La Vita e bella!!!

subota, 10.11.2007.

Menadžment u turbulentnoj okolini

Evo, moj najsvježiji seminarski rad iz kolegija Osnove menadžmenta. Neću govoriti ocjenu jer budu opet rekli da sam bahat..

1) Odaberite deset Vama interesantnih poslova na stranici www.moj-posao.net i napravite popis svih vještina koje se traže:

I) Brand Manager:

Strani poslodavac "Selectio Ltd." traži osobu koja ima sljedeće vještine: završen fakultet ( po mogućnosti ekonomski ), veliko teoretsko znanje s područja marketinga, najmanje 5 godina iskustva u multinacionalnoj kompaniji ili marketingu, dobro poznavanje kompjuterskih programa ( MS Office ) i napredno baratanje engleskim jezikom.

II) Nacionalni rukovoditelj regionalne prodaje:

Domaći poslodavac Ratex Zagreb d.o.o. traži osobu koja posjeduje sljedeće vještine: vozačku dozvolu B kategorije, završen fakultet ( ekonomija prednost ), iskustvo na poslovima rukovođenja prodaje najmanje 2 godine, dobro poznavanje tržišta robe široke potrošnje ( kemija, kozmetika, hrana, burzovna roba ) na prostoru cijele Hrvatske, odlično poznavanje rada na računalu, izražen duh vođe, autoritet i sposobnost da bude timski igrač.

III) Product Manager za prodaju poslovnih sustava:

Poslodavac Teched d.o.o. traži osobu koja zadovoljava sljedeće uvjete: vozačka dozvola B kategorije, završen Ekonomski fakultet, 2 godine iskustva u prodaji, izvrsne pregovaračke vještine, poznavanje uobičajenih poslovnih procesa ( financije, računovodstvo, nabava, prodaja ) je prednost, umijeće rada u timu, komunikativnost, visok stupanj inicijative i odgovornosti, želja za konstantnim učenjem i usavršavanjem.

IV) Financijski direktor:

Kio keramika d.o.o. u svojem oglasu za financijskom direktora navodi sljedeće potrebne vještine: vozačka dozvola B kategorije, 5 godina radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima, VSS ekonomsko-financijskog smjera, aktivno poznavanje engleskog jezika, odlično poznavanje rada na računalu ( MS Office )

V) Referent:

T. Brass consulting d.o.o. iz Pule traži osobu koja ima vozačku dozvolu B kategorije, VŠS/VSS ekonomskog smjera, poznavanje talijanskog jezika u govoru i pismu, prebivalište u Puli i/ili okolici, iskustvo na istim ili sličnim poslovima, poznavanje rada na računalu.

VI) Organizacijsko prodajni menadžer:

Stilkontakt d.o.o. želi zaposliti osobu koja: posjeduje vozačku dozvolu B kategorije, ima vlastito osobno vozilo, izražene pregovaračke i prezentacijske sposobnosti, organizacijske vještine, profesionalnost, komunikativnost, visoku motiviranost i samoinicijativu, taktičnost u komunikaciji sa klijentima, samostalnost u obavljanju posla.

VII) Direktor sektora distribucije:

Poslodavac Cityexpress d.o.o. želi zaposliti osobu koja uz vozačku dozvolu B kategorije mora imati VŠS/VSS, radno iskustvo od minimalno 2 godine na istim ili sličnim poslovima, izvrsno poznavanje MS Windowsa i Officea, te mora biti odgovorna, komunikativna i spremna na timski rad.

VIII) Proaktivni predstavnik:

Matrix T.O. je firma koja kao VIPnetov partner ugovara usluge Vipneta za poslovne korisnike, te za taj posao treba osobu koja ima sljedeće vještine: vozačka dozvola B kategorije, izvrsno poznavanje rada na računalu i MS Office-u, SSS/VŠS/VSS ekonomskog smjera, 2 i više godina radnog iskustva na poslovima komercijale, izražena komunikativnost te prezentacijske i pregovaračke sposobnosti, odgovornost, samostalnost i samoinicijativnost.

IX ) Djelatnik u marketingu:

Laguna Trade d.o.o. – Marina Frapa traži osobu sa vozačkom dozvolom B kategorije, poznavanjem rada na računalu, VŠS/VSS društvenog/ekonomskog usmjerenja, sklonošću timskog radu, izraženom komunikativnošću, kreativnošću te organizacijskim vještinama.

X) Prodajni predstavnik:

Eurokamion d.o.o., ovlašteni trgovac vozila marke "Iveco", traži osobu sa sljedećim vještinama: vozačka dozvola B kategorije, poznavanje rada na računalu, minimalno SSS, komunikativnost, osjećaj za potrebe kupca, prodajne vještine i upornost, poznavanje engleskog jezika, organizacijske sposobnosti i predanost poslu.

Zaključak:

Iako se zaključak ne traži, smatram da bi bilo dobro reći par rečenica o traženim osobinama na današnjem tržištu rada. Sva zanimanja su manje-više sa ekonomskog područja, variraju od prodaje do marketinga, ali im je baza ista. Vidljivo je da sva zanimanja imaju vrlo slične zahtjeve, pa iako je današnje doba vrijeme specijalizacije i raspodjele rada, ni poslodavci, a ni posloprimci si ne mogu priuštiti da nešto ne znaju, da postoji rupa u njihovu znanju, vještinama i slično. Tako su gotovo univerzalni zahtjevi posjedovanje vozačke dozvole B kategorije, poznavanje ( barem ) engleskog jezika u govoru i pisanju, te odlično snalaženje na računalu ( Internet, MS Office itd. ). Prije je postojala jedna vrsta pismenosti, a to je jednostavno čitanje i pisanje. Danas, postoji i informatička pismenost, koja je apsolutno nužna u današnjem poslovnom svijetu. Nadalje, sva zanimanja sa ekonomskog područja zahtijevaju komunikativnost, snalažljivost, upornost, te kvalitetnu teorijsku podlogu iz nekih područja ( marketing, financije, računovodstvo ). Moderni posloprimac mora biti sposoban obavljati više funkcija, jer tržište je sve oštrije, posloprimaca sa mnogo vještina je sve više, i da bi se opstalo, a na kraju i uspjelo u tvom svijetu, potrebno je što više ulagati u sebe, učiti strane jezike, pohađati tečajeve i seminare, jer upravo te stvari posloprimca dižu iz ralja mediokriteta, te ga plasiraju ka najboljim poslovnim prilikama.

Savjeti za budućnost:
+Tečajevi kineskog/japanskog jezika
+Informatički seminari
+Ljetne menadžerske škole


2)Za studente koji pripadaju grupi „njemački jezik“ umjesto teksta o radnoj snazi u SAD i teksta P.Druckera trebaju pripremiti analizu o budućnosti radne snage u Europi iz tekstova na njemačkom jeziku s Interneta.

Moram priznati da sam se susreo s podosta poteškoća pri pronalasku adekvatne literature za ovaj dio zadataka, no iz ono malo tekstova što sam uspio naći, razumjeti i shvatiti bit, većina autora ističe dosta slične probleme. Radna snaga u Europi već duže vrijeme gubi, ako već i nije izgubila, bitku sa jeftinom radnom snagom iz istočnih zemalja poput Turske, Kine, Indije i ostalih mnogoljudnih i relativno siromašnih zemalja. Ljudi iz tih zemalja već su krajem 60tih godina prošlog stoljeća počeli masovno naseljavati zemlje zapadne Europe u potrazi za boljim životom, a Europa koja se u to vrijeme još uvijek oporavljala od ratnih strahota i razaranja, objeručke je prihvaćala te mase ljudi, koji su bili spremni raditi za višestruko niže plaće od prosječnog Europljanina. Sve je funkcioniralo savršeno do kraja 90tih godina, a odličan primjer za to su Njemačka i Francuska. Obje zemlje su se na račun tih masa ljudi oporavile od rata, te nastavile ogroman ekonomski rast, no kad su dosegle svoj maksimum, na površinu su izašli problemi. S počecima prvih kriza, postavilo se pitanje što treba učiniti s tolikom radnom snagom? Domaći ljudi počeli su se buniti, jer u recesiji nisu mogli dobiti posao jer je za isto mjesto konkuriralo barem 4 «gastarbajtera» koji su oduzimali posao domaćim ljudima, a zaradu slali u svoje domovine. Upravo to je jedan od gorućih problema zemalja zapadne Europe, koje u doba recesije više nemaju snage ni kapaciteta biti domovina tolikoj radnoj snazi, koja otima popriličan dio kolača domaćim ljudima. Poslodavci se ne žale toliko, koliko se zapravo žali stanovništvo. U većini zapadnih zemalja tako u posljednje vrijeme sve više jača ksenofobija, nacionalističke stranke i desničarski programi, koji se na svoj način bore za domaće stanovništvo, u smislu poboljšanja uvjeta rada, plaća i općenito povećanja mogućnosti dobivanja posla. Da li je ksenofobija opravdana, ja ne želim komentirati, no moje mišljenje jest da je potrebno regulirati upošljavanje radne snage koja nije domaće stanovništvo, jer Hrvatska je tek na početku puta koji su odavno pregazili divovi poput Njemačke i Francuske. Trebali bismo učiti od njih, a ne sami shvatiti koliko je pozitivno, odnosno negativno upošljavanje jeftine radne snage.

Također, pojedini autori ističu modernizaciju, koja uz gore spomenuti problem jeftine radne snage sve više istiskuje ljude iz tržišta rada. Mnogi poslovi za koje je prije 20 godina bilo potrebno 5 ljudi, prije 10 godina 3 itd., danas obavlja samo 1 stroj. Ubrzani tehnološki razvoj , iako povećava efikasnost proizvodnje, smanjuje troškove i povećava kvalitetu proizvoda, gotovo u jednako, samo negativno, utječe na nezaposlenost u državama s visokim tehnološkim stupnjem razvoja. Mehanizacija zamjenjuje poslove za mase poput rada na tekućim trakama i slično, a tržište rada sve više zahtjeva visoko kvalificirane stručnjake sa usađenim know howom, no i tu postoji problem Indije i Kine, najmnogoljudnijih zemalja svijeta, od kojih svaka godišnje izbaci milijune upravo takvih diplomiranih stručnjaka, koji sa većom voljom, boljim i kvalitetnijim znanjem, manjim zahtjevima u plaći i ogromnom fleksibilnošću predstavljaju pravu prijetnju zapadnim ekonomskim sustavima. Mnogi predviđaju krah europskog tržišta rada, koje će «preko» noći postati svojevrstan izlog istočnih zemalja, u kojem domaći ljudi neće imati što tražiti, jer poslodavac se drži logike boljeg, jeftinijeg i pristupačnijeg.

Još jedna zanimljivost je da ljudi sve duže i duže žive, što uvjetuje rast broja nezaposlenog uzdržavanog stanovništva. Još početkom ovog stoljeća predviđala se katastrofa socijalnih sustava u zapadnoj Europi, koja je obilato nagrađivala svoje nezaposlene, socijalno ugrožene i umirovljene stanovnike. Posljedice velikih naknada, socijalnih transfera i mirovina počinju se osjećati već danas. Švedska je nakon 40 godina odbacila svoj socijalni sustav, jer se domaće stanovništvo pobunilo protiv prevelikih naknada za nezaposlene, koje su prema statističkim istraživanjima u najvećoj mjeri primali upravo doseljenici iz istočnog bloka zemalja. No, mirovinski sustavi većine zemalja su također pred krahom, jer sve manje ljudi radi zbog mehanizacije i jeftine radne snage, a umirovljenika je sve više i više, te žive sve duže i duže ( to nije negativno, no negativno utječe na ekonomski sustav ). Cijela situacija se pokušava riješiti postupnim povećanjem radnog staža, pa danas ljudi rade duže u prosjeku za 5 godina nego prije 15 godina, a taj trend će se nastaviti i u budućnosti.

Radna snaga u Europi trenutno je jedno od najvažnijih makroekonomskih pitanja starog kontinenta, i ekonomski stručnjaci užurbano rade na rješenjima, koji bi pomogli riješiti, ili barem smiriti krizu, koja polako, ali sigurno obavija zapad Europe, koji je nakon gotovo 40 godišnjeg rasta, počeo osjećati breme recesije i jeftine radne snage i na svojoj koži.

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv