Ja nisam luzer...
28.06.2006., srijeda
Prije ili sada....
|
Moram vas odmah upozoriti je tekst koji objavljujem uzet s jednog foruma i molim vas nemojte me gnjaviti s komentarima da ste ga već čitali negdje drugdje! Ugodno čitanje želi vam vaš Green! Jugoslavija (SRH) nekad i RH danas:Kada se bolje živjelo? Sirocici iscezle ideologije komunizma i neslavno crknute drzave SFRJ na ovom forumu uporno provlace tezu kako se nekada zivjelo bolje. Za ekonomske probleme uglavnom krive HDZ i legendarnog prvog hrvatskog predsjednika, pritom ignorirajuci (sto iz malicioznosti sto iz neznanja) surovu realnost komunistickog naslijedja, srbocetnicka ratna razaranja i generalne tranzicijske probleme s kojima su se srele uglavnom sve post-komunisticke zemlje. Da vidimo, dakle, kako je to cvjetala superiorna ekonomija SFRJ i sto je naslijedila mlada hrvatska drzava. Dio 1. Ekonomija Jugoslavije od sedamdesetih do raspada Krajem sezdetih i pocetkom sedamdesetih bilo je ocigledno kako jugoslavensko gospodarsko cudo kaska za zapadnom Europom, kako po ekonomskom prosperitetu tako i po politickim slobodama. Kao reakcija na takvo stanje javili su se liberalni pokreti u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji. Ti pokreti, ciji su zahtjevi iz danasnje perspektive bili itekako legitimni, uguseni su na silu, a usput su zamjenjena i republicka rukovodstva. Nedugo potom, u duhu reformi federacije, republike su dobile pravo podizanja inostranih zajmova. Ambiciozna republicka vodstva, zeljna stjecanja legitimiteta i zeljna pokazati narodu kako i samoupravni socijalizam moze postici ono sto su liberalni lideri ugusenih pokreta obecavali, to su itekako iskoristila. Zapoceo je period manicnog zaduzivanja Jugoslavije. Godine 1977. SFRJ je bila duzna $9.5 mlrd, 1978 - $12 mlrd, 1979 - $15 mlrd, 1980 - $18 mlrd, 1981 – $20.8 mlrd. Kada je SFRJ zapocela svoje zaduzivanje, kamate su bile izrazito povoljne (oko 5% od 1975 do 1978). Medjutim, krajem 1978 vlada SAD-a mijenja monetarnu politiku i ispusta kontrolu kamata. Tako 1978 kamata skace na 9% da bi do 1981 dosla do 17%. U periodu dok je kamata vrtoglavo rasla dug je, mimo zdravog razuma, udvostrucen. Republicka komunisticka rukovodstva ponasala su se poput pijanih milijardera i u potpunosti ignorirala promjene na svjetskom trzistu novca. Dio posudjenog novca otisao je u investicije, a dobar dio utrosen je na dizanje standarda. I zaista period od sredine sedamdesetih pa do sredine osamdesetih bio je period blagostanja SFRJ i to je upravo period kojeg se nasi nostalgicari 'prisjecaju' iako su vecina njih u tom dobu bili djeca ili tinejdzeri. Na zalost, blagostanje nije bilo zasnovano na napornom radu i genijalnom rukovodstvu nego na novcu koji je bio posudjivan i trosen bez nekakvog plana i programa. SFRJ je zivjela znatno iznad svoje mogucnosti. Ali tulumu se blizio kraj. Trgovinski deficit je ubrzano rastao i 1977 dosegao $7.5 mlrd. Pokrivenost uvoza izvozom opala je sa 66% u 1976 na 48% 1979. Platni deficit je bio blizu $4 mlrd. Sredinom 1980-te vlada devalvira dinar 30% kako bi smanjila trgovinski deficit. Od tog perioda devalvacije i divljanje inflacije su postali stalni faktor u ekonomiji SFRJ sve do njenog raspada. Na zalost, niti onaj dio zaduzenja koji je otisao u investicije nije otisao tamo gdje je trebalo (visoka tehnologija i poljoprivreda) nego se i dalje isfuravao marksisticko-lenjinisticki lumpenproletarijat model industrijalizacije tako da je ovaj najveci investicijski val u povijesti umjesto gospodarskim bumom sredinom osamdesetih zavrsio ekonomskom krizom. Inflacija je rasla da bi 1981 dosegla 45%, a 1985 70%. Standard je pao 34% u periodu od 1979-1984, a investicije su pale sa 35% GDP-a u 1980 na oko 20% pocetkom 1985. Mirovine su pale 40% u istom periodu. Uslijedio je niz neslavnih mjera savezne vlade od zamrzavanja cijena, zamrzavanja placa, zamrzavanja cijena i placa, konstante devalvacije, nestasice strane robe, u nekim opcinama uvedeni su bonovi za kavu i secer. Zemlja nije mogla placati uvozne sirovine i energente, a nije mogla placati niti svoje dugover. Uslijedila su brojna reprogramiranja dugova, aranzmani sa kreditorima, pa potom aranzmani sa MMF-om (kad su kreditori digli ruke). Sve skupa je zavrsilo totalnim ekonomskim krahom i kataklizmickim opadanjem GDP-a SFRJ od 8% i 10% u posljednjim godinama postojanja ove drzave. |
