pricamo o geografiji
19.05.2009., utorak
Brazil, Argentina, Chile
|
BRAZIL Ř najveća i najmnogoljudnija zemlja Latinske Amerike Ř službeni je portugalski jezik Ř nerazvijena i rijetko naseljena je unutrašnjost Ř gospodarski razvijen i gusto naseljen je priobalno područje Ř tropske kišne šume Amazonije ugrožene su zbog naseljavanja, rudarenja i sječe drva Ř na brazilskom visočju preteže savana, u Brazilu zvana campo Ř brazilsko gospodarstvo je vrlo jako, no zemlja je visoko zadužena i mnogo je siromašnih Ř glavni grad je Brasilia, ostali važni gradovi: Rio de Janeiro, Sao Paulo ARGENTINA Ř druga država po veličini u Južnoj Americi Ř najrazvijenija latinoamerička zemlja Ř veliki izvoznik pšenice, soje i govedine Ř 4 glavne regije: Ande, sjeverne nizine (poglavito Gran Chaco), Pampa (tu živi 3/4 stanovništva, bave se govedarstvom, žitaricama), Patagonija (bave se ovčarstvom, nafta) Ř Buenos Aires, gl. grad, Cordoba, Santa Fe ČILE Ř zemlja neobično izduženog oblika – proteže se kroz tri klimatska područja Ř 3 glavne regije: Ř Sjever – tu je pustinja Atacama o nalazišta bakra i nitrata Ř Središnji: najnaseljeniji i najrazvijeniji dio, tu živi 90% stanovništva o uzgajaju se sredozemne kulture, pašnjaci Ř Južni – to je planinski prostor, ima fjordova Ř glavni grad: Santiago de Chile |
Oceanija, Polarni krajevi
|
Oceanija - Oceanija: prostor brojnih otoka u zapadnom i središnjem dijelu Tihog oceana - podjela: - Mikronezija - Melanezija - Polinezija - Novi Zeland - vrste otoka po postanku: - kontinentski (Nova Gvineja, Novi Zeland) - vulkanski (Havaji, Samoa, Tahiti…) - koraljni – od vapnenačkih kostura mrtvih koralja (atol– koraljni vijenac, a okružuje ga plitko more laguna) - značenje otoka: - uzgoj tropskih kultura (šećerna trska, kava, vanilija, kokos…) - rudno bogatstvo (Nova Gvineja) - pomorska i zračna vojna uporišta (Guam, Havaji) - turizam (Havaju, Fiji, Tahiti…) - Novi Zeland - gospodarski najrazvijenija zemlja Oceanije (ovčarstvo, voćarstvo, šumarstvo, industrija, turizam, trgovina) - dva velika otoka (Sjeverni i Južni) - Maori – domorodci - većinu stanovništva čine britanski potomci Polarni krajevi - Arktik – područje oko Sjevernog pola; ime dobio po najsjevernijem zvježđu (Arktos – Veliki medvjed), najveći dio čini Sjeverno ledeno more - Antarktika – kontinent oko Južnog pola - klima i biljni svijet: - Arktik – hladna polarna klima; biljni pokrov: tundra (mahovina, lišajevi, nisko kržljavo grmlje i drveće) - Antarktika - najniža izmjerena temperatura na Zemlji (–89 şC); bez biljnog pokriva |
Kanada
|
Kanada - nalazi se u sjevernom umjerenom i hladnom pojasu - ima razvedene obale, povoljan položaj između dvaju oceana - jug je klimatski najpogodniji za život – to je plodna Kanada - jedna od najrjeđe naseljenih država na svijetu (3 st./km2) - službeni su jezici engleski i francuski - prevladavaju potomci doseljenika iz Europe - gospodarska je velesila (G-8) - jedna je od najindustrijaliziranih zemalja svijeta - ima veliko rudno bogatstvo (zemni plin, nafta, ugljen, željezna ruda…) - u gradovima živi 3/4 stanovništva - najviše gradova ima na jugu - Toronto, Montreal, Vancouver, Ottawa je glavni grad |
Australija
|
Australija - najmanji i izdvojen kontinent, u cijelosti na južnoj Zemljinoj polutki - Veliki koraljni greben – nalazi se ispred SI obale, zaštićeni dio svjetske baštine - Prirodna osnova - 3 reljefne cjeline: - 1. prastari Zapadnoaustralski ravnjak (bogat rudom) - 2. Središnja australska nizina sa tri velike zavale - 3. Veliko razvodno gorje (staro rudonosno gorje) - klima: - južna obratnica prolazi sredinom kontinenta – na tome području prevladava pustinjska i vruća stepska klima (sušnost); biljni svijet prilagodio se suši - najpogodnije je na JI obali – umjereno topla klima, pasati donose padaline; tu su najveći gradovi, rastu listopadne šume - sjever i SI – vlažni tropi (monsuni); rastu tropske kišne šume - arteški bunari su važni za opskrbu vodom u Središnjoj australskoj nizini - endemi su nastali zbog izdvojenosti kontinenta: eukaliptus, klokan, koala - stanovništvo: - starosjedioci su Aboridžini, a prevladavaju Australci europskog podrijetla - neravnomjerna, u prosjeku rijetka naseljena zbog nepovoljne klime - gl. grad: Canberra, gradovi: Sydney, Melbourne, Brisbane, Perth, ... - gospodarstvo: - u usponu, poljoprivreda (pšenica, pamuk, duhan), rudno bogatstvo (zlato, srebro, dijamanti, željezo) - najvažnije su tercijarne djelatnosti, velika je važnost turizma |
SAD (Sjedinjene Američke Države)
|
SAD (Sjedinjene Američke Države) - temelji gospodarskog razvoja: - velika prirodna bogatstva - golemi, slabo naseljeni prostor u prošlosti - planska podjela zemljišta - nije bilo razaranja zbog ratova kao u Starom svijetu - prostire se pretežno u sjevernom umjerenom pojasu i ima povoljan položaj između dva najprometnija oceana - suvremena poljoprivreda: - na prostranim plodnim površinama uzgaja se ona kultura koja ondje najbolje uspijeva, tako je nastao sustav poljoprivrednih pojasa (beltova) - proizvodnja je monokulturna (npr. pojas pšenice, pojas kukuruza, pojas duhana, pojas pamuka) - prednost: veliki prinosi - nedostatci: smanjenje prirodne raznolikosti i ugrožavanje prirodnih staništa - SAD su svjetska gospodarska velesila, zato su politička velesila, jer svoje interese, trgovačke i proizvodne štite u cijelom svijetu -nacionalni parkovi (1872. proglašen prvi nacionalni park – Yellowstone; Grand Canyon na klisurama rijeke Colorado; Death Valley – pustinjska depresija) |
Stanovništvo Amerike, Gospodarstvo i gradovi Amerike
|
Stanovništvo Amerike - starosjedioci: Indijanci (Maje, Asteci, Inke), Inuiti (Eskimi), Aleuti – svi su podrijetlom iz Azije - od kraja 18. st. počinje doseljavanje Europljana (najviše Irci, Škoti, Englezi) - nasilno doseljavaju Afrikance kao robove – Afroamerikanci su njihovi potomci - veliki problem čine nezakonita useljavanja iz Latinske Amerike u Angloameriku - od 1950. u Latinskoj Americi počinje nagli rast stanovništva zbog velikog prirodnog prirasta (pada smrtnost, a rodnost je ostala visoka) - velike su razlike u gustoći naseljenosti - unutrašnje migracije: u Angloamerici iz grada u grad, u Latinskoj Americi iz sela u gradove - Angloamerika - engleski i francuski jezik, kršćani različitih vjera - Latinska Amerika – španjolski, portugalski i indijanski jezici; prevladava rimokatolička vjera Gospodarstvo i gradovi Amerike - velike su razlike u razvijenosti: - ima visoko razvijenih zemalja (G-8): SAD, Kanada - srednje razvijeni: Meksiko, Čile - najsiromašniji: Haiti, Bolivija - problemi nerazvijenih (Latinska Amerika): brz porast stanovništva, veliki udio poljoprivrednog stanovništva, neravnomjerna raspodjela poljoprivrednog zemljišta – ima veleposjeda, zaduživanja, ovisnost o Angloamerici, vojni udari i građanski ratovi - najrazvijenije države su SAD i Kanada - gradovi u Angloamerici: - u gradovima živi 80% gradskog stanovništva; svaki grad ima poslovna središta s neboderima i velike površine stambenih četvrti s obiteljskim kućama - najveći gradovi: New York, Los Angeles, Chicago - gradovi u Latinskoj Americi: - u gradovima živi više od ľ stanovništva, imaju moderne, ali i neplanske stambene i sirotinjske četvrti bez vode, struje i kanalizacije - najveći gradovi: Ciudad de Mexico, Sao Paulo, Buenos Aires |
Klima i biljni svijet
|
Klima i biljni svijet Tropska Amerika: - u Amazoniji su tropske kišne šume (prašume) – zovu se SELVA - obilježja: život na katovima; svakodnevne kiše - sjevernije i južnije od polutnika su savane: zovu se CAMPO (portugalski) ili LLANO (španjolski) - pustinje su oko obratnica (Atacama, Sonora, pol. California…), polupustinje i stepska klima - uragan (hariken): je tropski ciklon u tropskom podneblju Atlantika Područje središnjih ravnica: - prevladava umjereno topla klima - reljef jako utječe na klimu – Kordiljeri priječe prodor vlažnog zraka u unutrašnjost koja je vrlo suha (znači stepska i pustinjska klima) - pampa je stepa u J. Am. - prerija je stepa u Sj. Am. - tornado – vrtložni vjetar razorne snage Hladni sjever Amerike: - vlažna snježno-šumska klima, biljna zajednice su tajge (crnogorične šume); nema je na prostoru Južne Amerike zbog nedostatka kopna - polarne klime su na krajnjem sjeveru (to je klima tundre i vječnog mraza) |
Reljef i vode
|
Reljef i vode - Razlikujemo 4 cjeline: 1. najstariji reljefni oblici: -Kanadski štit - ledeno doba je utjecalo na izgled štita - ima ledenjačkih jezera - Velika jezera i rijeka St. Lawrence čine važan plovni put - bogata je raznim rudama - Prastara visočja (Gvajansko i Brazilsko): isto su bogate rudama 2. staro Apalačko gorje: bogata šumama, rudama, vodenom snagom 3. mlado ulančano gorje (Kordiljeri) - to je dio pacifičkog vatrenog prstena (vulkani, potresi) - gejziri: snažno vrelo koje povremeno izbacuje vruću vodu u obliku vodoskoka - u Sjevernoj Americi –nizovi imaju zasebna imena - između nizova su suhe zavale i visoravni (npr. Velika zavala, Meksička visoravan) - Ande: naziv za Kordiljere u Južnoj Americi - u Andama se nalazi jezero Titicaca 4. Velike ravnice -u Sjevernoj Americi – to je porječje rijeke Mississippi - u Južnoj Americi – Amazonija (to je tropski prostor) - poriječje La Plate - poriječje Orinoco |
|
Amerika – otkriće i podjela - 1492. – Kristofor Kolumbo – slučajno otkriće Amerike (tražio je put za Indiju) - nazvana po talijanskom pomorcu Amerigu Vespucciju, koji je shvatio da se radi o novom kontinentu - dva kontinenta: Sjeverna Amerika i Južna Amerika (granica je Panamska prevlaka) - položaj: - između dvaju oceana (Atlantski i Tihi) - važni morski prolazi (Beringov, Drakeov, Mageljanov) - Panamski kanal (1914. pušten u promet) – veliko prometno značenje - proteže se kroz četiri toplinska pojasa - podjela s obzirom na društvena obilježja: 1. Angloamerika (naselili je uglavnom doseljenici s engleskoga govornog područja; dvije države: SAD, Kanada) - granica: rijeka Rio Grande (Rio Bravo) 2. Latinska Amerika (naselili je uglavnom Španjolci i Portugalci) |
