Fitness - moj način života

ponedjeljak, 14.05.2012.

Kako pravilno odabrati namirnice?



Namirnice odabiremo ovisno o njihovoj kalorijskoj i nutritivnoj vrijednosti.
Biramo one s većim udiom bjelančevina, a izbjegavamo one koje sadržavaju visok udio masnoća, te ugljikohidrata. No, masnoće i ugljikohidrati su također neophodni kako za pravilan rad metabolizma, tako i za željene rezultate.



Bjelančevine su neophodne za rast i obnavljanje tkiva, a imaju i još neke specifične funkcije. Zato se bjelančevine iz hrane često smatraju i zaštitnim prehrambenim tvarima. Osim što su glavni građevni elementi stanica, bjelančevine mogu predstavljati i izvor energije. Od namirnica životinjskog porijekla vrijedni izvori proteina su meso, mlijeko, mliječni proizvodi, riba i jaja, a među namirnicama biljnog porijekla važni izvori su mahunarke, žitarice i sjemenke.
Bjelančevine životinjskog porijekla imaju veću biološku vrijednost jer im je aminokiselinski sastav sličniji sastavu ljudskog organizma pa je njihova iskoristljivost u organizmu veća. Zato vegetarijanci moraju dodatno paziti na dostatan unos proteina i osigurati organizmu zadovoljavajući unos aminokiselina.



Najlakše za objasniti je da razlikujemo brze i spore ugljikohidrate.. Odnosno brzi su jednostavni ,a spori su kompleksni ugljikohidrati. Zašto brzi i spori? Sportašima se govori da nekoliko sati prije aktivnosti jedu kompleksne ugljikohidrate kao što su integralna peciva, krumpiri, integralna ili smeđa riža, zob jer ta hrana doprinosi stabilnoj razini šećera u krvi i zato su to spori, odnosno kroz dugi period daju energiju. Brzi ugljikohidrati trebali bi se jesti isključivo nakon aktivnosti kada su potrebe u krvi visoke ili za vrijeme aktivnosti(gelovi, šećer..) jer oni uzrokuju nagli porast šećera u krvi nakon čega slijedi nagli pad te izluđujuća hipoglikemijska reakcija.



Što se masnoća tiče, mnogo toga lošeg je pisano i kod mnogo ljudi samo spominjanje te riječi može izazvati loše raspoloženje. Masti možete pokušati izgubiti, sakriti i izbjegavati, ali vaše tijelo ih ipak treba.

Zasićene masti - neprijatelj

Zasićene masti (one koje nalazimo u krutom stanju na sobno temperaturi) nisu bitne za zdravlje. Njihovo je porijekolo životinjsko (meso, jaja, sir). Zasićene masti su teže probavljive i sadrže visoku razinu kolesterola.
Nezasićene masti - pozitivci

Nezasićene (tekuće) masti dijele se u dvije grupe: mononezasićene, kao što je maslinovo ulje, i polinezasićene, kao što je suncokretovo ulje.
Polinezasićene masi dijele se u Omega 3 masne kiseline i Omega 6 masne kiseline. Monozasićena mast (Omega 9) nije esencijalna, ali u umjerenim količinama nije štetna - visokokvalitetno (djevičansko, hladno prešano) maslinovo ulje je zdravija alternativa od uobičajenih biljnih ulja.
Dobar izvor masnih kiselina Omega 6: ulje šafranike, suncokretovo ulje, ulje jaglaca, orahovo ulje, bučino ulje, sezamovo ulje.
Dobar izvor masnih kiselina Omega 3: skuša, haringa, losos, srdela, sardine, tuna, ulje od lanenih sjemenki.

Domagoj.

14.05.2012. u 01:38 • 0 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.



  svibanj, 2012  
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

Svibanj 2012 (19)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Blog je napravljen u svrhu promoviranja zdravog načina života.

Fb kontakt

Domagoj Matić

e-mail:

fitness7491@gmail.com.

web shop - suplementi

Budivelik.hr