Htjeli to neki filmofili, samoprozvani kritičari i pratitelji filmskog svijeta si priznati ali prekjučer su dodijeljene najprestižnije filmske nagrade, one Američke filmske akademije 84. po redu Oscari.


Najbolji film

The Artist
Thomas Langmann,

The Descendants
Jim Burke, Alexander Payne and Jim Taylor,
Extremely Loud & Incredibly Close
Scott Rudin,
The Help
Brunson Green, Chris Columbus and Michael Barnathan,
Hugo
Graham King and Martin Scorsese,
Midnight in Paris
Letty Aronson and Stephen Tenenbaum,
Moneyball
Michael De Luca, Rachael Horovitz and Brad Pitt,
The Tree of Life
Sarah Green, Bill Pohlad, Dede Gardner and Grant Hill,
War Horse
Steven Spielberg and Kathleen Kennedy



Za najbolju mušku ulogu

Demián Bichir
A Better Life
George Clooney
The Descendants

Jean Dujardin
The Artist

Gary Oldman
Tinker Tailor Soldier Spy
Brad Pitt
Moneyball


Za najbolju žensku ulogu

Glenn Close
Albert Nobbs
Viola Davis
The Help
Rooney Mara
The Girl with the Dragon Tattoo

Meryl Streep
The Iron Lady

Michelle Williams
My Week With Marilyn
Top


Za najbolju mušku sporednu ulogu

Kenneth Branagh
My Week With Marilyn
Jonah Hill
Moneyball
Nick Nolte
Warrior

Christopher Plummer
Beginners


Max von Sydow
Extremely Loud & Incredibly Close


Za najbolju žensku sporednu ulogu

Bérénice Bejo
The Artist
Jessica Chastain
The Help
Melissa McCarthy
Bridesmaids
Janet McTeer
Albert Nobbs

Octavia Spencer
The Help



Za animirani dugometražni film

A Cat in Paris
Alain Gagnol and Jean-Loup Felicioli
Chico & Rita
Fernando Trueba and Javier Mariscal
Kung Fu Panda 2
Jennifer Yuh Nelson
Puss in Boots
Chris Miller

Rango
Gore Verbinski



Za najboljeg direktora fotografije ergo snimatelja

The Artist
Guillaume Schiffman
The Girl With The Dragon Tattoo
Jeff Cronenweth

Hugo
Robert Richardson


The Tree of Life
Emmanuel Lubezki
War Horse
Janusz Kaminski
Top


Za najbolju scenografiju

The Artist
Laurence Bennett (Production Design); Robert Gould (Set Decoration)
Harry Potter and the Deathly Hallows Part 2
Stuart Craig (Production Design); Stephenie McMillan (Set Decoration)

Hugo
Dante Ferretti (Production Design); Francesca Lo Schiavo (Set Decoration)


Midnight in Paris
Anne Seibel (Production Design); Hélčne Dubreuil (Set Decoration)
War Horse
Rick Carter (Production Design); Lee Sandales (Set Decoration)


Za najbolju kostimografiju

Anonymous
Lisy Christl

The Artist
Mark Bridges


Hugo
Sandy Powell
Jane Eyre
Michael O'Connor
W.E.
Arianne Phillips


Za najboljeg režisera

The Artist
Michel Hazanavicius


The Descendants
Alexander Payne
Hugo
Martin Scorsese
Midnight in Paris
Woody Allen
The Tree of Life
Terrence Malick


Za najbolji dugometražni dokumentarni film

Hell and Back Again
Danfung Dennis and Mike Lerner
If a Tree Falls: A Story of the Earth Liberation Front
Marshall Curry and Sam Cullman
Paradise Lost 3: Purgatory
Joe Berlinger and Bruce Sinofsky
Pina
Wim Wenders and Gian-Piero Ringel

Undefeated
TJ Martin, Dan Lindsay and Rich Middlemas



Za najbolji kratki dokumentarac

The Barber of Birmingham: Foot Soldier of the Civil Rights Movement
Robin Fryday and Gail Dolgin
God is the Bigger Elvis
Rebecca Cammisa and Julie Anderson
Incident in New Baghdad
James Spione

Saving Face
Daniel Junge and Sharmeen Obaid-Chinoy


The Tsunami and the Cherry Blossom
Lucy Walker and Kira Carstensen


Za najbolju filmsku montažu

The Artist
Anne-Sophie Bion and Michel Hazanavicius
The Descendants
Kevin Tent

The Girl with the Dragon Tattoo
Kirk Baxter and Angus Wall


Hugo
Thelma Schoonmaker
Moneyball
Christopher Tellefsen
Top


Za najbolji film sa neengleskog govornog područja

Belgium, "Bullhead"
Michael R. Roskam, režiser
Canada, "Monsieur Lazhar"
Philippe Falardeau, režiser

Iran, "A Separation"
Asghar Farhadi, režiser


Israel, "Footnote"
Joseph Cedar, režiser
Poland, "In Darkness"
Agnieszka Holland, režiser


Za najbolju masku na filmu

Albert Nobbs
Martial Corneville, Lynn Johnston and Matthew W. Mungle
Harry Potter and the Deathly Hallows Part 2
Nick Dudman, Amanda Knight and Lisa Tomblin

The Iron Lady
Mark Coulier and J. Roy Helland



Za najbolji soundtrack

The Adventures of Tintin
John Williams

The Artist
Ludovic Bource

Hugo
Howard Shore
Tinker Tailor Soldier Spy
Alberto Iglesias
War Horse
John Williams


Za najbolju originalnu glazbenu skladbu

"Man or Muppet" iz filma THE MUPPETS
glazba i stihovi Bret McKenzie

“Real in Rio” iz filma RIO
glazbena skladba Sergio Mendes i Carlinhos Brown; stihovi Siedah Garrett


Za najbolji kratki animirani film

Dimanche/Sunday
Patrick Doyon

The Fantastic Flying Books of Mr. Morris Lessmore
William Joyce and Brandon Oldenburg

La Luna
Enrico Casarosa
A Morning Stroll
Grant Orchard and Sue Goffe
Wild Life
Amanda Forbis and Wendy Tilby


Za najbolji kratkometražni igrani film

Pentecost
Peter McDonald and Eimear O'Kane
Raju
Max Zähle and Stefan Gieren

The Shore
Terry George and Oorlagh George

Time Freak
Andrew Bowler and Gigi Causey
Tuba Atlantic
Hallvar Witzř
Top


Za motažu zvuka

Drive
Lon Bender and Victor Ray Ennis
The Girl with the Dragon Tattoo
Ren Klyce

Hugo
Philip Stockton and Eugene Gearty

Transformers: Dark of the Moon
Ethan Van der Ryn and Erik Aadahl
War Horse
Richard Hymns and Gary Rydstrom


Sound Mixing

The Girl with the Dragon Tattoo
David Parker, Michael Semanick, Ren Klyce and Bo Persson

Hugo
Tom Fleischman and John Midgley

Moneyball
Deb Adair, Ron Bochar, David Giammarco and Ed Novick
Transformers: Dark of the Moon
Greg P. Russell, Gary Summers, Jeffrey J. Haboush and Peter J. Devlin
War Horse
Gary Rydstrom, Andy Nelson, Tom Johnson and Stuart Wilson


Za najbolje filmske efekte

Harry Potter and the Deathly Hallows Part 2
Tim Burke, David Vickery, Greg Butler and John Richardson

Hugo
Rob Legato, Joss Williams, Ben Grossmann and Alex Henning

Real Steel
Erik Nash, John Rosengrant, Dan Taylor and Swen Gillberg
Rise of the Planet of the Apes
Joe Letteri, Dan Lemmon, R. Christopher White and Daniel Barrett
Transformers: Dark of the Moon
Scott Farrar, Scott Benza, Matthew Butler and John Frazier.


Za najbolji adaptirani filmski scenarij

The Descendants
scenario priredili Alexander Payne, Nat Faxon & Jim Rash

Hugo
scenario priredio John Logan
The Ides of March
scenario priredili George Clooney & Grant Heslov i Beau Willimon
Moneyball
scenario priredili Steven Zaillian and Aaron Sorkin. Po priči Stan Chervin
Tinker Tailor Soldier Spy
scenario priredili Bridget O'Connor & Peter Straughan


Za najbolji originalni scenarij

The Artist
Written by Michel Hazanavicius
Bridesmaids
Written by Annie Mumolo & Kristen Wiig
Margin Call
Written by J.C. Chandor

Midnight in Paris
Written by Woody Allen

A Separation
Written by Asghar Farhadi


... i kada tako pregledate svu ovu silesiju filmova koji su bili kandidati i ostali bez Oscara ... nekima sigurno ostanje samo gorčina. Nakon 1928.g prvi puta ponovno je osvojio Oscara jedan nijemi film. Francuski film "The Artist" je ukupno osvojio 5 zlatnih kipića. Većina kritičara i pratitelja filmskog svijeta naziva ovo očekivanom pobjedom francuskog filma, no jedan od kandidata za ovogodišnju nagradu Oscar, film o filmu "Hugo" je odnio također znatan dio pozlaćenog blaga. Hugo je osvojio također 5 Oscara, no oni su svi tehničke prirode. Svejedno riječ je o jednom odličnom filmu koji svakako vrijedi vidjeti. Većini gledatelja će se upravo svidjeti prijemčljiviji film, svojevrsni crowdpleaser, definitivno osvajač ljudskih srca svojom toplom pričom. Sam pobjednik je unatoč tome što se očekivala pobjeda jedan od filmova koji je više festivalskog karaktera, ponešto zahtjevniji jer ipak u današnje doba zvučnog filma je mnogima nešto teže se prebaciti na metriku i sistem nijemog filma. No svakako ovo je odličan podstrek jednom našem filmskom festivalu, festivalu nijemog filma Pssst. da krene s još većim zamahom u ovogodišnjem izdanju. Dakle ponešto težak film za sasma običnog gledatelja. Iznenađuje da je samo jednu ali izuzetno vrijednu nagradu odnio film "Midnight in Paris", woodijev film bez Woodya koji je najšarmantniji od svih na popisu kandidata. Tako da ne iznenađuje osvajanje Oscara za najbolji originalni scenarij. Mnogima je razočarenje došlo u vidu podbacivanja George Cloonyeva filma "The descendants", iako je osvojio jednako vrijednog Oscara (za ponajbolji adaptirani scenarij) kao i recimo ipak puno kvalitetniji i inteligentniji film Woodya Allena,
Rezime ovogodišnje dodjele nagrade za Oscara jest da uz pokazivanje desne noge Angeline Jolie, koja se na taj način sprdala s glamurom noći najvažnije filmske nagrade, ostati će upamćen i po blijedim (pomalo repetitivnim temama, kao recimo "The help" neobičan ali opet po 10 000 put viđen film o rasizmu na jugu USA ) i ne toliko zanimljvim filmovima. Bilo je godina u kojima se barem isticao jedan izuzetno jaki kandidat, pa bio taj i nenagrađen, no za ovu godinu tako što ne možemo reći. Jedini film koji odiše jačinom performansa i daje onaj pečat zaslužene nagrade je film "The Iron lady" sa uvijek nevjerojatno fenomenalnom i neponovljivom Meryl Streep.

Kada su u pitanju hvale vrijedne akcije revitalizacije kinoprikazivačkog prostora u Hrvatskoj onda je film.blog. iza toga. No naravno kao i kada je u pitanju zagrebački kinoprikazivački prostor pozorno ću pratiti što se događa da ne bi došlo do zastranjivanja kao što je došlo u Zagrebu.

Pošto zazirem od crnjaka, jer su ga mediji prepuni, nudim vam lijepe vijesti iz grada na 5 rijeka. Dakle 14.02. biti če Dan ponosa i slave za svakog prosječnog Karlofčana. Kako pa unatoč prognoziranim neverama sa minusima i snijegom mlada i vrlo agilna filmski usmjerena ekipa KKK organizirala je jučer zanimljivu press konferenciju u znamenitom (prvom hrvatskom namjenskom kinu), a povod je bio predstojeći jednodnevni događaj koji se krije iza slogana "Kino Edison - po kinu se grad poznaje".

Naime, 14. veljače 2012. vratit ćemo se na isto mjesto gdje je Edisonova filmska priča i započela. O cijelom događanju govorili su Marko Pekić i Hrvoje Žibrat u ime organizatora, Kinokluba Karlovac i poduzeća Zvijezda d.o.o., a uz podršku Hrvatskog filmskog saveza. Prenosim vijest u cijelosti:

“Javno gledanje pokretnih slika u Karlovcu, barem ono redovito, započelo je upravo u zgradi današnjeg gradskog kazališta. Iako su se filmovi vrtjeli i ranije, prvi stalni dom film je dobio krajem ljeta 1912. godine u Zorin domu. Bilo je to Apolo-kino. Istovremeno, u susjedstvu Zorin doma postoji prazna livada na koju je oko bacila grupa poduzetnika. Oni od gradskih vlasti traže da im se dodijeli to zemljište, za gradnju modernog Kino-kazališta. Izgradnja novog objekta započela je u proljeće 1919. godine. Na rubu, tada još vrlo dubokih, šančeva i bez izravnog pristupa Zvijezdi današnjom Tomislavovom ulicom koja se, nasipavanjem, pojavila tek nekoliko godina kasnije, zgrada je dovršena za manje od godinu dana. Izvorni nacrti govore o Atlas kinu s figurom gorostasa iz grčke mitologije iznad pročelja zgrade. Zasad mi nije poznato zašto je došlo do promjene, jer je novo kino otvoreno upravo 14. veljače 1920. godine pod imenom T. A. Edisona, tada još živućeg američkog izumitelja i svega tri dana nakon njegovog rođendana. Naša publika sada ima na raspoloženju jednu velegradsku instituciju. Naš novi Kino možemo postaviti o bok najmodernijih velegradskih Kino Kazališta. Ima 640 sjedala, te je prostraniji od ijednog zagrebačkog kina, pisalo je na dan otvorenja u Karlovcu, tadašnjem tjednom listu,” s povijesnim činjenicama prisutne je upoznao Marko Pekić.



Iako nekoliko godina nije održavao filmske projekcije, od svih kina koja su postojala u gradu, opstao je još samo Edison - i to sa zgradom u funkciji koja joj je bila namijenjena i prije 92 godine. Ne zaboravimo da je Edison i vrijedan dio hrvatske kulturne baštine, primjerice kao jedan od značajnijih arhitektonskih rješenja s početka 20. stoljeća predstavljen je na prošlogodišnjoj velikoj izložbi o art decou u Zagrebu. "Naglašavamo da ovo nisu obične projekcije već i svojevrsni apel gradu i gradskim čelnicima o važnosti kina i filmskih projekcija samim Karlovčanima. Pozivamo sve da podrže našu akciju vraćanja kina gradu i pokažete da Karlovac treba biti grad kina! Neka se priča započeta prije 92 godine nastavi! Jer, po kinu se grad poznaje! Pokažimo to zajedno!,“ istaknuo je Marko.

S programom koji nas 14. veljače očekuje, pristune je upoznao Hrvoje Žibrat: Tijekom dana, u 11, 13, 15 i 16. 45 sati na rasporedu će biti projekcije filma Koko i duhovi, hrvatska dječja uspješnica nastala prema istoimenom hit romanu Ivana Kušana. Kokove pustolovine u proteklih par mjeseci u kinu je pogledalo preko 77.000 gledatelja. Iskreno se nadam da će Karlovčani povećati tu brojku. Cijena karte za projekcije filma Koko i duhovi iznosi simboličnih 10 kuna. U večernjem terminu odlučili smo našim sugrađanima pružiti nešto drugačije, odnosno karlovačku verziju gold class kino usluge. Naime, stolice neće biti posložene kao u klasičnoj kino-dvorani već će funkcionirati kao svojevrsno bar-kino. U dvorani će biti posloženo 40 stolova i pripadajućih 160 stolica. Upravo zato cijena za večernje projekcije iznosit će 30 kn, ali će u isti biti uključeno i piće po izboru (piva, coca-cola, kava, cedevita, kakao, čaj...). Dodatno iznenađenje je činjenica da ćemo prikazivati čak dva različita naslova, a ne jedan kako je prvotno bilo planirano, čime ćemo pokušati zadovoljiti svačiji ukus - u 19 sati na repertoaru će biti film Provjerena kopija, s Juliette Binoche u glavnoj ulozi. Ovaj film kao da je stvoren za ugodnu večer uz voljenu osobu. Radnja je smještena u prekrasnu Toscanu gdje vlasnica umjetničke galerije, Elle, zajedno s muškarcem kojeg je tek upoznala glumi bračni par i odlazi u selo Lucignano... U 21 sat publiku željne dobre akcije iz radionice engleskog troublemakera Kena Loacha očekuje nešto sasvim drugačije - Irski put, koji nas odvodi u Bagdad - grad nasilja, terora i pohlepe, koji je preplavljen milijunima američkih dolara. Fergus, bivši specijalac, nagovara prijatelja Frankieja da se priključi njegovom timu u Bagdadu za 10.000 funti mjesečno, oslobođeno poreza, što je njihova posljednja prilika da se obogate u ratu... S obzirom da je 14. veljače i Dan zaljubljenih, za zaljubljene parove osigurali smo poseban popust: Za večernje projekcije cijena zajedničke karte iznosit će 50 kn! U istu su uračunata dva pića. Nužno je samo da se pri kupnji karte pojavite sa svojim parom. Zaljubljeni, ove godine proslavite ljubav s filmom!“



Karte će biti u prodaji od 7. veljače u Edisonu. Dnevne projekcije imat će 300 mjesta, od kojih je velika većina rezervirana od strane škola, pa požurite na vrijeme zauzeti svoja mjesta! U prodaju večernjih karata biti će pušteno svega njih 160 po projekciji, zbog gore objašnjene specifičnosti samih projekcija. Vjerujemo da će ovakav ugođaj zadovoljiti i najzahtjevnije filmoljupce.

Za kraj press-konferencije pročitana je i kratka e-mail poruka iz daleke Nebraske odakle u organizaciji cijelog događanja sudjeluje i Marija Ratković ispred Kinokluba Karlovac, čime ovo postaje i interkontinentalno događanje: „Tako se očito posložilo da kad sam i otišla u Ameriku na studentsku razmjenu morala sam doći u grad (pardon, gradić od 9.274 stanovnika!), koji se po pitanju kina našao u istim mukama kao i naš Karlovac. No, stanovnici Waynea su zajedničkim snagama i uz potporu cijele lokalne zajednice i vlasti preokrenuli stvar! Kino im je zbog ekonomske krize bilo zatvoreno dvije godine: bilo je zapušteno i u priličnom derutnom stanju. Otvoreno je opet preklani (2010.) zahvaljujući volonterskim doprinosima građana Waynea i donacije uspješnih poduzeća iz tih krajeva, te je ne samo obnovljeno, nego kompletno digitalizirano - prenamijenjeno je u 3D dvoranu. Danas funkcionira par puta mjesečno (na vikend bazi) i to volonterski. Svaki put je drugi građanin zadužen za organizaciju projekcija, a raspored se radi mjesec dana unaprijed. Protekli vikend gledala sam Spielbergov War horse (danas je na repertoartu Ljepotica i zvijer u 3D-u) i dvorana je bila dupkom puna. Između ostalih, puna 60+ generacije; npr. bakica koja je sjedila mjesto do mene 20 godina nije bila u kinu. Karlovčani, što čekamo? Pod tim mislim i na gradske vlasti i na dobrostojeća poduzeća (jer ih usprkos krizi i dalje ima), ali i na nas - udruge civilnog društva, koje bi se, vjerujem, mogle organizirati! Udruživanjem sva tri sektora - javnog, privatnog i civilnog možemo itekako puno toga napraviti! U rukama imamo nešto, ne samo od lokalnog već i od nacionalnog značaja! Kino-dvoranu bogate povijesti i izuzetnog kulturnog značaja! Iskoristimo to! 14. veljače je svakako prvi korak. Pokažimo da ovom gradu kino treba!“