Zaštita bilja

23.06.2007., subota

O BILJNIM BOLESTIMA III

MOGUĆNOSTI PROGNOZE PEPELNICE VINOVE LOZE
(Uncinula necator (Schw.) Burr. = Oidium tuckeri (anamorf) Berk)

UVOD:
Pepelnicu vinove loze uzrokuje gljiva Uncinula necator koja posljednjih godina predstavlja ograničavajući faktor ne samo u mediteranskom području, već i u kontinentalnim vinogorjima gdje je ranijih sezona plamenjača (Plasmopara viticola) bila dominantan patološki problem. Urod grožđa može biti smanjen za 80 – 90%, a pepelnicom zaraženo grožđe podložnije je napadu sive plijesni i kisele truleži.
Osjetljivost sortimenta i izvor zaraze su neupitni u epidemiologiji pepelnice vinove loze, pa je potrebno procjenit utjecaj meteoroloških uvjeta za razvoj bolesti, a u svijetu je razvijeno više modela prognoze pepelnice, ali često nezadovoljavajućih rezultata u aplikaciji. Predviđanje pepelnice v. loze otećavaju dvije činjenice; a) oidije ili konidije ne zahtjevaju vlaženje biljnih organa radi klijanja i infekcije; b) ne postoji korelacija meteoroloških uvjeta i prve pojave oidija iz zaraženih pupova. Posebnu pozornost u prognozi pepelnice v. loze treba obratiti na procjenu i praćenje inokoluma, rezistentnih patotipova, otpornosti kultivara,sustava uzgoja v. loze i metodama aplikacije.

UZROČNIK:
Pepelnica v. loze prvi je put opisana 1834. u S. Americi bez značajnijih šteta na autohtonim američkim Vitis vrstama, a prve ekonomske štete zabilježene su 1845. unosom u Englesku na europskim kultivarima v. loze.. Pepelnica može inficirati sve zelene organe (lišće, peteljke, mladice, cvat, peteljkovinu grozda, bobe). Hranjive tvari apsorbira samo iz epidermalnih stanica, a površinski micelij s konidioforima i konidijama (oidijama) daje napadnutim organima karakterističnu pepeljastu prevlaku. Od napadnutih organa, najveće štete izaziva na bobama grožđa. Bobe su osjetljive na pepelnicu od zametanja do promjene boje (šare).Kod jakih zaraza izgledaju kao da su posute pepelom. Zaražene bobe u stadiju aktivnog rasta pucaju sve do sjemenki. Napad pepelnice na bobe koje prestaju rasti čini ekonomske štete samo na bijelim stolnim sortama, jer dolazi do razvoja površinske mrežaste nekroze.

Pepelnica na bobi

BIOLOGIJA I EPIDEMIOLOGIJA:
Osnovni način prezimljenja pepelnice su dormantni pupovi, a inficiraju se prethodnu godinu, a sama zaraza je najčešća od trećeg do šestog pupa na lucnju. Takvi zaraženi pupovi tjeraju sporije od zdravih, a mladice s lišćem su prekrivene pepeljastom prevlakom od micelija i oidija, koje vjetar širi na ostale osjetljive organe. Kad je kleistotecij izvor primarnog inokoluma, prvi simptomi su vidljivi u obliku pepeljastih otočića na površini lišća, a za oslobađanje askospora iz kleistoteceja potrebna je kiša. Optimalne temp. za infekciju i razvoj pepelnice su 20 – 27°C. Na temp. 36°C u trajanju
od 10h dolazi do odumiranja pepelnice. Relativna vlaga zraka je važnija za sorulaciju nego za klijanje, a kiše su nepovoljne za rast nesavršenog (konidijskog) razvojnog stadija pepelnice. Sunčeva svjetlost te radijacija (posebno UVB) negativno utječu na razvoj pepelnice. Za širenje oidija potreban je vjetar jačine 2 – 3m/sec. Kao najvažniji način prenošenja zaraze pepelnicom smatra se prezimljenje u pupovima.

PROGNOZA PRIMARNIH ZARAZA:
Donedavno se smatralo da spolni razvoj pepelnice nema veći značaj u epidemiologiji ove bolesti, ali nova istraživanja potvrđuju proljetno oslobađanje askospora iz prezimljujućih kleistotecija kišom. Primarne zaraze v. loze askosporama pepelnice mogu se predvidjeti Mills-ovim kriterijima za primarne infekcije uzročnika krastavosti jabuke. Prognoza se temelji na praćenju temp. zraka tijekom vlaženja biljnih organa, amodel koristi 2/3 vrijednosti Mills-ovih kriterija za jaku primarnu zarazu uzročnikom krastavosti ploda jabuke (Venturia inaequalis). Općenito, najmanje 12 – 15 h neprekidnog vlaženja osjetljivih organa, uz temp. 10 – 15 °C omogućuje jaku zarazu askosporama Uncinula necator.

kleistotecij



PROGNOZA SEKUNDARNIH ZARAZA:
Za sekundarno širenje konidijskog ili nesavršenog stadja tijekom ljeta mogu se procjeniti rizici razvoja pepenice, koristeći podatke o temperaturi zraka. Optimalne temp. za razvoj pepelnice su 21 – 30 °C, a njihovo mjerenje treba započeti s pojavom zelenih listića. Za početak epidemioločkog razvoja pepelnice v. loze potrebna su tri uzastupna dana s temp. zraka 21 – 30 °C u neprekidnom trajanju preko >=6 sati (Index razvoja pepelnice =60, jer a svaki dans temp. zraka 21 – 30 °C u neprekidnom trajanju >=6 sati model predviđa 20 bodova). Dani bez minimalnog temp. razdoblja smanjuju Index za 10 bodova. Također, ako tijekom dana temp. zraka bude >=32°C u trajanju >=6 sati ili temp. bude>=36°C u trajanju >=15 min, tada se Index smanjuje za 10. Ukoliko tijekom jednog dana bude zabilježena temp. zraka 21 – 30 °C u neprekidnom trajanju >=6 sati (+20 bodova), ali i razdoblje >=32°C u trajanju >=6 sati (-10 bodova) tada se za taj dan zbraja 10 bodova. Index razvoja pepelnice ima max. vrijednost 100 (0 - 100). Vrijednost 60 – 100 znači da se patogen reproducira svakih 5 dana (inf.-inkub.-frukt.), dok vrijednost 0 – 30 označuje umnažanje svakih 15 ili više dana. Index 40 – 50 označava normalno reprodukcijso razdoblje pepeklnice v. loze 8 – 11 dana, odnosno 5 – 15 dana. Vrijednost Indexa označava potrebu i intervale kemijskog suzbijanja pepelnice v. loze. Interakcija većeg broja čimbenika pogoduje pojedinih godina jačim epifitocijama pepelnice v. loze, a procjenom meteroloških uvjeta možemo dobiti informacije važne za određivanje stvarne potrebe i rokova suzbijanja bolesti.

Štete na bobama


- 16:47 - Komentari (1) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

  lipanj, 2007 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30  

Srpanj 2007 (1)
Lipanj 2007 (9)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari On/Off

Opis bloga

Zaštita bilja
Agronomski fakultet Zagreb
wave

ZastitaBilja@gmail.com

--o svemu vam pišu mladi apsolventi zaštite bilja na temelju vlastitog (ne)iskustva--


Linkovi

Torrenti