GaBa

Festival o ljudskim pravima - VIVISECTfest predstavlja incijativu koja kroz medij dokumentarnog filma i fotografije pruža mogućnost za otvoreni razgovor i razmjnu iskustva o temama koje su bitne za procese demokratizacije društva i njegovog otvaranja prema susjedima i svijetu. VIVISECTfest posebnu pažnju posvećuje aktuelnim pitanjima vezanim za poštovanje osnovnih ljudskih prava, prava manjina, suočavanja sa prošlošću, ulozi medija, političara i nevladinih organizacija u konfliktima, ratnim sukobima i mirovnim incijativama.

Festival o ljudskim pravima - VIVISECTfest ima za cilj da:
- promoviše ideju regionalne i globalne odgovornosti, i razvija godišnji obrazovni i umjetnički forum za prezentacije i diskusije na teme o ljudskim pravima,
- promoviše obostrano poštovanje i različitosti putem dijaloga i zajedničkih aktivnosti ljudi iz multietničkih i multireligioznih sredina,
- razvija i implementira inovativne metode rada u procesima suočavanja sa istinom o ratovima i ratnim zločinima koji su se dogodili na prostoru bivše Jugoslavije,
- razvija međunarodnu saradnju kako bi se ostvarila atmosfera za izgradnju povjerenja i pomirenja u zemljama u regionu,
- omogući distribuciju filmova, organizaciju izložbi dokumentarnih fotografija i predstavljanje publikacija i edukativnih programa o ljudskim pravima

-VIVISECTfest- u sarajevu program :

04.05.2006
četvrtak

18.00 - Svečano otvaranje putujućeg Festivala o ljudskim pravima – VIVISECTfest

Izložba fotografija Rat na prostoru bivše YU - pogled iznutra i spolja
Fotografi: Darko Bandić (Hrvatska), Martin Candir (Srbija), David I. Gross (Mimetic), Diego A. Gomez (Slovenija), Boris Grdanoski (Makedonija), Ron Haviv (Agencija VII), Visar Kryeziu (Kosovo), Danilo Krstanović (BiH), Gary Knight (Agencija VII), Borut Krajnc (Slovenija), Paul Lowe (Panos pictures), Massimo Sciacca (Contrasto), Tone Stojko (Slovenija), Andrew Testa (Panos pictures), Barbara Čeferin (Slovenija).

Izložba angažovanog plakata Zbogom oružje, zbogom ratovi
Autori radova: studenti Akademije umetnosti u Novom Sadu i učesnici kreativnih radionica u Beogradu, Kikindi, Bačkoj Palanci, Tuzli, Novom Bečeju, Novom Pazaru, Rumi.


Filmski program 18.30 – 22.30
- Marija Gajicki – Vivisect (Srbija), 15'
- Maja Weiss – Balkanski revolveraši (Slovenija), 15'
- Koča Pavlović - Rat za mir (Crna Gora), 93'
- Helena Koder–Zbirni centar (Slovenija), 54'
- XY Films – Rezultati istraga Haškog tribunala o zločinima/Foča (BiH), 60'


05.05.2006
petak

18.00 – 23.00
Filmski program:

- Šahin Šišić – Planeta Sarajevo (BiH), 35'
- Igor Zupe – It's alive, Laibach occupied Europe Nato Tour (Slovenija), 60'
- Dan Reed – Dolina (Velika Britanija), 70'
- Janko Baljak – Anatomija bola (Srbija), 30'
- Maja Weiss – Put bratstva i jedinstva (Slovenija), 50'
- XY Films – Rezultati istraga Haškog tribunala o zločinima/Prijedor (BiH), 60'

06.05.2006
subota

18.00 – 19.00
Tribina:
Kako završiti rat?

19.30 – 23.30
Filmski program:

- Vlado Dencov – Duga prava brazda (Makedonija), 25'
- Jody Barrett, Maria Mok, Maasja Ooms – Kosovo/a (Holandija), 60'
- Ivan Andrijanić i Ivan Stefanović -Kad pališ, pali bolje (Srbija), 33'
- Aldin Arnautović i Refik Hodžić – Slijepa pravda (BiH), 57'
- XY Films – Rezultati istraga Haškog tribunala o zločinima/Srebrenica (BiH), 60'


07.05.2006
nedelja

16.00 – 18.00
Radionica
Zbogom oružje, zbogom ratovi

18.00 – 23.00
Filmski program:

- Dubravko Badalić –Tamo gde smo se rastali (Srbija), 47'
- Sead i Nihad Kreševljaković, Nedim Alikadić – Sjećaš li se Sarajeva? (BiH), 52'
- Fade in – Odrastanje generacije "V" (Hrvatska), 30'
- YII Citaku – Should I stay or should I go (Kosovo), 30'
- Boris Mitić – Lepa Dijana (Srbija), 45'
- XY Films – Rezultati istraga Haškog tribunala o zločinima/Konjic (BiH), 60'

AVP u regionu

AVP se od 1999. godine uspješno primjenjuje u Hrvatskoj i Srbiji, sa mrežom aktivistkinja i aktivista koji rade na promociji AVP-a.
U Bosni i Hercegovni AVP trening je prvi put organiziran u avgustu i septembru 2004. godine, na radionicama u Sarajevu i Banja Luci koje su organizirane u suradnji između Quaker Peace and Social Witness-a (QPSW), Mennonite Central Committee-ija (MCC) i Omladinskog komunikativnog centra (u Banja Luci). Ukupno je 40-tak osoba prošlo kroz inicijalne treninge (sva tri stepena), a predavači su bili Joe di Gabro (alpinejoe@dejazzd.com) i John Shufford (j.shuford@verizon.net) iz SAD-a, te Zoran Vlaisavljević (zoran.vlaisavljevic@vz.htnet) iz Hrvatske,
Aktivistkinje i aktivisti koji su prošli ove inicijalne treninge su se samorganizirali, i uz pomoć pomoć svojih organizacija, te QPSW-a i MCC-a su počeli organizirati treninge po BiH. Prvi treninzi su urađeni u Tuzli u organizaciji Prijateljica iz Tuzle (kontakt osoba Besima Ćatić: besima@gmail.com), tako da su oni organizirali do sada tri bazična treninga. Također je jedan trening organiziran u Zenici, u Kazneno popravnom zavodu uz pomoć Nermine Delibašić (nermina_@hotmail.com).
Idući treninzi su planirani za septembar i oktobar ove godine, i to: bazični i napredni u Kazneno popravnom domu u Zenici, te napredni u Tuzli (u suradnji sa organizacijom Prijateljice).
Ako želite pomoći ili organizirati AVP trening u vašem gradu ili organizaciji, osjećajte se slobodnim da nas kontaktirate (link na kraj stranice gdje su adrese).

AVP model - "Učimo putem iskustva"

Samo intelektualno znanje je usred konflikta često puta nedovoljno učinkovito, a pomoći nam može umijeće da ranije uvježbano nenasilno ponašanje ponovimo u kritičnoj situaciji. AVP radionice prezentiraju vještine razrješenja konflikata, koje pojedincima omogućuju izgrađivanje uspješnih međuljudskih odnosa, uvida u sebe i iznalaženje novih i pozitivnih pristupa u svom životu. AVP model poučava putem iskustva s minimumom predavanja.

AVP je intenzivno iskustveno učenje u dvodnevnim radionicama na tri stepena:

OSNOVNA RADIONICA. Osnovna radionica se primarno usredotočuje na vještine razrješenja konflikta. Igranjem uloga sudionici nauče nove kreativne načine reagovanja. One sudionicima pomažu u pronalaženju novih načina nenasilnog suočavanja s konfliktom. Iskustvom korak po korak u centar pažnje se stavlja:
Potvrđivanje - izgradnja samopoštovanja i povjerenja.
Komunikacija - poboljšanje vještina slušanja i asertivnih metoda izražavanja.
Kooperacija - razvijanje suradničkih stavova koji izbjegavaju takmičenja i s njim povezane konflikte.

RADIONICA DRUGOG STEPENA. Radionica drugog stepena se usmjerava na procese koji leže u pozadini nasilja. Teme koji se najčešće istražuju su:
Strah - otkriva skrivene strahove koji obično leže u pozadini ljutnje, mržnje ili predrasuda.
Ljutnja - rezultira dubljim razumijevanjem osobnih situacija koje izazivaju ljutnju.
Komunikacija - razvija vještine slušanja i izražavanja, sposobnost komuniciranja u napetim situacijama.
Osvješćivanje predrasuda - izgrađuje svijest o stereotipima i predrasudama u odnosima.
Moć i nemoć - pomaže pojedincima da razumiju strukturu moći i omogućuje ostvarivanje kontakta s vlastitom unutarnjom moći.
Opraštanje - izgrađuje temelj za stvarno pomirenje i oslobađanje od krivice.
RADIONICA “TRENING ZA TRENERE” u centar pažnje stavlja izgradnju tima i vještine vođenja. Plan rada sadrži:

Vještina vođenja grupnih procesa - stilovi vođenja, planiranje iskustvenog učenja i razrade vježbi.
Metode timskog vodstva - usmjeruju se na razvijanje timskog ugovora i kooperativnih stilova vođenja.
Praksa - nudi vježbanje u planiranju, prezentiranju, razradi i evaluaciji cjeline radionice.

ŠTA JE “AVP”

Mi ne poučavamo, mi tražimo i razmjenjujemo iskustva. Ne odgovaramo na pitanja ljudi s kojima radimo. Mi, zapravo i nemamo odgovore. Vjerujemo da se odgovori na njihova pitanja nalaze tamo gdje i njihovi problemi - u njima samima. Naš je posao osigurati podstrek i okruženje koje podržava i ohrabruje traženje rješenja unutar same ličnosti. Ljudi nam dolaze s dugogodišnjim iskustvom iza sebe. Vjerujemo da je to iskustvo vrijedno i da se na njemu može graditi novi život. Pokušavamo istaći ta iskustva i ljudima pomoći da ih sagledaju. Radeći tako i sami smo uključeni u stalni proces učenja na temelju tuđih i ličnih iskustava. Jednom je neko rekao da "neistražen život nije vrijedan življenja". Potvrđujemo takav stav kako za sebe tako i za druge i nastojimo da AVP bude prilika da se život preispita, istraži i učini još vrjednijim.

Kako je AVP počeo?

Projekt Alternativa Nasilju je započeo 1975 godine. Te je godine grupa kažnjenike iz kaznionice u Green Havenu (Grin Hejven), okrug Dutchess (Dučis), New York (Nju Jork), bila angažirana u radu s mladim bandama i rizičnim tinejdžerima. Kažnjenici su se obratili za pomoć Kvekerima, pošto su već imali razrađeni projekt: "Kvekerski projekt za razriješenje konflikata u zajednica". Iz tog prvobitnog partnerstva kažnjenika i Kvekera nastao je AVP.
Prva je radionica bila tako uspješna da je uskoro stigao zahtjev za još radionica i postalo je evidentno, da program, kreiran za kažnjenike, može biti djelotvoran za svakoga. Ljudi iz šire društvene zajednica su se počeli raspitivati za AVP osposobljavanje i sada se radionice nude školama i vanjskim ustanovama.

Filozofija

Naše je temeljno uvjerenje da u svakome od nas postoji snaga za postizanje mira i da je ona dostupna svakome ko je prema njoj otvoren. Ta snaga može svako nasilje transformisati u mir i zove se Snaga transformacije. AVP se izgrađuje na duhovnoj osnovi brige za sebe i druge.

Ciljevi

Projekt Alternative Nasilju je pokret koji je od svojih prvih početaka izgrađivan kao međunarodni, dobrovoljni pothvat, čija je svrha orijentisana na redukciju nasilja u međuljudskim odnosima u našem društvu. AVP ima dva specifična cilja:
učenje o AVP metodi rješenja konflikta, gdje bi učestvovali obični građani, mirovni aktivisti, nastavnici, psiholozi, i drugi profesionalci koji ove metode mogu primjenjivati u svojim životima, kao i na radnom mjestu,
razvoj grupa AVP trenera od onih učesnika koji mogu iznijeti program u svojim zemljama i organizirati treninge samostalno, održavajući veze sa trenerima iz drugih zemalja.

Program

AVP je iskustveni program koji ljudima nudi priliku da se promjene. Ima duhovnu osnovu, ali ne promoviše nikakve religijske doktrine.

AVP je program za svakoga bez obzira na rasu, religiju, političke nazore ili nacionalno porijeklo. Temelji se na uvjerenju kvekera da u svakom od nas "čuči" nerođena snaga za mir, koja prikuplja svoje sudionike i voditelje iz svih vjera, rasa i načina života.

Organizacija

AVP je nepolitička i neprofitna organizacija. AVP trenutačno ima voditelje u u barem 30 zemalja i taj je broj u stalnom porastu.

Misija

Misija Projekta Alternativa Nasilju je orijentisana na osnaživanje i podsticanje ljudi da vode nenasilan život putem potvrđivanja, poštivanja svih, izgradnje zajedništva, saradnje i povjerenja. Temelji se i razvija iz stvarnog životnog iskustva sudionika, a izgrađuje se na duhovnoj osnovi, potičući svakog sudionika na pozitivno mijenjanje samog sebe i svijeta.

"Nisam na ovaj svijet stigao da bih bio poražen, niti neuspjeh struji mojim venama. Nastojat ću da ustrajem sve dok ne uspijem"

Tja ljudi, žene i ostali ispast ce da ja nesto nekome pametujem da nekome solim pamet al naravno molim vas svaki danasnji pretraživac ima beck space, ili vam ga alt+f4. dakle kome se nesvidja nek ne cita..... no ja opet zelim da se malo vratim na ovo Volontiranje! Zasto?

Nije meni da ja zagovaram ljude da sad grade besplatno ceste, pruge, zgrade, ne ni govora!! Ali ljudi kljuc naseg drustva ( zato slika kljuca) je da jedni drugima pomazemo i da netrazimo za to neku nadoknadu..... Probaj te da krenete od malih stvari koje su takodje jedan vid volontiranja. Naime, vozim se je neki dan javnim prevozom (tramvajem) sto inace ne radim vise volim pjesice. I tako se ja vozim a ono tramvaj pun mladjarije ovih srednjoskolaca, osnovaca gdje koji student, i ulazi jedna stara bakica u rukama kese sto si je kupila od ono malo penzijice (mirovinice) i nako sva labilna na nogama stade pored sjedista na kojem sjede dvoje "decurlije". Kad je tramvaj kreno bakica je malo posrnula jer i onako nije stabilna na nogama a ona "derlad" se pocese kezit i nesto dobacivat. Pa sad nek mi neko rekne zar ovo nije zalosno, oko te bakice sva sjedista (oko 6-8) su zauzeta i to sve od mladjarije a niko da joj ponudi mjesto, a ma bas niko.......... ja sam stojo i onda sam ovom jednom malom reko sto ga poznajem da se ustane i ustupi bakici mjesto.
Mislim da je ovo zalosno i nije to samo jedan primjer sigurno ih ima na stotine samo u jednom danu a da se pedeset od tih stotinu ustane i ustupi mjesto starijim i eto ti uradjen volonterski poso i te kakav.......
Ocu samo da vam reknem, nije dakle izgradjivanje pruga i dokazivanje kojekakvo, volonterizam, nego i male stvari, tipa ustat se starijem, pomoc mu sa kesama da donese do ulaza, eee i to je volonterizam.....
neki ce razumit mnogi nece al kako na pocetku stoji "sve dok ne uspijem"
do pisanja pozdrav svima i svim koji slave sretan i blagoslovljen Uskrs!!!

Dragi moji, moje i svi ostali koji ne spadaju u ovo dvoje naravno ja bi sada da vam dam jedan mali zakljucak sa naravno mog malog stajalista.

Dakle, Volonter, dobrovoljni radnik, entuzijasta, borac za bolje sutra u prvim redovima, e ljudi to sam vam ja vec dugi niz godina,...........
Da, za svoj rad nisam placen nit trazim kakvu nadoknadu, nije da ju i ne dobijem, ne, naprotiv ja ju dobijem dvostruku!!! Prvo kad nesto radite i postignete taj cilj kojem ste tezili vi kao osoba ste zadovoljni jer ste to uradili, drugo zadovoljan i sretan je onaj kome ste nesto uradili, trece postigli ste nesto za sta ne trazite nista, a vjeruj te mi to je ono najteze vecini danas da nesto urade a ne dobiju za to nista. Ne trebam vam govorit i navodit primjere danasnjice kad se za mali odradjeni poslic trazi nesto zauzvrat, a isto tako mislim da vecina zna da smo nekad u neka davna vremena imali grupe ljudi, mladih, pa i djece, koji su graduli citave pruge, ceste, odrzavali okolis a sve to ne trazeci nista zauzvrat. Da, nazalost vrijeme se promjenilo glede ovoga, vise toga nema........
No da ja vas ne tusim znam ja vrlodobro da i vi imate sto milijona drugih obaveza i jos vise razloga zbog cega bi trebali trazit za svaki odradjeni poso i nadoknadu.... Al eto malo razmislite pa mozda koji otkrije u sebi i ono malo nesto sto u mraku svijetli.....

A da ovo vam je stranica moje organizacije koja je jos u izradi a tamo ce te takodjer imat prilike da se prijavite na volonterske kampove kod nas naravno ko bude zainteresiran...... ma nek su vam informacije dostupne pa kako god :))
www.sprofondo.ba

BOSNA I HERCEGOVINA
DEMOGRAFSKI PODACI I SOCIOEKONOMSKA SITUACIJA


Ukupan broj stanovnika:
Oko 3,,798,336


Nacionalna struktura

-Srbi

-Bošnjaci

-Hrvati

-pripadnici ostalih etničkih skupina


Struktura stanovnika po starosti

Do 14 godina - 18,4%

Od 15 do 64 godine - 68,0%

Preko 65 godina - 13,6%


Struktura stanovništva po rodu

46,86% muškarci

53,14% žene


Obrazovna struktura stanovništva u školskoj 2000/2001 .god. ukazuje da je 601.967 učenika i studenata u svim bosanskohercegocačkim školama i fakultetima ,od čega je 391.533 učenika osnovnih škola i 160.173 učenika srednjih škola, te 50261 studenata. Bez obrazovanja po posljednim podacima iz daleke 1981 .god. bilo je 14,4%.

Paralelno sa procesom rekonstrukcije ,Bosna i Hercegovina ulazi u fazu pozitivnog ekonomskog razvoja i ekonomske stabilnosti. Na pet do sada održanih donatorskuh konferencija ,međunarodne organizacije prijatelji BIH –obavezale su se da doniraju 5,582 milijerde dolara za rekonstrukciju BIH. Od ukupnog iznosa obećanih sredstava oko 2/3 je realizovano ili je raelizacija u toku. Najveće donatoriza rekonstrukciju BIH su Evropska unija (EU) , Svjetska banka, Sjedinjene Američke Države, Japan i Islamske zemlje. U okviru svojih mogućnosti ,izgradnji i oporavku zemlje značajno su doprinjeli i drugi donatori.

ISTORIJAT VOLONTERIZMA

Kulturno naslijeđe volonterstva datira iz ranije istorije BIH. Navika davanja i dijeljenja uglavnom je izgrađena kroz vjerske institucije.U BiH su dominantno zastupljeni predstavnici četiri religije(muslimani,pravoslavci,katolici i jevreji),i institucije ovih vjerskih zajednica stvarali su tokom istorije osnove društvenih normi kao što su uzajamna pomoć i volonterski rad koji je od koristi za širu zajednicu.Njihove akcije bile su najčešće fokusirane na pomoć npr. Raseljenim licima i pokazuju solidarnost sa ovim ljudima.Vjerske institucije tradicionalno ohrabruju volonterizam šireći ovu poruku kroz pisane riječi,propovjedima i/ili organizovanim akcijama.I danas postoje vjerske grupe koje su aktivne kroz volonterske akcije.Takva su udruženja¨Merhamet¨ u islamsoj vjerskoj zajednici u BiH;˝Caritas¨ u katoličkoj i ¨Dobrotvor¨ u pravoslavnoj vjerskoj zajednici u BiH.Njihove aktivnosti su organizovane kako iz vjerskih i patriotskih razloga,tako i radi prestiža.

Nakon II svjetskog rata,vjerske grupe izgubile su svoj značaj i reputaciju u novoosnovanoj Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji.Vrijeme socijalističke vlasti poznato je kao vrijeme kada je veliki broj ljudi svih godišta,posebno mladih ljudi,bio uključen u različite oblike volonterskog rada.Ova pojava je često opisivana kao¨…napredna vremena nade i rekonstrukcije posljeratnog društva u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji¨,čiji je Bosna i Hercegovina bila sastavni dio.

Za vrijeme socijalističkog režima,država je preuzela na sebe pomenutu ulogu od vjerskih institucija,i preuzela mnoge druge funkcije društvene zaštite,kulture,društvenog osiguranja i kao rezultat toga volonterska inicijativa je bila umanjena i marginalizovana.Udruženja su funkcionisala pod pokroviteljstvom Socijalističkog saveza radnog naroda Jugoslavije(SSRNJ),te je jedina organizacija van ovog sistema bila Crveni krst i neke povremene inicijative.Neplaćeni rad je,kao i sve ostalo,bio organizovan na različitim nivoima državne administracije i vlasti.

Škole su bile odgovorne za realizaciju volonterskih aktivnosti prema obaveznom školskom planu i programu specifikovanom kroz dodatne sate volonterskog rada koji su đaci morali da rade u zajednici.To su bili uglavnom poslovi na zaštiti životne sredine.Omladina okupljena oko ˝Saveza socijalističke omladine¨(SSO) je bila glavni realizator događaja pdo nazivom ¨Omladinska radna akcija¨(ORA) koja je bila veoma popularan vid volonterskog rada.Kroz ovu vrstu aktivnosti,volonteri su realizovali mnoge velike poslove od koristi za zajednicu,najviše u oblasti izgradnje i rekonstrukcije.Drugim riječima,volontiranje je bilo centralizovano,bez društvenog i demokratskog učešća,i bilo je reakcija prije nego inicijativa koja odgovara društvenim promjenama,što je uobičajeno danas u društvenim zajednicama Bosne i Hercegovine.

Veza između demokratskog učešća i volontiranja je pojam koji društvo još uvijek teško razumije.Ova činjenica objašnjava slab razvoj volonterskog sektora,kao i otpor vlasti da u okrolje prihvati sektor,kao važan dio društva;te razviju odnose između volonterskog sektora i vlasti u Bosni i Hercegovini.

Ljud odlucio sam sad i par sljedecih postova da posvetim VOLONTERIZMU.
s obzirom da to kod nas nije toliko razvijeno, kod nas mislim ode u BiH, ja cu malo da vas upoznam sa voloterizmom sa tim sta je to kako je to i kako to sve funkcjonise :)


VOLONTERIZAM – ZAKONSKA REGULATIVA

I pored različitih tumačenja pojma „volonter“, mi ćemo se u našem istraživanju koristiti ovim terminom sa značenjem „dobrovoljni rad“ a koji potiče od francuske riječi „volontaire“ ili dobrovoljac.

Volonterizam ili pravo na dobrovoljni rad nije do sada standardizovan odnosno definisan u međunarodnom pravu ( ne postoje međunarodno priznati kriteriji za regulisanje tog pojma).

Iz tih razloga, uvažavajući istorijsku razlčitost pojedinih zemalja analiziranih regiona, volonterizam odnosno volonterski rad se različito tretira kroz zakonsku regulativu pojedinih zemalja.

Inače, pravo na dobrovoljni rad ili volonterski rad je sastavni dio slobode govora i slobode okupljanja i udruživanja koje je zaštićeno Evropskom konvencijom o zaštiti osnovnih ljudskih prava i sloboda.


Bosansko-hercegovački pravni sistem ne definiše pojam volontera u širem smislu iz razloga:

specifično-složenog uređenja države BiH i shodno tome ovlašćenja za donošenje zakona na tri nivoa zakonodavne vlasti ( Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, parlamenti entiteta i kantona) i
nepostojanja posebnog zakona koji reguliše volonterizam u širem smislu.


Međutim, poseban vid volonterizma definisan je u radnom zakonodavstvu države BiH i njenih entiteta.


Tako je u članu 55. Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine („Sl.glasnik BiH“ br:26/04) propisano da poslodavac može primiti lice na stručno osposobljavanje za samostalan rad, bez zasnivanja radnog odnosa (volovterski rad), ukoliko je radno iskustvo ili stručni ispit utvrđen zakonom ili Pravilnikom o radnim odnosima ili drugim pravilnikom, uslov za obavljanje poslova određenog zanimanja.

Dalje je Zakonom utvrđeno da se period volonterskog rada računa u pripravnički staž i radno iskustvo kao uslov za rad na određenim poslovima a može trajati najduže godinu dana. Ugovor o volonterskom radu zaključuje se u pismenoj formi, u skladu sa Pravilnikom.

Licu za vrijeme trajanja volonterskog rada osigurava se odmor tokom rada pod istim uslovima kao i za zaposlenika u radnom odnosu i prava po osnovu osiguranja za slučaj povrede na radu i prifesionalne bolesti, saglasno propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.


A. Federacija Bosne i Hercegovine


Odredbama člana 28. Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, br.43/99, 32/00 i 29/03) propisane su uslovi i način obavljanja volonterskog rada kod poslodavca.

Tako je propisano da ukoliko je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno Zakonom ili Pravilnikom o radu uvjet za obavljanje poslova određenog zanimanja, poslodavac može lice koje završi školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje za samostalan rad, bez zasnivanja radanog odnosa (volonterski rad).

Ugovovor sa volonterom se zaključuje u pismenoj formi, a volonterski rad može trajati onoliko vremena koliko je propisano trajanje osposobljavanja prema Zakonu, za određeno zanimanje.

Trajanje volonterskog rada, u skladu sa navedenim odredbama, računa se u pripravnički staž i radno iskustvo kao uvjet za rad na određenim radnim mjestima ili za polaganje stručnog ispita.

Imajući u vidu uvjete i ograničenja u slučajevima prijema volontera od strane poslodavca, prema federalnom zakonu o radu, te sličnost ovog instituta sa institutom „pripravnika“, nameće se zaključak da se ovdje radi o neadekvatnom terminološkom određenju lica koje poslodavac prima na rad u smislu člana 28. Zakona o radu.

Većina pravnih stručnjaka smatra da bi u radnom zakonodavstvu primjereniji termin za ova lica bio „neplaćeni pripravnik“, a ne „volonter“.


U skladu sa citiranim članom 28. Zakona o radu, volonter sa može definisati kao fizičko lice koje bez zasnivanja radnog odnosa radi kod poslodavca i kroz radno iskustvo se stručno osposobljava za samostalni rad da bi dobilo kvalifikacije koje su propisane Zakonom ili Pravilnikom o radu.


Prema mišljenju pravnih stručnjaka, ovdje se radi o vrlo „uskoj“ definiciji volontera , koja se uklapa ali ne u potpunosti sa općeprihvaćenom definicijom volontera kao“lica koja pružaju usluge drugim licima ili za dobrobit drugih lica dobrovoljno i bez naknade“.


Dakle, postoji pravna dilema da li u ovim slučajevima (zapošljavanja radi sticanja radnog iskustva) postoji elemenat „dobrovoljnosti“ ili „prava izbora“ kao bitnog činioca volonterskog rada, shodno citiranoj definiciji.

Zato ćemo uporediti pravni status pripravnika koji odrađuje pripravnički staž kod poslodavca radi osposobljavanja i volontera koji takođe stiče radno iskustvo radi polaganja stručnog ispita, shodno Zakonu o radu. S obzirom na različito vrednovanje rada pripravnika i volontera, tačnije imajući u vidu neplaćeni rad volontera, jasno je da su te osobe prilikom prvog radnog angažovanja u neravnopravnom položaju. Poslodavac će se opredijeliti da radno angažuje volontera, na koji način će lica koja treba da odrade pripravnički staž i na taj način steknu radno iskustvo, biti prisiljena da rade kao volonteri.


Imajući u vidu da je samo radno zakonodavstvo definisalo volonterstvo (vidjeli samo kako), moramo se zadržati na kratkoj analizi njegovih osobina.


Naime, odredabama člana 28. stav 5, 6.i 7. utvrđena su neka prava za volontere kao što su: pravo na odmor u toku radnog dana, dnevni odmor između dva uzastopna radna dana i sedmični odmor (stav 7.), pravo na osiguranje za slučaj povrede na radu ili profesionalne bolesti za koje poslodavac plaća iznos od 35% od najniže plaće za svakog volontera, nadležnoj službi za zapošljavanje (stav 6.) i pravo na zdravstveno osiguranje kako je to utvrđeno propisima za nezaposlena lica.

Što se tiče prava na penzijsko-invalidsko osiguranje, ovdje treba istaći da su ova prava regulisana sistemskim propisom- Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju („Službene novine Federacije BiH“, br.29/98 i 32/01).

Tako je članom 14. stav 1. tačka 3. Zakona propisano da „ prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja pripadaju svakom građaninu u slučaju gubitka radne sposobnosti, a u slučaju smrti, članovima njegove porodice pravo na porodičnu penziju, ako je gubitak radne sposobnosti, odnosno smrt posljedica povrede na radu, odnosno profesionalne bolesti nastale za vrijeme obavljanja poslova bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad)“. Dalje su Zakonom utvrđeni obveznici obračuna i uplate doprinosa za za ovu kategoriju lica – poslodavci kod kojih rade, kao i način utvrđivanja penzijskog osnova i visina i način obračuna invalidske penzije.


U pogledu prava na zdravstveno osiguranje volontera, shodno članu 28. stav 5. Zakona o radu, primjenjuju se odredbe općeg – sistemskog Zakona zdravstvenom osiguranju („Službene novine Federacije BiH“, br. 30/97). Naime, odredbama ovog člana utvrđeno je da volonter ima pravo na zdravstveno osiguranje pod uslovima koji važe za nezaposlena lica.

Tako je članom 86. stav 3. Zakona o zdravstvenom osiguranju predviđeno da je obveznik uplate doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje za lica koja su privremeno nezaposlena i kod kojih su ta lica prijavljena – služba za zapošljavanje.


Lica koja se bave pružanjem zdravstvenih usluga obavezna su nakon završenog obrazovanja obaviti pripravnički staž. Pripravnički staž je organizirani oblik stručnog osposobljavanja ovih lica za budući samostalni rad, a koji se obavlja pod nadzorom.

Da bi se obavio pripravnički staž, pripravnik zasniva radni odnos na određeno vrijeme. Odredbama člana 110. stav 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Službene novine Federacije BiH“, br. 29/97), propisano je da se pripravnički staž ili njegov dio može obavljati u obliku volontiranja u skladu sa Zakonom.


Zakon o zapošljavanju stranaca („Službene novine Federacije BiH“, br. 8/99), ne reguliše oblast volontiranja stranih lica u Federaciji BiH. Ovim Zakonom se uređuju isključivo pitanja zaključenja ugovora o radu i ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova sa stranim licima.

Pravni status međunarodnih volontera u Bosni i Hercegovini djelimično je regulisan (u proceduralnom smislu) Pravilnikom o uvjetima i načinu ulaska stranaca, izdavanja viza i drugih putnih isprava i izdavanju odobrenja za boravak stranaca u BiH („Službeni glasnik BiH“, br. 29/01).Odredbama člana 51. Pravilnika regulisano je da se „privremeni boravak može odobriti strancu koji želi da u BiH boravi do godinu dana, a dolazi radi obrazovanja, liječenja, radnog odnosa, odnosno u poslovne svrhe na osnovu izdate radne dozvole, braka sa državljaninom BiH ili iz drugih opravdanih razloga.»

Opravdanim razlozima smatraju se volonterski rad u humanitarnim, vjerskim ili drugim organizacijama.

Naime, odredbama člana 58. Pravilnika utvrđeno je da se „privremeni boravak može odobriti i strancima koji dolaze u BiH radi volonterskog rada u humanitarnim ili vjerskim organizacijama.

Uz zahtjev za privremeni boravak po osnovu volonterskog rada u humanitarnim ili vjerskim organizacijama, stranac je dužan dostaviti:

- uvjerenje nadležnog organa o registraciji humanitarne ili vjerske organizacije,

- dozvolu za realizaciju projekta od strane nadležnog organa u BiH i ovjerenu fotokopiju projekta humanitarne ili vjerske organizacije odobrenog od nadležnog organa u BiH, na čijoj realizaciji se stranac angažuje,

- potvrdu donosioca projekta o potrebi angažovanja tog stranca na realizaciji projekta uz naznačenje vremena na koje je potrebno njegovo angažovanje,

-garantno pismo te vjerske ili humanitarne organizacije da će snositi sve eventualne nepokrivene troškove stranca za vrijeme boravka u BiH, uključujući troškove liječenja i troškove njegovog odlaska u drugu zemlju“.

Ovdje treba istaći da svako lice koje po navedenom osnovu treba da boravi u BiH, ima obavezu pribavljanja vize (za državljane onih zemalja sa kojima BiH ima vizni režim).


Neformalno volontiranje ili Ad hoc volontiranje, kako se iz naziva vidi, je pravno dozvoljeno volontiranje i kao takvo ne zahtjeva zaključivanje posebnog (formalnog) ugovora (primjer pomoć u elementarnim nepogodama, katastrofama i sl.).

Poštovani toliko mi je drago da vam ponovno mogu rec : "Ba djeste vi?" evo mene ljudi ponovno jes da me nije bilo ni sam neznam koliko ma da znam al aj sad to nije toliko ni vazno, vazno je da sam se ja vratioooooo. heheh

Dakle dragi moji, moje, i neznam kako da deklarišem ostale, nek to bude sa "OSTALI" fino je bit opet online i pisat pa makar to niko ne ćito. EEE a obecavam sam sebi da cu od sad pisat redovnije i javljat se redovnije i ....... sve ostalo sto ide uz to ...... joj bas mi je drago da sam sam sebe natjero da nesto napisem pa makar to bile i gluposti.....

Juce sam bio na kartingu, voooozzziiiiooooo heheh, ovaj moj prijoo radi gore na odrzavanju pa smo isli malo ga posjetit i on nam pokazo svoje sposobnosti kao majstor dao nam da se provozamo na kartu kojeg e prije toga popravio

A da jedna od dobrih stvar je i ta, da kad smo ja i moj drugi frend moj Vanjo dolazili, dakle kod prijatelja nam zajednickog koji radi na kartingu tamo je bio i JUGO takodje jedan "zgodni" momcic mladalackog izgleda i djecijih sposobnosti koji je cim je nas ugledo sav sretan sto dolazimo pojurio da upali i provoza karting tako da nam pokaze svoje velemajstorske mogucnosti kako pri okretanju kartinga ugasit motor. I uistinu nas je pravo dojmio njegov nastup, ooo, oprostite, njegov velemajstorski nastup......

et people dragi moji mojei ostali cut cemo se mi sad malo vise nego sto mislite pa mi ostajte zdravo, i budite mi "RADOHOLIČARI"

Se cujemo vimo i do pisanja