osigurao odgojno-obrazovni uspjeh svakog učenika Uvažavanje predznanja, interesa, iskustva i mogućnosti s obzirom na dijagnosticirane teškoće učenika Pri praćenju i ocjenjivanju učenika s teškoćama primjenjivati različite vrste ocjenjivanja s obzirom na odgojno-obrazovne ciljeve. Redovito pratiti učenikov napredak u učenju, razvoju i ponašanju i to u odnosu na samoga sebe zbog potrebe interveniranja i odabira načina daljnjega razvoja i poboljšanja. OCJENJIVANJE I VRJEDNOVANJE UČENIČKIH POSTIGNUĆA Školsko ocjenjivanje treba sadržavati kvalitativnu i kvantitativnu procjenu svih učenikovih postignuća i zalaganja: prosudbu vrijednosti učenikova usmenoga i pisanoga odgovora; procjenu učenikovih sposobnosti i mogućnosti za ulaganje napora; procjenu o učenikovu korištenju vlastitih mogućnosti i procjenu učenikova zalaganja i rada na satu. U vrjednovanju se posebno treba posvetiti pozornost praćenju razvoja motoričkih sposobnosti i sazrijevanju u emocionalnomu području. Stalno praćenje učenikova rada i ocjenjivanje potiču učenika i pridonose razvoju radnih navika. Javnošću ocjene učenik ostvaruje svoja prava i razvija sposobnost samoocjenjivanja, a uspjeh pojedinca postaje potreba razreda. Vrjednovanje učenikovih aktivnosti i uspjeha treba služiti osposobljavanju za samovrjednovanje radi razvijanja svijesti o vlastitim znanjima i stečenim kompetencijama te o važnosti stalnoga učenja. Da bi razvili vještine samoocjenjivanja i samovrjednovanja, učenici moraju biti vođeni u provjeravanju procesa učenja te prilikom ocjenjivanja svojih znanja, vještina i sposobnosti u učenju i radu. Praćenje i ocjenjivanje razlikovat će se u skladu sa shvaćanjem uloge ocjene u odnosu na učenikov razvoj. Razlikovanje razvojnih posebnosti u obrazovnim ciklusima zahtijeva i razlike u ulozi ocjene. Tako će u prvomu odgojno-obrazovnomu ciklusu I. Učenicima te dobi je lakše shvatiti opisivanje njihove uspješnosti ili neuspješnosti, a teže razumjeti apstrakciju brojčane ocjene. Ovo vrijedi napose za prvi razred obveznoga školovanja. U drugomu odgojno-obrazovnomu ciklusu V. Ljestvica školskih ocjena izriče se brojkama i riječima. Svakoj brojci pridružuje se jedna ili dvije riječi koje pobliže opisuju značenje brojke. Smisao pridruživanja pojedine ocjene kakvu rezultatu ili učenikovoj aktivnosti jest usklađenost s opisima pridruženima brojci dovoljno — 2, dobro — 3, vrlo dobro — 4, izvrsno — 5. To znači da je ocjenjivač zadovoljan učenikovim postignućem, tj. Takvi učenici na kraju polugodišta ili školske godine mogu dobiti i posebna pismena priznanja od razrednika ili školskih ravnatelja. Riječ dovoljan dodjeljuje se uz ocjenu 2, a to znači da se procjenjuje da učenik može i treba postići više, odnosno da se od njega očekuje bolji uspjeh i, k tomu, dodatni napor. To također znači da je učenik dostigao postignuće toliko da zadovoljava minimum što je svim učenicima poznat kao polazište za ocjenjivanje ili je to, pak, nekim učenicima najviše maksimum što mogu dosegnuti. U strukovnim školama taj minimum treba biti opisan kompetencijama koje učenik treba postići odnosno kvalitetom radova proizvoda koje učenik treba napraviti. Zbog novih uloga koje će školske ocjene imati u pedagoškomu vođenju nastavnoga procesa tijekom obveznoga školovanja, treba izbjegavati prečesto dodjeljivanje najviših ocjena jer se gubi pedagoški i dokimološki smisao i uloga školskih ocjena. PRAĆENJE I VREDNOVANJE OSTVARIVANJA ŠKOLSKOG KURIKULUMA Praćenje i vrednovanje ostvarivanja školskog kurikuluma odvija se na dva načina i to vanjskim vrednovanjem i samovrjednovanjem. Samovrjednovanje je proces trajnoga praćenja, analiziranja i procjenjivanja rada odgojno obrazovne ustanove i svih čimbenika koji ju takvom sačinjavaju, a provode ga škole. Samovrjednovanje polazi od zamisli da svi koji sudjeluju u odgojno-obrazovnomu radu u školama najbolje poznaju prilike u njima, da su najpozvaniji za pronalaženje jakih strana svojih ustanova i mogućih nedostataka, ali također pretpostavlja da zajedničkim djelovanjem mogu utvrditi, a potom i ostvariti, ciljeve bitne za unaprjeđenje kvalitete odgojno-obrazovnoga rada. U proces samovrjednovanja potrebno je, osim djelatnika predškolskih i školskih ustanova, uključiti i učenike, roditelje, predstavnike lokalne zajednice, stručne službe i druge jer će njihovo mišljenje pridonijeti stvaranju potpune slike o tim ustanovama i omogućiti njihov bolji razvoj. DIFERENCIRANI RAZLIKOVNI KURIKULUM Red. Naziv predmeta Razred Ime i prezime učitelja 1. Razred Predmet Ime i prezime učitelja 1.

Mlinarić o reformi školstva u Hrvatskoj
Tehničari za brodostrojarstvo 24. Samovrjednovanje je proces trajnoga praćenja, analiziranja i procjenjivanja rada odgojno obrazovne ustanove i svih čimbenika koji ju takvom sačinjavaju, a provode ga škole. Roko Salković — 1. DOPUNSKA NASTAVA Dopunski rad predstavlja posebni odgojno-obrazovni program koji se odnosi na učenika koji ne prati redoviti nastavni program s očekivanom razinom uspjeha, pa se privremeno za njega organizira oblik pomoći u učenju i nadoknađivanju znanja, stjecanju sposobnosti i vještina iz određenih nastavnih područja ili više nastavnih predmeta ili samo jednoga nastavnog predmeta. Svakoj brojci pridružuje se jedna ili dvije riječi koje pobliže opisuju značenje brojke. UČENICI ODJEL UKUPNO M Ž PUTNICI IME I PREZIME RAZREDNIKA MATIČNA ŠKOLA: KLIS I. Rad izvan škole potiče radost otkrivanja, istraživanja i stvaranja, pogodan je za timski rad, utječe na stvaranje kvalitetnih odnosa unutar odgojno-obrazovne skupine te potiče intelektualna čuvstva. PRAĆENJE I VREDNOVANJE OSTVARIVANJA ŠKOLSKOG KURIKULUMA Praćenje i vrednovanje ostvarivanja školskog kurikuluma odvija se na dva načina i to vanjskim vrednovanjem i samovrjednovanjem. Slideshare uses cookies to improve functionality and performance, and to provide you with relevant advertising. Izborna nastava iz talijanskog jezika organizirana je za učenike IV. Izbornom nastavom iz informatike obuhvaćeni su učenici predmetne nastave. Ljestvica školskih ocjena izriče se brojkama i riječima.

[Pokrenut sajt za udate žene koje traže ljubavnu avanturu|Sex oglasi Rijeka|Cure za druzenje koprivnica]

Oznake: srednja, kolač, Ambroza, Haračića