GLUMCI U ZAGVOZDU

''BOŽANSTVENA KOMEDIJA''

Ako je Franjo Tuđman otac hrvatske države, onda je vojvoda hrvatskog humora Željko Pervan, središnji protagonist «Zločeste djece», «Večernje škole» i još niza uspješnih projekata, kao što je i ova njegova komedija.
Željko Pervan nam tako i ovom svojom stand up komedijom pokazuje kako se sjajne stvari čine i bez mnogo love, ali s gomilom entuzijazma i nadasve jedinstvenim talentom.



ŽELJKO PERVAN – BIOGRAFIJA

Rodio sam se 07.08.1962. godine u Zagrebu u 3,10 sati ujutro u Zajčevoj bolnici, od majke Anđelke Pervan i oca Božidara Pervana.
Od samog izlaska na svijet krupnim, lijepim, zelenim očima zainteresirano upijam podražaje oko sebe. Sa sedam mjeseci progovaram jednostavnije rečenice što izaziva sablazan i strah među užom rodbinom.
Izrastam u simpatična dječaka, a s et godina kosa mi tamni i od plavičastog djeteta postajem crnokos dječarac.
Osnovnu školu «I.Mažuranić» u Zagrebu završavam s lakoćom i to «c» razred.
Srednja škola, na inzistiranje oca, postaje moj antipod. To je srednja tehnička škola «Nikola Tesla». S mukom učim o strukturama metala. Očeva želja jača je od svake moje stanice koje se bune poradi uzaludnog učenja.
Nemogućnost fokusiranja interesa na neko usko područje otežava mi izbor formalnog obrazovanja.
Počinjem raditi na radiju «101» netom nakon pokretanja istog. Radim Buli pred vratima, Zločestu djecu. U svom izričaju pojavom OTV-a dodajem još i sliku. Radim Top listu šovinista, «Serbus Zagreb», Malu školu loše glume, Kalamburgud kviz, Večernju školu, Malo morgen, Pervanovo, Obećanu zemlju. Pišem za Vjesnik i večernjakov Ekran, prelazim na HRT. Na HRT-u radim Večernju školu, game show Uzmi ili ostavi i na drugom programu Hrvatskog radija emisiju namijenjenu ženama pod nazivom «Iza paravana».
Pojavom klubova sa stand up scenom nastupam u istim, a i s mono komedijom nastupam diljem Hrvatske i šire.
Trenutno sam bez posla i čekam novu sezonu. Visok sa 192 cm, nepušač, antialkoholičar, katolik. Sretno sam oženjen i skrbim za četvero djece.

DRUGI LIBAR MARKA UVODIĆA SPLIĆANINA

GRADSKO KAZALIŠTE MLADIH, SPLIT
redatelj: Goran Golovko, igraju: Filip Radoš, Bobo Davidović, Franko Strmotić, Nada Prodan, Vinko Mihanović, Magda Matošić i dr.

Duh staroga Splita, ovjekovječen u prozi Marka Uvodića, kao stalni izazov za uprizorenje još jednom nalazi svoje mjesto u repertoaru Gradskog kazališta mladih Split. Nakon uspjeha ''Malog libra'', svojevrsnoga zaštitnog znaka GKM-a, svoj put do pozornice ovoga puta pronašle su kratke priče ''Sritni su bili'' i ''Pulitika šjore Bete'' zajedno s drugim pričama okupljenim u zbirci ''Drugi libar Marka Uvodića Splićanina''. Toplina kojom je obogaćen Uvodićev humor i kojom zrače njegovi junaci, mali ljudi građanskog sloja čije ljubavi, brige i snove danas prepoznajemo, oživjeli su u ulogama ansabla Gradskoga kazališta mladih Split.

SA' ĆE BOŽO SVAKI ČAS
Teatar Rugantino

Fabijan . . . . . . . . . . . .Špiro Guberina
Jerko . . . . . . . . . . . . .Ivica Vidović
Bepo . . . . . . . . . . . . . Goran Navojec / Božidar Orešković
Luka . . . . . . . . . . . . . Krunoslav Klabučar / Nenad Cvetko
Redatelj . . . . . . . . . . . Mario Kovač

Kanonsko djelo kazališta apsurda, Beckettov “Godot”, vrača se kući. A kuća je, ne biste vjerovali, u Splitu! Preciznije, u njegovom devastiranom industrijskom predgrađu. Traumatična pretvorba poharala je pogone, ostavljajući za sobom pustoš, a ni naš duhovni pejzaž nije utekao tom usudu. Na pola puta između očaja i rezignacije, dalmatinske inačice Estragona i Vladimira vrijeme trate zaokupljeni najraširenijom hrvatskom zanimacijom novoga milenija: Čekanjem. Za razliku
od tisuća drugih koji snivaju svoja radna ili rodna mjesta, iščekuju povrat duga ili stare štednje, geopolitička priključenja ili pravosudna izručenja, njih dvojica već su i zaboravili za kakvim raspletom čude. Prošlost im je oduzeta, baš kao i pravo na budućnost, jedino čime još uvijek raspolažu je ništavilo svakodnevice. Stiješnjeni između “jučer” i “malo sutra”, oni tek fingiraju život - otkrivaju nadu, da bi je minutu kasnije izgubili; zaneseno se prepuštaju emocijama, da bi im se odmah brutalno narugali. “Sa’ će Božo, svaki čas...” ne predstavlja samo jedan u dugome nizu pokušaja da se prevratničko Beckettovo djelo situira u novi jezični ambijent, u ovom slučaju splitski dijalekt. Riječ je o tekstu koji otvara dijalog sa slavnim izvornikom, nudi zavodljivu igru prepoznavanja sličnosti između fikcionalnog svijeta apsurda i besmisla naše svakodnevice. Cijeneći činjenicu da veliki irski pisac nije samo revolucionirao definiciju teatra, nego i naglavce okrenuo uvriježeni “naracijski bonton”, ohrabrujući tako cijele naraštaje humorista i satiričara, Rugantinova predstava pokušava razgoriti golemi - a zatomljeni - komički potencijal originalnog rukopisa. Duboko uronjena u prepoznatljiv lokalni kolorit, i ova se nova-stara priča, na koncu, ispostavlja kao anti-priča. Happy end je hollywoodska izmišljotina, vele europski intelektualci. Bilo kakav end patetična je laž, dodao bi Beckett. Bez ikakve želje da proturječi pokojnome meštru, “Sa‘Će Božo, svaki čas...” trudi se pokazati da i u toj deprimirajućoj maksimi ima dovoljno razloga za ljekoviti smijeh.

MATE MATIŠIĆ - MARJAN KRAJINA kvartet

Etno- swing sastav koji svoj muzički izričaj temelji na swing glazbi kao i na hrvatskoj narodnoj glazbi skladanoj za nekoliko autentičnih hrvatskih žičanih instrumenata ( samica in G, samica in E, bisernica, bass prim…) i harmoniku. Riječ je o svojevrsnom glazbenom laboratoriju ( kojeg sačinjavaju ponajbolji hrvatski instrumentalisti), u kojem se istražuju sve mogućnosti narodnih instrumenata kao i specifičnih orkestracija autentičnih glazbenih tema istražujući specifičnosti narodnih glazbenih modusa pogodnih za improvizaciju.



MATE MATIŠIĆ – gitara, samica, tamburica
(književnik i skladatelj)
Kazališne drame su mu prevedene na engleski, ruski, bugarski, mađarski, makedonski i slovenski jezik te su izvođene u niz europski uglednih teatara ( npr. Puškin teatar- Moskva, Teatar 199 Sofija…) Scenarista ili koscenarista cjelovečernjih igranih filmova koji su dobili niz uglednih međunarodnih nagrada:- Kad mrtvi zapjevaju (redatelj: K. Papić)- Fine mrtve djevojke (redatej : D. Matanić)- Priča iz Hrvatske (redatelj: K. Papić)- Infekcija (redatelj : K. Papić)- Život sa stricem (redatelj: K. Papić).
Uz pisanje intezivno se bavi skladanjem filmske i kazališne glazbe. Skladao je glazbu za cjelovečernje igrane filmove: ( Kako je počeo rat na mom otoku (redatelj: V. Brešan), - Maršal (redatelj: V. Brešan), Svjedoci(redatelj: V. Brešan)- Ta divna splitska noć( redatelj: A. Ostojić); - Infekcija(redatelj: K. Papić),- Ajmo žuti (redatelj D. Žarković).



MARIJAN KRAJINA, prof.- harmonika

Diplomirao 1990. na Državnoj ruskoj Akademiji u Moskvi harmoniku u klasi prof. V. Semjonova i dirigiranje u klasi prof. V. Kozuhara glavnog dirigenta Kijevske opere. Bio je stipendista fonda Ive Pogorelića KD Zagreb. Dobitnik je brojnih državnih i međunarodnih natjecanja. Nastupao je u Austriji, Njemačkoj, Italiji, Švicarskoj, Rusiji, Belgiji, Francuskoj… Poznati hrvatski skladatelji posvetili su i dio svojeg opusa M. Krajini. Nastupao je kao solist i s eminentnim i svjetski poznatim hravstkim glazbenicima prof. Tonkom Ninićem, prof. Darkom Petrinjakom… Osim toga bavi se i pedagoškim radom. Od 1997. ravnatelj je Glazbene škole Zlatka Balokovića u Zagrebu.
Počasni je član Code diplomatique & consulaire.




BORNA ŠERCER- najbolji hrvatski jazz bubnjar i udaraljkaš. U hrvatskoj je poznat i kao maestralni svirač na bocama na kojima bubnjarskim palicama izvodi bogat repertoar klasičnih skladbi. Član je nekoliko uglednih hrvatskih jazz sastava, a zaposlen je u Big bandu HRT-e.


JURICA ŠTELMA – kontrabasista s najboljim mogućim klasičnim obrazovanjem. Nakon završene Muzičke akademije u Zagrebu završava poslijediplomski studij i USA. Redoviti je ili pridruženi član hrvatskih klasičnih, jazz i rock sastava.( Zagrebački gudački kvartet, Hot club Zagreb…) . Zaposlen je u HNK-u.