Fun side of science
26.05.2012., subota
GRAVITACIJA
Što je gravitacija? Pa... to u definiciji zvuči ovako: Gravitacija je privlačna sila koja postoji između dva tijela, tj. sila koja ih privlači jedno drugome, bili oni veliki ili mali. Taj zakon vlada u cijelom svemiru. Ja bih je definirala malo jednostavnije i shvatljivije; gravitavija je jednostavno razlog zbog kojeg mi stojimo čvrsto nogama na zemlji, zbog kojeg mjesec kruži oko zemlje, zbog kojeg zemlja kruži oko sunca, a isto tako je i razlog zašto možemo skakati po trampolinu. Ona nas privlači različitom silinom, ovisno o našoj masi tijela. Drugim riječima što više sala imam to nas gravitacija jače vuče, a što nas jače vuče to imamo više kila.I evo problema više od polovice zemljana: smanjiti tjelesnu masu kako bi ih gravitacija manjom silinom privlačila uz tlo, laički rečeno žele smršavjeti jer imaju previše kila. Sigurno ste svi čuli za Isaaca Newtona, Engleza kojem je pala jabuka na glavu i tako je otkrio gravitaciju (17. st.). Ali ako nas ta sila toliko jako privlači i zadržava na površini zemlje, kako onda rakete uspijevaju odletjeti u svemir bez poteškoća? Odgovor je, opet, u sili. Ali ne u sili gravitacije, nego o sili uzgona, koja mora biti jaća od sile teže. Zato rakete postižu brzinu veću od 28 000 km/h! Dok, s druge strane, naši mišići su dovoljno jaki da podignu naše tijelo od tla i usprave nas na dvije noge, ali ne dovoljno jaki da proizvedu takvu silu uzgona sami po sebi. Luna |
18.05.2012., petak
Teleportirali fotone na gotovo 100 km!!!
Teleportacija, iako se doima da je stvar znanstvene fantastike, nije novost u znanosti. Prije dvije godine kineski su fizičari uspjeli oboriti rekord u kvantnoj teleportaciji teleportiravši fotone na udaljenost od 16 kilometara. Sada su oborili vlastiti rekord. Fizičari sa Sveučilišta u Šangaju uspjeli su teleportirati fotone na udaljenost od stotinu kilometara, odnosno, da budemo precizniji, kako piše Technology Review, nije prebačen sam objekt, već informacije koje ga opisuju. "One tada mogu biti primijenjene na sličan objekt na drugoj lokaciji, čime on zapravo preuzima njegov 'identitet'. Kinezi su se koristili laserom od 1,3 watta i "finom optikom", piše popsci.com, kako bi odaslali fotone i primili ih na konačnoj lokaciji. S obzirom na to da kvantna teleportacija znači da se objekt (foton, odnosno informacije koje ga opisuju) prebacuje s jednog mjesta na drugo bez da putuje kroz prostor između dva mjesta, informaciju se ne može presresti ni prisluškivati. Ta tehnologija omogućava kvantnu kriptografiju, odnosno, prebacivanje podataka u potpunoj tajnosti. Luna |
09.05.2012., srijeda
Prepotuka za čitanje!
Ako mislite da mrzite školu,da vam život nemože biti gori.Da vas smatraju luzerom... Ova knjiga će vas oraspoložiti i uvjeriti vas da uvjek može gore. U knjizi gregov dnevnik se radi o dječaku koji ima problema s nasilnicima u školi, svojom mamom, s ostatkom svoje obitelji,s profesorima i opčenito svime što ga okružuje... Vrlo je ambiciozan u vezi svoje budučnosti, a i depresivan zbog statusa luzera u školi... Knjigu bi preporućila svakome tko se želi dobro nasmijati... Luna |
08.05.2012., utorak
Bakterije koje jedu željezo – budućnost računala?
Današnja računala i komponente postaju sve manje i manje. No proizvoditi elektroniku istim alatima i tehnikama kao i dosad u tako malim dimenzijama postaje sve teže. Skupina engleskih i japanskih znanstvenika za rješenje se okrenula – bakterijama. Tim znanstvenika sa sveučilišta u Leedsu i Tokiju upotrijebila je bakterije Magnetospirilllum magneticum koje jedu željezo i pritom unutar vlastitih tijela proizvode magnete slične onima u tvrdim diskovima u računalima. Naime, proteini u njihovim tijelima reagiraju na željezo i proizvode sićušne kristale minerala magnetita. Znanstvenici tvrde da bi se na ovaj način mogli proizvesti tvrdi diskovi puno brži od današnjih. ''Kako računalne komponente postaju manje, brzo dolazimo do granica tradicionalne računalne proizvodnje. Strojevi koje smo tradicionalno koristili za njihovu proizvodnju na tako malim razinama postaju nespretni. Priroda nam je pružila savršen alat za zaobilaženje ovog problema'', objašnjava predvodnica ekipe dr. Sarah Staniland s Fakulteta za fiziku i astronomiju Sveučilišta u Leedsu. Njihovi japanski kolege predvođeni profesorom Tadashijem Matsunagom sada istražuju procese koji stoje iza ponašanja proteina u bakterijama kako bi razvili cijelu paletu proteina i kemikalija za proizvodnju računalnih dijelova. |
07.05.2012., ponedjeljak
Mnogo učenja ne jamči bolju ocjenu!
 Poslovica 'bez muke nema nauke' jednostavno nije točna. Dugogodišnja studija je pokazala kako uspjeh na studiju ne ovisi tek o vremenu provedenom nad knjigom. Naprotiv, utvrđeno je i da sam studij mora biti drugačiji. Profesor pedagogije iz Hamburga Rolf Schulmeister je tri godine proučavao način učenja studenata u Njemačkoj, a u rezultatima koji su i na međunarodnoj razini pobudili veliku pažnju, utvrdio je: uspjeh u učenju ne ovisi o trudu koji je uložen u učenje. A ako nije stvar u marljivosti koja vodi do uspjeha na studiju, u čemu je onda 'trik'? U inteligenciji? "To nije inteligencija. Nije niti nadarenost, nego je to motivacija. Ona se odražava u različitim ponašanjima prilikom učenja i kod jednih ona vodi da se brzo posvete drugim stvarima i da kod teških tekstova, statistike ili matematike kažu: 'tim ću se radije baviti sljedeći tjedan'. Takvu odgodu pomaže i struktura studija sa osam do dvanaest seminara ili predavanja na tjedan. Student onda uopće ne zna za koji predmet mora doista učiti", objasnio je Schulmeister za Deutsche Welle. U studiji je Schulmeister utvrdio da postoji pet različitih tipova učenja, te da na fakultetu najbolje prolazi tip takozvanog "samostalnog odlučivanja prilikom učenja", koji pokazuje visoki stupanj sposobnosti koncentracije i u jednom satu može veoma pažljivo nešto naučiti. "Njegova suprotnost su studenti koji izvode "učenje na odgodu". Oni, čim postane malo teže, posežu za drugim izvorima pažnje, televizijom ili Facebookom. I oni osobito rado odgađaju svoje zadaće za kasnije. Tek uoči ispita se onda sjeda za knjigu", kazao je Schulmeister. Nadalje, njegova je studija utvrdila da se studenti, iako za fakultet rade samo 23 sata tjedno, ipak žale zbog stresa, što on povezuje s načinom učenja, ali i sa strukturom studija kakav im se nudi. Zato je Schulmeister izveo eksperiment u kojem je studentima informatike ponudio nastavu pojedinih predmeta u komprimiranom obliku, u jednom bloku. "Modulima su se bavili četiri tjedna neprestano i nisu bili razbacani kroz 14 tjedana koliko traje semestar. Studenti su se mogli usredotočiti samo na jednu temu i to je pokazalo uspjeh: studenti se nisu bavili fakultetom samo 23 sata na tjedan, nego čitavih 34 sata su uložili u svoj studij. Na studiju informatike u St. Pöltenu u Austriji smo utvrdili kako su ti studenti na ispitu dobili jednu do jednu i pol ocjene više nego "obični" studenti", kazao je profesor. Luna |
06.05.2012., nedjelja
|
Dragi čitatelji, ovaj blog nije namjenjen samo ljubiteljima znanosti i tzv. geekovima, nego i svima koji su kreativni i vole otkrivati nove stvari.Ovdje ću objavljivati korisne stvari i savjete za olakšavanje svakodnevnog života koje sam sama otkrila, preporuke za čitanje,preporuke za zanimljive i poučne internet stranice,te odgovarati na vaša pitanja na podrućju matematike, fizike, kemije, isl., koje možete postavljati u komentare.Objavljivati ću i priloge o novim znanstvenim otkrićima i napredcima.Mnogima su od vas takve stvari dosadne i najrađe bi sada dodali neki zlobni komentar,ali vas molim da se od takvih stvari suzdržite jer je jedina namjena ovog bloga približiti znanost mladim ljudima koji ni neznaju koliko je to zanimljivo i korisno područje. Luna p.s.U komentare napišite što mislite o idei bloga! |
