Šund zabavnik

19.05.2007., subota

Sjena nad Institutom

Najgora oluja 1898. godine još uvijek je bjesnila u Crnim planinama kada se Nathaniel Whitmore vratio u Aurora City. Iako ga nije bilo samo mjesec dana, kosa 40-godišnjeg profesora antropologije potpuno je posjedila. Planirano istraživanje stanovitih kamenih monolita iz pred-kolumbovskog razdoblja prekinuto je prije nego što je i počelo. Ubrzo nakon toga, profesor Whitmore je dao otkaz na Državnom sveučilištu Aurora Citya i osnovao Institut za naprednu misao.

Zahvaljujući do tada nepoznatoj sklonosti inžinjerstvu, Whitmore je zaradio bogatstvo izvanrednim patentima na području električne i kemijske industrije. Uloživši novac u svoj Institut, iznenađujuće vitalni Whitmore već 30 godina usmjerava istraživanja na polju medicine, astronomije, fizike i arheologije, vođen geslom "Um pokreće materiju". Institut je odgovoran za izgradnju Opservatorija Polaris a njegovo središte u Aurora Cityu bavi se mirnodopskom primjenom znanosti. Ekspedicije Instituta podjednako prodiru u Amazonu i Arktik. Gdje god se nešto novo zbiva u nauci, možete očekivati člana Instituta.

No, jesu li stvari doista tako blistave?

Ljubazno ali ljubomorno, Institut za naprednu misao zadržava većinu svojih otkrića za sebe, opravdavajući se željom da izbjegnu podsmijeh. Samo u prolazu se spominje testiranje parapsiholoških fenomena, traženje života na drugim svjetovima, alkemija i izgubljene civilizacije Zemlje. Mračnije glasine govore o ekspedicijama u pustoš Antarktika, o stvorenjima smrznutim milijardu godinama i o kiklopskim gradovima podzemlja koje nije sagradila ljudska ruka.

Od završetka Svjetskog rata naovamo, u zabačenim se dijelovima Europe, Južne Amerike i Azije se povremeno pronalaze i uništavaju jezivi laboratoriji. Eksperimenti u njima uključuju vivisekciju, bojne otrove i još gore, neopisive stvari. Kako su svi ti beskrupulozni znanstvenici pronašli sredstva za svoja suluda istraživanja? Nema dokaza da je Institut za naprednu misao povezan sa tim. Njegovo osoblje tvrdi da ne zna ništa o takvim stvarima. No, nije li krunski dokaz svake zavjere upravo vješto uklanjanje dokaza? Ponekad se čini se kao da su sve djelatnosti Instituta samo jedan kolosalni napor prikrivanja nekih užasno bitnih spoznaja o svijetu.

No, čak i to nije najgori dio priče. On leži u samom profesoru Whitmoreu i njegovoj posjeti Crnim planinama. Legende lokalnih Indijanaca govore o zvjezdanim duhovima koji se spuštaju na Zemlju nudeći voljnima nevjerojatna znanja i oruđa. Zauzvrat, oni traže bespogovornu poslušnost i pomoć u skrivanju svog postojanja pred ljudskom rasom koju već tisućljećima promatraju.

Imaju li te legende veze sa tibetanskim pričama o kukcolikoj rasi Mi-Go i mračnom planetu Yuggoth skrivenom iza Neptuna? Kakav je mračni dogovor postignut u kamenim krugovima Crnih planina? Je li slučajnost što je Opservatorij Polaris sagrađen na mjestu jednog od njih?

Nadvija li se nad Institutom zlosutna sjena?

(GNN)

- 19:50 - Rubrika: Za dopisovanje (5) - Dečje novine, Gornji Milanovac - X marks the spot

11.05.2007., petak

Postapokaliptični steampunk? Zakaj ne!

"Ti nisi junak, ja nisam ljepotica i vjerojatno nećemo zauvijek živjeti sretno." reče ona "No živi, smo, zajedno smo i sve će biti dobro."

Prva stvar koja me ful impresionirala u romanu "Smrtonosni strojevi" Phillipa Reevea je njegova vizija Londona. Negdje na pol puta između Gilliamovog "Brazila" i francuskog crtića "Kralj i ptica", London budućnosti je masivni pokretni toranj na divovskim gusjenicama. Na vrhu (u sjeni sačuvane katedrale Sv. Pavla) žive gradski moćnici, dok se u Utrobi sirotinja guši ispušnim plinovima mašina i tvornica. Svijet kojim se London kreće uništen je ratovima i prirodnim katastrofama a filozofija dana je "urbani darvinizam" po kojoj veći gradovi doslovno proždiru manje.

Tim Natsworthy je šegrt Ceha povjesničara koji spletom spriječi nepoznatu unakaženu djevojku da ubije Thaddeusa Valentinea - pustolova, špijuna i glavnog macana Londona. Nakon kaj djevojka – po imenu Hester - u bijegu od stražara skoči u grotlo Utrobe, Thaddeus se Timu zahvali gurnuvši i njega: svjedoci Hesterinog ukazanja ga zbog nekog razloga ispunjavaju nelagodom.

Zajedno, Tim i Hester morat će preživjeti blato postapokaliptične Europe izgažene pokretnim gradovima, cepeline, špijune, lude naučnike, još luđe kiborge i kapetana piratskog grada koji želi savladati bonton. Za to vrijeme, Magnus Crome, gradonačelnik Londona i ludi naučnik par exellance planira megalomanska osvajanja svijeta misterioznim artefaktom po imenu MEDUSA.

"Smrtonosni strojevi" je pustolovni roman ironičan i bizaran na onaj divni način koji valjda sam Englezi rade kak se spada. Tim je šmizla koji zbilja vjeruje da je njegov giliamovski London najbolji od svih svijetova. Pustolovna Hester pak definitivno nije filmski materijal: em je ružna em nije baš čista u glavi. Ostali likovi su podjednako šaroliki no redovito imaju kratki vijek trajanja. Zbog toga cinični čitatelj vrlo brzo namjerno prestane marit za njih jer ih Reeve tamani brzinom koja i Georgea R. R. Martina ostavlja u prašini. Sudbina Hester i Tima je pak relativno spretno napisana jer, bar meni, njihovo izvlačenje iz nevolja nije zvučalo isforsirano. Bar ne previše.

Velka umjetnost, ovaj roman nije. Zapravo, "Smrtonosni strojevi" je zamišljen prvenstveno kao zabavni omladinski roman i moj bože, kud je ovaj svijet došao kad se omladinskim smatra postapokaliptični roman o medicinskim eksperimentima na ljudima i herojima koji se, suočeni sa smrću, popišaju od straha u hlače. Sve što vole mladi, indeed.

Nema tu neke duboke karakterizacije i poruka. No, "Smrtonosni strojevi" je zabavan, brz i onak pajtonovski mračan steampunk roman. Ak volite takve stvari (a ja ih puno, puno volim) svidjet će vam se. Osobno me razveselilo kad sam saznao da je to sam prvi od četiri Reeveova romana koji se zbivaju u istom svijetu. Veselje je bilo tim veće kaj je prvi roman bio dovoljno fino zaokružen da to ne bi ni skužio bez konzultacije sa Wikipedijom. Bog blagoslovio kratke romane sa definitivnim završetkom i ljude kaj ih još znaju napisat!

(GNN)

- 07:09 - Rubrika: Za dopisovanje (4) - Dečje novine, Gornji Milanovac - X marks the spot

07.05.2007., ponedjeljak

Dobrodošli u Aurora City!

Najsjeverniji velegrad Istočne obale vas pozdravlja! Smješten na ušću rijeke po kojoj je nazvan, Aurora City je omeđen sa juga Atlantikom a sa sjevera misterioznim šumama Crnih planina – izvorom građe za drvnu industriju ali i mnogih jezivih legendi. U luku Aurora Citya pristaje tjedno pristaje na stotine brodova, suvremeni ga streamlined vlakovi povezuju sa ostatkom Amerike, a u zračnu luku Skyport - najmoderniju u SAD-u - svakodnevno slijeću avioni i cepelini.

Aurora City, jedna od najznačajnijih američkih luka, začet je krajem 17. stoljeća kao trgovačko naselje moreplovaca iz Skandinavije. Sjećanje na osnivače poput Andersa, Kolberga, Thorensena ili Valstada živi i danas u njihovim obiteljima koji aktivno potpomažu gradsku politiku, ekonomiju i kulturu. Baština Starog svijeta vidljiva je pak na svakom koraku: od Povijesnog muzeja i glasovite zbirke predmeta vezanih uz nordijsku mitologiju pa do maglovitih gotičkih zdanja Hamnstada.

No, pitate li starije stanovnike, oni će vam ponosno ispričati kako baština Aurora City seže puno dublje u povijest! Prije Kolumba, reći će vam oni, Vikinzi su doplovili u Sjevernu Ameriku i to upravo u ušće rijeke Aurora. Za to, naravno, nema dokaza, no bolje ne pokušavajte u to uvjeriti ovdašnje ljude! Čak i poštovani istraživaći Intrepid Cluba vole isticati svoj vikinški avanturizam.

Ali dosta povijesti! Okrenimo se zabavi, kojoj je prohladna klima Aurora Citya poticaj a ne prepreka! Ovaj velegrad je dom mnogih sportskih klubova, poput bejzbolskog "Polar Bears" ili ragbi kluba "The Vikings". Drugi su sportovi također popularni kao i mnogobrojne kinematografske dvorane među kojima se ističe Hollander Palace. Posljednji projekt misteriozno nestalog arhitekta Viktora Sandorffa, ova kinematografska dvorana spaja ekscentrične ukrase inspririane srednjovjekovnim praznovjerjem i najsuvremeniju tehnologiju za prikazivanje zvučnih filmova. Nadalje su tu kazališta, muzeji, galerije, klubovi poput popularnog "Iceberg Lounge" u kojem sviraju najnovije jazz i big band skladbe te restorani poput "Vesuvia" čiji je vlasnik, Augusto Venucci, oličenje ostvarenja američkog sna: skromni doseljenik koji je meteorskim uspjehom izgradio poslovnu karijeru.

Jer, Aurora City je i grad mogućnosti, mjesto gdje svaki čovjek može ostvariti američki san: od dokova gradske luke preko poslovnih nebodera Newtona pa sve do filmskih studija "Northern Lights Pictures". Od 19. stoljeća naovamo, a naročito sa završetkom Svjetskog rata u grad se doseljavaju mnogi imigranti, redom skromni ljudi iz Južne Italije, Balkana i Srednje Europe. Dodatnu egzotiku Aurora Cityu daje i njegova Kineska četvrt.

A budućnost? Ona je nadohvat ruke u Aurora Cityu! Institut za naprednu misao danonoćno otkriva nove izume kojima će olakšati svakodnevni život. Opservatorij Polaris u Crnim planinama istražuje dubine svemira, Kolberg Memorial Hospital tajne ljudskog tijela a Aurora University predvodi znanstvena otkrića na područjima od arheologije preko kriminalne psihologije pa sve do najnovijih saznanja vezanih uz teoriju relativnosti Dr. Einsteina, počasnog člana fakulteta.

(GNN)

- 19:05 - Rubrika: Za dopisovanje (1) - Dečje novine, Gornji Milanovac - X marks the spot

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

<	svibanj, 2007					>
P	U	S	Č	P	S	N
	1	2	3	4	5	6
7	8	9	10	11	12	13
14	15	16	17	18	19	20
21	22	23	24	25	26	27
28	29	30	31