...18. DHF - nagrade:

NAGRADE OCJENJIVAČKOG SUDA
(Darija Lorenci, Dejan Šorak, Živko Zalar)

Velika Nagrada DHF za najbolji film festivala (Grand Prix):
RASTANAK
Redateljica: Irena Škorić


... ova mlada i perspektivna režiserka mi je zapela za filmsko oko u danima kad sam vidio neke njene uratke na RAF-u i kasnije na Zagreb Dox-u. Ove godine digla je sama sebi ljestvicu, i napravila jedan od stvarno odličnih i zamječenih kratkih igranih filmova na Danima hrvatskog filma. Za napomenuti je da ovaj film ima odličnu glazbenu pozadinu. Glazba je upečatljiva i prepoznatljiva te u filmu daje jedan poseban pečat. Naime glazba neodoljivo podsjeća na onu iz poznatog i proslavljenog srpskog filma "Ko to tamo peva", no to je samo jedna dobra asocijacija. Ovo je inače jedan od najkraćih filmova ceste koje sam ikad vidio. Radnjom naime dominira subjekt ili objekt ... jedna stara "stojka" na putu za "razalište". Nadalje moram potvrditi da je film glumački besprijekorno odrađen. Scenarij je jednako kao i film odličan i lako gledatelju prepoznatljiv te nije bezveze da je Irena dobila nagradu i za to. Irena samo tako dalje!


Nagrada za najbolju režiju:
DALIBOR MATANIĆ za režiju filma TULUM

Nagrada za najbolji scenarij:
IRENA ŠKORIĆ za scenarij filma RASTANAK

Nagrada za najbolju montažu:
HRVOJE MRŠIĆ za montažu filma SUPER MI JE

Nagrada za najbolju glazbu:
JURA FERINA i PAVAO MIHOLJEVIĆ za glazbu u filmu TULUM

Nagrada za najbolju kameru:
ŽELJKO SARIĆ za kameru u filmu JEDAN DAN U ZEMALJSKOM ZAVODU ZA SLIJEPU DJECU

Nagrada za najboljeg debitanta:
ANTONIO GABELIĆ za film RECIKLUS

Nagrada za najboljeg producenta:
AKADEMIJA DRAMSKE UMJETNOSTI

Posebna nagrada Ocjenjivačkog suda
CLASH
Redatelj Branko Pašić


NAGRADE OKTAVIJAN
Hrvatskog društva filmskih kritičara

Za najbolji igrani film:
LOŠ DAN ZA KAPETANA KUKU
Redatelji Marin Juranić, Hana Veček
prosječna ocjena: 4,667

Za najbolji dokumentarni film:
MEŠTROVIĆ
Redatelj Danko Volarić
prosječna ocjena: 4,250

Za najbolji animirani film:
FANTASTIČNA ODISEJA DOKTORA ZODIAKA
Redatelj Matija Pisačić
prosječna ocjena: 4,000

Za najbolji eksperimentalni film:
NOVEMBAR
Redatelj Boris Greiner
prosječna ocjena: 4,286

Za najbolji namjenski film:
ADRIS GALERIJA – EDO MURTIĆ
Redatelj Zoran Happ
prosječna ocjena: 4,667

Za najbolji Glazbeni spot:
Nagrada se ne dodjeljuje
(jer nijedan film nije dobio prosječnu ocjenu veću od 3,5 koliki je minimum da bi se nagrada dodijelila)

NAGRADA ZLATNA ULJANICA
za promicanje etičkih vrijednosti na filmu
Ocjenjivačkog suda katoličkog tjednika Glas Koncila

OTPADNICI
Redatelj Petar Orešković

NAGRADA JELENA RAJKOVIĆ
Za najboljeg redatelja do 30 godina starosti
Ocjenjivačkog suda Hrvatskog društva filmskih redatelja

IVAN LIVAKOVIĆ
Za režiju filma Prljavi mali mjehurići

NAGRADA SALONA ODBIJENIH
za najbolji film koji nije uvršten u Program konkurencije 18. DHF-a
Ocjenjivačkog suda u sastavu Dean Šoša i Hrvoje Pukšec

INTERIJER, STAN, NOĆ
Redatelj Saša Ban

... prošli su i ovi Dani hrvatskog filma i moram reći da sam ugodno iznenađen unatoč nekim svojim prošlim promašajima kad su pitanju posjeti ovoj smotri hrvatskih filmova. Naime kako se sve na kraju svede, kad je u pitanju izbor filmova na festivalima, na vašem dobrom ili lošem ubodu ... odnosno vašem izboru koji uvijek može biti dobar ili loš, nekako sam ovaj put imao nešto sreće nego inače. IstinaBog ponešto zahvaljujući i tome što sam zaigrao na sigurne tipove ove "filmske kladare".
Ono što ne valja sa ovim događajem jest manjak publike kojeg su dobro primjetili raznorazni filmski djelatnici na koje naiđete ili vidite, ili pročitate njihove izjave u medijima.
Hrvatski film se podosta vremena potcjenjivalo. Vremena se mijenju i sada je definitivno došlo vrijeme kada se to više neće moći tako olako činiti. Kao što se sve stvari u prirodi dešavaju u nekim ciklusima tako jednako možemo potražiti poveznicu u kulturi. Vrijeme 90-tih je bilo mučno rađanje ili buđenje jedne nacije pa tako i time i njene kulture. Nekako to nije jednostavno bilo vrijeme da se ona sama odredi, izrazi. Razdoblje početka novog milenija donosi i nove vjetrove u hrvatsku kinematografiju. Prva je pokazala znakove oporavka od bolesti osrednjosti onaj dio filmske kulture koji je najbliži svakom pojedincu, onaj koji i najviše potegne ljudi u kino dvorane. To je dugometražna igrano filmska varijanta. U sjeni tog poboljšavanja kvalitete, koja je nošena na krilima jednog izuzetno dobrog filma ovog desetljeća ... kao što je Ostojićev "Ta divna splitska noć", ostali su ostali filmski žanrovi. Po nekoj logici stvari u filmu, prvo su trebali kratki filmovi ponuditi cjepivo protiv mediokritetskog karaktera filma, no oni su donedavno bili pomalo na margini. Danas vas uvjeravam kako i u toj ... kratkoj filmskoj varijanti je došlo do znatnog napretka. Kao prilog toj tezi su i odlični kratki filmovi ovih tek minulih Dana hrvatskog filma.
Napominjem da smo svjedoci ili možda pasivni promatrači očitog sveopćeg oporavka hrvatske filmske kulture koja je unatoč tome što je orobljena za sve kino dvorane, nekako zahvaljujući određenim pojedincima koji su upornošću (unatoč zanovjetanju nekih od države podržavanih filmskih djelatnika 90-tih) uspjeli isfurati film kroz svoje festivale i zapravo odgojiti jednu mladu generaciju koja naprosto živi za odlaske na nove kino i druge popratne događaje na festivalima u Motovunu, Zagrebu, sada i Splitu pa sve do Varaždina. Jednostavno postoji neutaživa glad koju su ti ljudi koji vode te festivale uspjeli prepoznati i utažiti je kroz svoju kino prikazivačku formu. Nalik je to onoj prvobitnoj koja se dešavala u Americi s početka probijanja filma kao zabavnjačke forme, gdje se po selima, ambarima i kojekakvim dvoranama u nekom avanturističkom štihu dolazilo sa projektorom i prikazivalo za nekoliko centi filmove.
Ta jednostavna i ipak jeftinija varijanta je zapravo spas filma kao takvog danas.
Uspjesi su prisutni i u igranom filmu a ponajviše u animiranom filmu koji u Zagrebu a i šire, je uspješno presađen u Split na tamošnji fakultet, doživljava svoj veliki revival. Imena nije potrebno spominjati jer sam već napravio jednu kratku analizu hrvatskog animiranog filma i njihovih uspjeha. Samo tako treba dalje nastojati i ne posustajati jer kako je slučaj sa pričom velikog igranog filma tako je i potrebno i u animiranom filmu pokazati ne samo bljesak nego kontinutitet. U to ne sumnjam jer dok ima ideja bit će i odličnih filmova.
Zamjerka ovim danima su tehničke prirode. Jednostavno se mora imati svoj web sajt. To je u današnje doba must have, sve ostalo nas vraća u kameno doba. Isto tako treba poraditi na kvalitetnoj prezentaciji i time kvalitetnijem privlačenju publike ... jer bez novinara koje ćete zavesti i dobro napojiti iz vrela dobrih filmskih ideja neće biti i publike. Za takve stvari danas postoji čitava jedan plejada mladih entuzijastičnih i visoko obrazovanih ljudi koji obožavaju i raditi i volontirati i, koji će svojim, to sada s pravom možemo nazvati, "know how-om" pomoći da ova smotra saživi u tom danas gusto napućenom kalendaru filmskih festivala.