a-filozofije

utorak, 25.10.2005.

Diktatura relativizma

U svim sketorima suvremene kulture i svakodnevnog života relativizam se ugurao kao dominantno razmišljanje do te razine da može predstavljati i određenu vrstu diktature. tako, u području filozofije, niječe se svaka vrijednost 'jakom mišljenju', tj. metafizici, a nasuprot tome, veličaju se 'slaba mišljenja', skepticizam i nihilizam potvrđujući na taj način da ljudski um može shvaćati samo ono empirički shvatljivo i znanstveni dokazljivo. za takav stav pojmovi kao što su Bog, istina, dobro, duh, samo su riječi bez smisla, koje ne govore ništa jer realnost koju ti termini opisuju nije empirički dostupna niti znanstveno dokazljiva. Čvrsta istina više ne postoji, istina koja bi vrijedila za sve, već ona ovisi o relaciji koju čovjek ima s nekom stvari. O takvim metafizičkim stvarnostima osjećaji ne mogu reći ništa i prema preporuci L. Wittgensteina: "O onome o čemu se ne može govoriti, treba se šutjeti."

Niječe se kako postoji objektiva istina (gnoseologički relativizam), jer ljudki um ne shvaća stvarnost kakva jest nego onako kako ju on doživljava. Niječe se kako postoje norme, zakoni i moralne vrijednosti koje bi vrijedile uvijek, u svakom vremenu i prostoru. To je etički relativizam. Relativizam ipak nije prekidanje apsolutizama već apsolutiziranje čovjeka koji zadobija božansku ulogu. Nije istina da Boga nema, ali sada je čovjek postao Bog koji odlučuje što je istina, a što laž, što je dobro, a što zlo... ("E' la sfida radicale alla fede e alla morale cristiana," kao što kaže Giuseppe De Rosa u 'Il relativismo moderno')

- 23:04 - Komentari (2) - Isprintaj - #

nedjelja, 09.10.2005.

Kako postati zvijezda

Edgar Allan Poe je, priznaje se, veliki pisac, ali malo se zna da je i zanimljiv filozof i da se može podičiti i takvim i sličnim pričama. A takva je i 'Kako postati zvijezda' koju je napisao 1835. godine. Sigurno, ne nedostaje mu niti humora u pisanju, a spominjem ga jer je on, uz Borgesa učinio veliki utjecaj na mene. Evo nekoliko odlomaka da vidite o čemu se radi.

Ja jesam - to jest, bio sam - veliki čovjek; ali nisam ni autor Juniusovih pisama ni Čovjek pod maskom; jer ime mi je, vjerujem, Robert Jones, a rođen sam negdje u gradu Prazna Slama.

Grabljenje nosa objema rukama bijaše mi prvi pothvat u životu. Majka je to primijetila i nazvala me genijem - a otac mi, sa suzama radosnicama u očima, darovao raspravu iz nosologije... kad postadoh punoljetan, otac me jednoga dana pozva u svoju radnu sobu. - Sine moj - reče mi nakon što sjedosmo, što je glavna svrha tvog postojanja? - Proučavanje nosologije, oče moj - odgovorih.
...
- Tvoje se obrazovanje može smatrati završenim... stoga mi se gubi iz kuće, i Bog te blagoslovio!
...
Odlučih slijediti svoj nos. Bezodvlačno ga povukoh jedan-dva puta i smjesta sročih pamflet o nosologiji. Svekolika se Prazna Slama digla na noge.

-Sjajan duh! - reče Tromjesečnik. - Izvrstan fiziolog! - reče Westminster. - Mudar momak! - reče Inozemnik. - Dobar pisc! - reče Edinburgh. - Dubokouman mislilac! - reče Dublin. - Velik čovjek! - reče Bentley. - Božanska duša! - reče Naklapalo. - Jedan od nas! - reče Blackwood.
...
Onaj bijedni mali razvratnik, princ od Walesa, pozvao me na večeru. Svi smo bili zvijezde, i to vrlo rafinirane.

Bijaše ondje neki neoplatonist. Citirao jePorfirija, Jambliha, Plotina, Prokla, Hijerokla, Maksima Tirijskog i Sirijana. Bijaše ondje zagovornik čovjekova usavršavanja. Citirao je Turgota, Pricea, Priestleyja, Condorceta, De Staelovu i Častohlepnog učenika slaba zdravlja. Bijaše ondje neki gospodin Istinitije Protuslovski. On je primijetio da su sve budale filozofi, a svi filozofi budale. Bijaše ondje Esteticije Etikov. Govorio je o vatri, jedinstvu i atomima, dvojnoj i prapostojećoj duši; sklonosti i odbojnosti; primitivnoj inteligeniji i homeomerijama. Bijaše ondje Teologije Teologon. Izlagao je o Euzebiju i Arijanu; herezi i Koncilu u Nici; puseizmu i konsupstancijalizmu; Homousiju i Homojusiju. Bijaše ondja Polpet iz Pudingova Ostrmka. Spominjao je dimljeni jezik na suho; cvjetaču s umakom veloute; teletinu a la sveti Menehold; marinadu a la sveti Florijan i narančin žele en mosaiques. Bijaše ondje Biblije O'Tupan. Dotaknuo se Latoura... Bijaše ondje Veliki Turčin iz Istambula. Nije mogao, a da ne zamišlja anđele kao konje, pijetle i bikove; kako netko u šestom nebu ima sdamdeset tisuća glava i kako Zemlja počiva na nebeskomodroj kravi s nebrojenim zelenim rogovljem. Bijaše ondje Delfinije Poliglot. Otkrio nam je što se zbilo s osamdeset tri izgubljene Eshilove tragedije; s pedeset četiri Izejeve besjede, s tristo devedeset jednim Lizijevim govorom; sa sto osamdeset... Bijah ondje i ja. Govorio sam o sebi; o sebi, o sebi o sebi; o nosologiji, o mojem pamfletu i o sebi. Podigao sam nos i govorio o sebi.
...
(Ima još, ali za to trebate sami posegnuti za knjigom. Nadam se da sam vas uspio na to nagovoriti. (Iz zbirke pripovjedaka 'Anđeo svega čudnog' u nakladi Meandar.)

- 22:40 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

<	listopad, 2005					>
P	U	S	Č	P	S	N
					1	2
3	4	5	6	7	8	9
10	11	12	13	14	15	16
17	18	19	20	21	22	23
24	25	26	27	28	29	30
31

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari On/Off

Opis bloga
od filozofa do filozofija (jedan malo osobniji i slobodniji pogled na filozofiju)

Filozofija
Filozofija je pitanje o bitku, svijetu, istini, moralnosti ljudskog djelovanja i smislu života. Naziv 'filozofija' (ljubav prema mudrosti je složenica grčkih riječi filia (ljubav) i sofia (mudrost). Neke od filozofskih, disciplina su metafizika (materijalizam, idealizam), antropologija, gnoseologija (empirizam, racionalizam, kriticizam, dogmatizam, skepticizam, kriticizam), etika, estetika, filozofija politike i filozofija povijesti.

Razdoblja filozofije:
Kozmološko razdoblje grčke filozofije (Milećani: Tales Pitagorejci, Hereklit, Elejci; Parmenid, Empedoklo, Atomisti: Demokrit). Antropološko razdoblje grčke filozofije (Sofisti, Sokrat). Ontološko razdoblje grčke filozofije (Platon, Aristotel). Helenističko-rimska filozofija (Stoicizam: zenon, Epikur, Skepticizam: Piron, Neoplatonizam: Plotin). Srednji vijek (Tertulijan, Aurelije Augustin, Anselmo Canterburyjski, Roger bacon, Bonaventura, Albert Veliki, Toma Akvinski, William Occam). Filozofija novog vijeka (Nikola kuzanski, Frane Petrić, Giordano Bruno, Francis Bacon, Rene Descartes, Baruch de Spinoza, John Locke, david Hume, Ruđer Josip Bošković). Njemačka klasična filozofija (Immanuel Kant, Johann Gottlieb Fichte, Friedrich W. J. Schelling, Georg W. F. Hegel). Suvremena filozofija (Arthur Schopenhauer, Soren kierkegaard, Friedrich Nietzsche, Edmund Husserl, Karl jaspers, Jean-Paul Sartre, Martin Heidegger).