Gotovo da u našem mjestu nema obitelji iz koje barem jedan član nije sudjelovao u radu ili pomagao u povijesti Seljačke sloge, a ima mnogo obitelji iz kojih su gotovo svi bili vrlo aktivni članovi. No, bilo je i mnogo pojedinaca koji su privremeno boravili v Dobravi, kroz kulturu i tradiciju se uklopili u tijekove života naših ljudi te svojim idejama i radom ostavili trajan trag bogate uspješne prošlosti jedne od najstarijih i najaktivnijih udruga u našem mjestu – nositelja kulturnog života mjesta. Mnogim nekadašnjim slogašima koji su napustili Dobravu i raselili se širom svijeta zasigurno i danas srce zaigra čim vide nošnju ili čuju međimursku pjesmu. Sloga je i jedino društvo čiji su članovi promovirali Dobravu najdalje i po tome su priznati i poznati.
Svijest o individualnim i autohtonim obilježjima tradicije, običaja, folklora, jezika i pjesme oživjela je u razdoblju najvećeg napretka našega mjesta krajem 19 i početkom 20stoljeća u doba obitelji Zalan Hiršler te utjecajem Crkve. Tada, uz sve jači društveni život, organizirano započinju s radom limene glazbe, crkveni zbor, a narodna tradicija započinje se cijeniti utjecajem takvog trenda i rađanjem nacionalnog identiteta o u većim sredinama koje su pohodili naši mještani odlazeći za poslom. Osim limenih, gudačkih instrumenata, cimbala i citura, krajem 20tih godina v Dobravi se pojavljuju prve tambure, a zabilježeni su bili i počeci dramskog života. Na inicijativu običnih pučana, podržanih od lokalnih struktura i poduzetnika organizirane su zabave i prikupljen novac za osnivanje prvog zajedničkog kulturno umjetničkog Prosvjetnog društva «Dubravka», čija su pravila službeno bila priznata 31.srpnja 1927. godine, potpisani je bio predsjednik Marijan Šket, no, prethodnicima se smatraju i Pjevački zbor Sv. Cecilije koji je kasnije bio zbor «Lira». Nakon rata društveni život bio je obnovljen u Ogranku seljačke sloge, čija je inicijativa pokrenuta 20.ožujka 1947.g., a u središnjicu Seljačke sloge učlanjena 14.kolovoza iste godine te je dužnost prvog predsjednika prihvatio doajen naših slogaša Mijo Novak. Krajem devedesetih godina prošlog stoljeća društvo, preustrojem udruga, dobiva naziv Kulturnoumjetničko društvo «Seljačka sloga» Donje Dubrave pod kojim vrlo aktivno djeluje i danas.
U subotu 10.studenog u dvorani Osnovne škole obilježeno je 80 godina aktivnog kulturnoumjetničkog života u našem mjestu. Pred prepunim gledalištem od 17sati gotovo tri sata su ponosno i preštimano svoje umijeće i neumoran rad prezentirali članovi svih generacija društva. Članovi društva, osim brojnom posjetom odane publike mještana koji su najveća podrška radu društva, bili su počašćeni dolaskom Velikog meštra Družbe Braće Hrvatskog Zmaja, dobravčana Dragutina Feletara, predsjednika Skupštine MŽ Vladimira Ivkovića, dožupana Mladena Križaića, članice županijskog Poglavarstva zadužene za kulturu Sandre Herman, predstavnika Općine Donji Vidovec i načelnika Josipa Griveca, predstavnika prijateljskih KUD-ova iz D. Kraljevca, Đelekovca, Kotoribe, Nedelišća, Preloga, Svete Marije i Donjeg Vidovca, načelnika Općine Donja Dubrava Marijana Varge, Predsjednika općinskog Vijeća Darka Horvata, župnika Mirka Pilaja, ravnateljice Osnovne škole Terezije Hrašćanec, predstavnika svih općinskih udruga, velikih prijatelja KUD-a Ljubomira Kolareka, Stjepana Behina te predsjednika Organizacijskog odbora 1. Smotre međimurskog folklora Marka Ajhnera.
Program su otvorili najstariji članovi koji su počeli nastupati prije pedesetak i više godina – Elizabeta Toplek, Fanika Kovač, Julijana Žinić i Ilija Jadan kratkim prikazom umornih težaka s Hansovarske gore, a u accapella izvedbi gotovo zaboravljenu pjesmu izvela je Teta Liza. Nastavili su članovi dramske skupine insertom iz predstave «Ljubav i kalamper». Nakon njih svoje umijeće zamijećenom koreografijom međimurskih plesova predstavili su se članovi dječje folklorne skupine KUD-a koju vodi Tea Hertelendi. Zatim je pjesmu «Lepšega ne» uz tamburaše zapjevao Zvonko Dravec Koko. Slijedio je insert iz predstave «Fijolica». Najveći pljesak izmamili su članovi starije folklorne skupine – tzv. «slogini oldtajmeri» otplesavši i otpjevavši,uz mnogo znoja, 7 međimurskih kola za koje ih je pripremio Vinko Čituš, a većina tih članova nastupila i na Balkanskom folklornom festivalu 1977.g.u Bitoli. Iza njihovog nastupa slijedio je duet slavuja Natalije Zvonar i Saše Štefića Salea s pjesmom «Moj mož mili». Program nastavljaju glumci insertom predstave «Uvozna sneha». Svoja prva folklorna umijeća pokazali su članovi mlađe folklorne skupine Osnovne škole koju desetljećima uspješno vodi učiteljica Ana Hrašćanec s kratkim nastupom uz pratnju školskog tamburaškog orkestra. Nakon više od 10 godina svojim glasom obradovala nas je Dragica Čižmešija u pjesmi «Međimurje malo». Nakon nje, brojni članovi srednje generacije tj. plesača s kraja 90tih koji su tada prvi put izvodili plesove drugih krajeva, izveli su atraktivne Bunjevačke plesove. Dobravsku pjesmu «Barbarić» nakon 36 godina ponovno je izveo Ivan Brljak, nekadašnji solist društva koji i danas aktivno pjeva u crkvanom zboru. Pjesmom «Ljepo je gledati» glasom je dvoranu ispunila Anamarija Kralj dugogodišnja plesačica i pjevačica. Miljenik publike Saša Štefić Sale u dahu je otpjevao 11strofa čak triju poznatih međimurskih pjesama «Ljubav se ne trži», «Zaigrajte meni» i «Protuljetje se otpira». Ponovno su nas insertom iz «Međe», jedne od najizvođenijih predstava, dobro nasmijali dobravski glumci. Prava atrakcija bila je gledati živahnu izvedbu Posavskih plesova koreografije Stjepana Behina u izvedbi aktivne postave plesača uz pratnju pomlađenih tamburaša.
Slijedila je podjela priznanja ispred Hrvatskog sabora kulture i Zajednice HKUUMŽ koje je dugogodišnjim članovima podijelio Dejan Buvač Predsjednik Zajednice HKUUMŽ i član Upravnog odbora Hrv. Sabora kulture. Zlatnu plaketu Zajednice i Zlatno prizanje Hrv. Sabora kulture kao najveće priznanje dobila je članica koja više od 70 godina živi život protkan međimurskom pjesmom svima poznata Elizabeta Toplek Teta Liza – najveća ličnost društva i ambasadorica Donje Dubrave. Predsjednica društva Ivana Kardoš uz nekoliko prigodnih riječi predstavila je članove koji dobivaju Priznanja i Zahvalnice društva te pojedince i organizacije kojima društvo zahvaljuje na potpori. Načelnik općine Marijan Varga uz prigodne riječi članovima društva iznenadio je «prve ljude» tj. prisutne Predsjednike koji su vodili društvo Miju Misera, Milana Čižmešiju, Željka Kovača, Dragana Balija i Ivanu Kardoš, a sjetio se i Marka Ajhnera i najstarijeg plesača Jeronima Štefića. Društvu su čestitali i predstavnici prijateljskih KUD-ova i dobravskih udruga. Program je prigodnom martinjskom pjesmom «Trsek moj» uz tamburaše završio Ivan Brljak. Program su vodili glumci Đurđa Rusak i Vladimir Pongrac – Cak koje je pripremala Renata Dolenec, tehničkoj realizaciji pomogao je Damir Markač Đuro, medijski su popratili List Međimurje, Međimurske novine, Večernji list, Radio Međimurje, članovi udruge DDwireless, a video snimku obljetnice možete nabaviti kod vjernih snimatelja koji dugi niz godina prate rad društva Foto Frančić – Katarine i Mije Frančić.
Obilježavanje 80 godišnjice društva gotovo stotinjak učesnika programa, svih uzvanika i gostiju nastavljeno je u kavani Opera uz svirku tamburaša društva, krštenje mošta «biškupa» Marka Karlocija, pomoći «miništranta» Vladimira Pongraca i Zlatka Međimurca te ukusne delicije vrsnog kuhara Nevena Lisjaka, a «kak se fšika» plesalo se do zore bez obzira na godine.
Zlatna priznanja za 15 i više, srebrna za 10 i više te brončana za 5 i više godina aktivnog neprekidnog rada ispred KUD-a «Seljačka sloga» dobili su:
ZLATNA:
1. ELIZABETA TOPLEK
2. SAŠA ŠOPAR
3. ANTUN HORVAT
4. MARIJAN ZVONAR
5. VLADO ČMRLEC
6. MARKO KARLOCI
7. ŽELJKO FABIĆ
8. ŠTEFICA KOVAČ
SREBRNA:
1. IVANA KARDOŠ
2. DAMIR VIDOVIĆ
3. ZLATKO MEĐIMUREC
4. ŽELJKO PANIĆ
5. JADRANKA PANIĆ
6. NATALIJA ZVONAR
7. DARKO KLARIĆ
8. ŽELJKO ŠIMUNIĆ
9. ĐURĐA RUSAK
10. VLADIMIR PONGRAC
11. SAŠA ŠTEFIĆ
12. ZORAN LIPIĆ
13. DANIJEL MEĐIMUREC
BRONČANA:
1. TEA HERTELENDI
2. IVANA MEĐIMUREC
3. DEJAN ČIŽMEŠIJA
4. TOMISLAV ČIŽMEŠIJA
5. ANAMARIJA KRALJ
6. GORAN PANIĆ
7. ADMIR ŠUJAK
8. NINO KLOBUČARIĆ
9. RENATA DOLENEC
10. ZINKA ČIŽMEŠIJA
11. BOŽICA KIVAČ
IZVOR:www.donjadubrava.com
|
