fromoutofnowhere

četvrtak, 22.03.2007.

referendum za NATO

Nato savez osnovan je 4. ožujka 1949. godine kao prepreka širenju Sovjetskoga saveza u Zapadnu Europu. Do propasti Sovjetskoga saveza 1991., sigurnost Europe bila je u središtu i američke vanjske politike i transatlantskih odnosa, a uspostava NATO-a jamčila je mir i demokraciju u Zapadnoj Europi i postavila Sjedinjene Američke Države na mjesto jamca globalne sigurnosti. Prvotni cilj NATO-a je očuvanje mira i sigurnosti svih svojih članica, putem političkih vojnih sredstava u skladu s načelima Povelje Ujedinjenih naroda. Unutar Saveza uspostavljen je forum u kojem se države članice zajednički savjetuju oko problema koji se javljaju te odlučuju o političkim i vojnim pitanjima što utječu na njihovu sigurnost. Posljedica toga je osjećaj zajedničke i jednake sigurnosti među svim državama članicama bez obzira na njihove državne i vojne kapacitete. Naime, prema članku 5. povelje NATO saveza u slučaju da je jedan član napadnut svaka država članica mora stati u obranu.

Građani Hrvatske za sada percipiraju NATO kao jednu nevažnu asocijaciju za daljnji razvoj Hrvatske te se postotak ljudi koji su za ulazak u NATO kreće oko 30%, čime bi u slučaju da se sprovede referendum za ulazak u NATO neslavno propao. Stoga Vlada razmišlja ući u NATO bez sprovedenog referenduma, na sto su reagirale nevladine organizacije koje su izrazile svoju zabrinutost u pismu upućenom državnom vrhu.
Među pravnim stručnjacima vode se rasprave o tome je li protuustavno uci u NATO savez bez raspisanog referenduma. U ustavu pise da prema članku 141., odluke o udruživanju RH u saveze s drugim državama donose se na referendumu većinom glasova ukupnog broja birača u državi, a na temelju prethodne odluke Sabora dvotrećinskom većinom zastupnika. Gdje se opet javlja pitanje je li NATO samo međunarodni ugovor ili savez s drugim državama. Mišljenja su podjeljena.

Naime, sporni je stavak u odredbi o referendumu u kojoj se navodi da je za izglasavanje potrebna većina glasova, i to ne broja birača koji su pristupili referendumu, već ukupnog broja birača u državi. Što je apsolutno irealno. Taj članak donesen je u doba raspada Jugoslavije da bi se sprječilo ponovno stupanje u slične saveze bez glasa naroda. Ovako postavljenim kriterijima onemogućilo se ponovno uvlačenje u državne zajednice. Politički vrh i ovo može okrenuti u svoju korist i pokrenuti izmjenu ustava što je dugotrajan, zahtjevan i nepoželjan proces.
Ipak po zakonu referendum bi se morao raspisati u slučaju da 10% birača zatraži to od Vlade. Zato se sada iz državnoga vrha pokreće Komunikacijska strategija čiji će cilj uz angažiranje estradnih i sportskih zvijezda biti uvjeriti građane da NATO nije samo vojni savez, već da istovremeno promiče demokratske vrijednosti i zaštitu ljudskih prava. Upitno je kako neki savez čiji piloti imaju običaj bombardirati svatove u Afganistanu širi demokraciju i ljudska prava.

Iako su samo dvije članice NATO-a ulazak izglasale rerferendumom Hrvatska bi trebala slijediti njihov primjer da bi ulazak u NATO bi potpuno legitiman i da ne bi izazvao nezadovoljstvo naroda.Jer u duhu demokracije politička elita trebala bi biti samo produžna ruka naroda, a ne glava koja misli umjesto njega jer tako narod nije ništa doli masa bez vlastite volje, imena i ideja koja tek postaje važna kada je potrebno zaokriziti odredeni broj na izbornom listicu.

22.03.2007. u 17:13 • 1 Komentara • Print • # • ^

<< Arhiva >>