KUD je osnovan 16. veljače 1997., dakle ove godine je obilježio svoju 10. godišnjicu.
U vrelini ljetnih dana odlučila sam otići dalje od grada u potrazi zanečim zanimljivim, nečim što još do sadnisam znala i pronašla sam jedan mali, ali biser Požeštine neprocjenjive vrijednosti – društvo koje se bavi očuvanjem tradicije kutjevačkog kraja, KUD ˝Bektež˝.
KUD je osnovan 16. veljače 1997., dakle ove godine je obilježio svoju 10. godišnjicu. U KUDu djeluju tri sekcije – plesna, pjevačka i tamburaška.
Kako u požeštini djeluje nekoliko društva (Požega, Velika, Brestovac, Jakšić, Pleternica, Grabarje, itd.), tražila sam nešto posebno u tom društvu. I pronašla sam.
Ono što Bektež čini posebnom i drukčijim od ostalih društva je što KUD ˝Bektež˝ u svom radu osim pjesama i plesova požeštine njeguje i vrlo često izvodi i običaje. Tako su do sada izvodili običaje berbe i prerade grožđa, običaje žetve, Badnjak u domaćinstvu, mladenkino umivanje svatova (drugi dan svatova)... sve one starinske običaje koji pomalo blijede i gube se iz svakodnevice i kojih se tek stariji ljudi s nostalgijom prisjećaju. Naravno, svi su ti običaji s vremenom nestali iz svakodnevnog života, a svaki od njih u sebi nosi i stanovitu poruku, bilo moralnu, egzistencijalnu ili religioznu.
KUD ˝Bektež˝ sudjelovao je na gotovo svim velikim smotrama folklora, a posebno se ponose sudjelovanjem na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu 2003. Na slavonskim smotrama sudjelovali su na Đakovačkim vezovima i Vinkovačkim jesenima. Ove su godine po četvrti put pozvani na Đakovačke vezove, 8. srpnja.
U razgovoru s članom društva, gospodinom Duškom Bijelićem, otkrila sam u čem se krije sva čar narodnog bogatstva. Gospodin Duško mi je u najsitnije detalje objasnio sve pojedinosti vezane uz narodnu nošnju.
Kako izgleda požeška nošnja? Na području požeštine postoje tri tipa narodne nošnje:
1. podbrdski tip kojem pripadaju naselja ispod Papuka
2. paurska nošnja iz ravničarskog dijela požeštine te
3. graničarska nošnja iz područja Dilj gore i dijela uz Orljavu.
Svaka je nošnja za sebe specifična. Najposebnija je graničarska nošnja koja gotovo potpuno sliči nošnji brodskog kraja na južnom dijelu Dilj gore. Podbrdska i paurska nošnja su vrlo slične, no ipak među njima ima različitosti koje se vide u dijelovima ženskih nošnji. Podbrdski tip ima kraća krila i pregaće (fertune), oglavlje snaše (udane žene) je drukčije. Snaša je nosila podsulicu i oko nje maramu, dok u paurskoj nošnji podsulice nema, već je na glavi marama podveza i preko podveze svečana marama. U muškoj nošnji nema razlike. Jedino u Biškupcima, koji teritorijalno pripadaju podpapučkom kraju, muškarci su nosili košulju koja se nije kopčala, već vezala uzicom (svitnjakom) iza vrata, na šiji, pa otuda im naziv ˝šijaci˝.
Kako se Bektež nalazi u kutjevačkom kraju, dakle, na obroncima Papuka, u KUDu čuvaju i nose podbrdske nošnje.
Dijelovi muške nošnje su: muška košulja, muške gaće, prsluk, tkanica, vunene čarape (a prilikom rada u polju obojci), opanci te šešir koji se kiti – oženjeni s desne strane, momci s lijeve strne)
Dijelovi djevojačke svečane nošnje: oplećak (košulja), krila (potpuno bijela ili sa crvenom, crnom ili plavom zatkom), unterok (podsuknja), zaprega, a ako nema zaprege ide fetrun od svile, končane čarape, prsluk, a ako nema prsluk ide marama preko ramena.. Ako djevojka nosi zapregu, obuva opanke. Ako djevojka nosi svileni fertun, nosi preko ramena maramu svilenku, a na nogama cipele. Kosa je spletena u pet pletenica od kojih se spliće ˝tutuk˝ i oko njega stavlja asparagus i cvjetići muškatla. Za nakit se stavljaju dukati u ušima a na vrat niska dukata (1, 3 ili 5 komada) na crnom plišu
Dijelovi svečane snašine nošnje: oplećak, krila (bijela ili sa zatkom s ornamentima), fertun, končane čarape, cipele, unterok (podsuknja), marama svilena, šticle (nešto kao rukavice bez prstiju izađene od dvije vrste perli; jedna boja je osnovna, podloga, a drugom su rađeni ornamenti), marama podveza, svečana marama na oglavlju ukrašena resama te nakit.
Nošnja žene u koroti (žalosti) : Bijela boja je bila simbol velike tuge, pa ako je netko bio sav obučen u bijelo, znači da mu je bliska osoba ili netko u krvnom srodstvu umro. Ako je pak umro netko u daljnjem srodstvu, korotna roba je imala crne ornamente.
U svakom slučaju, iako je društvo brojčano manje, njihove probe odišu posebnom energijom, iz njih zrači jedinstvo i ljubav prema folkloru. Probe započinju i završavaju pjesmama, i to ne pjevaju da bi uvježbali pjesme za nastupe, već da bi ispunili srce radošću.
Zahvaljujem svim člamovima KUDa ˝Bektež˝ na susretljivosti i želim im što više uspješnih godina rada.
Objavio: Zdravka Đurđević
IZVOR:www.pozezani.com
|
