Grupa za pitanja dijaspore, Roma i mladih

---

Click here: Uprava za dijasporu

---

Koje su to grane privrede za koje su najviše zainteresovani? 4;C:0 > ACD8=0A8@0ZC ?@>X5:0B0 70 48X0A?>@C A5 <>65 ?>3;540B8 =0 ;8=:C #:C?=0 2@54=>AB >?@545Y5=8E A@54AB020 70 >=:C@A 70 !@15 C @538>=C X5 20.

# > ACD8=0=A8@0ZC ?@>X5:0B0 70 !@15 C @538>=C, 23. # ! 70 ACD8=0=A8@0Z5 ?@>X5:0B0 48X0A?>@5 >4 04. U tom smislu od temeljnog je značaja institucionalizacija saradnje kroz osnivanje Skupštine dijaspore i Srba u regionu i pripadajućih saveta, i kroz osnivanje Saveta za odnose sa Srbima u regionu i Saveta za dijasporu.

Grupa za pitanja dijaspore, Roma i mladih - Zajimović i rukovodioci Ureda: za hadž Nezim ef. # ! 70 ACD8=0=A8@0Z5 ?@>X5:0B0 >@30=870F8X0 87 48X0A?>@5 >4 13.

U kojim državama, odnosno gradovima je crnogorska dijaspora najbrojnija? Naši ljudi žive u raznim krajevima svijeta, od susjednih zemalja, Evrope, preko Južne i Sjeverne Amerike, sve do Južne Afrike i Australije. Zemlje sa najvećom koncentracijom iseljenika porijeklom iz Crne Gore su Sjedinjene Američke Države Njujork, Čikako, San Fransisko , Argentina Provincija Ćako , Srbija Vojvodina i Turska Sefakoj, Bursa. Značajan broj naših iseljenika nastanjen je u Njemačkoj, Luksemburgu, Švedskoj i dr. Iako nam rezultati popisa iz 1991, 2003. Naime, prema podacima popisa iz 2003. Koliko je crnogorska dijaspora u kontaktu sa maticom i koliko su naši ljudi zainteresovani za saradnju i ulaganje u Crnu Goru? Uprava svakodnevno stoji na raspolaganju kada je u pitanju pružanje organizacione i logističke, a često i finansijske podrške u realizaciji njihovih projekata. Njihovu zainteresovanost za matičnu domovinu najbolje potvrđuju projekti koje, naravno uz pomoć naših DKP-a, pokreću u zemljama prijema: od škola i kurseva jezika, obilježavanja crnogorskih nacionalnih praznika, organizacija izložbi i gostovanja naših istaknutih umjetnika, promocije turističke ponude Crne Gore, itd. Da li ste, kroz kontakte sa našom dijasporom, stekli utisak i imate li informacije da dio naših ljudi želi da se vrati u domovinu i investira kapital? U zavisnosti od strukture i starosti naše iseljeničke zajednice u određenoj zemlji prijema, razlikuje se i sama saradnja matice i dijaspore, u smislu aktivnosti i projekata, te zahtjeva od strane iseljenika. Tako, kod naše starije dijaspore, gdje je do danas proteklo više generacija potomaka, polako se zaboravlja jezik, a i iščezava interesovanje za prilike i zbivanja u matičnoj zemlji, čega posebno moramo biti svjesni. U tom smislu, starija dijaspora uglavnom pokazuje interesovanje za učenje jezika i očuvanje kulture i tradicije, kroz aktivnosti i projekte koje se u zemljama prijema organizuju na nivou svih manjinskih zajednica sajmovi, smotre, manifestacije iseljenika…. Kada je riječ o novijoj dijaspori, naročito onoj koja je nastala posljednjih 20-ak godina, upravo zbog čvršćih porodičnih veza, njihove misli su i dalje orjentisane ka Crnoj Gori i pomnom praćenju svih dešavanja. Većina njih je i otišla sa namjerom da se vrati, tako da ne žele da prekidaju veze sa Crnom Gorom. Koje su to grane privrede za koje su najviše zainteresovani? Dijaspora je najviše zainteresovana za ulaganje u proizvodnju, poljoprivredu, nekretnine, zatim za pokretanje malih proizvodnih pogona za preradu, drvnu industriju, itd. Šta crnogorska dijaspora najčešće navodi kao svoje probleme u iseljeničkim državama i koliko Crna Gora može da im pomogne? Najčešći problemi i zahtjevi sa kojima nam se obraćaju iseljenici su pitanja dvojnog državljanstva, kojem teže radi lakšeg ostvarivanja brojnih obaveza u svojoj matičnoj zemlji. Kao što je svima poznato, Zakonom o crnogorskom državljanstvu propisani su brojni uslovi koje, nažalost, većina iseljenika porijeklom iz Crne Gore ne ispunjava. Uprava za dijasporu svakodnevno dobija veliki broj zahtjeva i pitanja u vezi sa mogućnošću sticanja dvojnog državljanstva, naročito od naših iseljenika koji su naselili zemlje bivše SFRJ. Pomenuta platforma podrazumijeva potpisivanje Sporazuma o dvojnom državljanstvu sa svim bivšim zemljama članicama SFRJ. Tim povodom su ranije vođeni pregovori, ali nije došlo ni do kakvih dogovora i rješenja. Uprava će o svim promjenama i novostima po pitanju sticanja dvojnog državljanstva informisati crnogorsko iseljeništvo preko svoje internet stranice: , kao i putem neposredne komunikacije. U kojoj mjeri su naši iseljenici sačuvali identitet, jezik, kulturu, običaje, vjeru, i da li uspijevaju da u drugoj, trećoj generaciji čuvaju vezu sa Crnom Gorom? Kao što sam već napomenuo, naša starija dijaspora uglavnom pokazuje interesovanje za učenje jezika i pokretanje projekata za očuvanje kulture i tradicije Crne Gore. Uprava obezbjeđuje udžbenike namijenjene našim iseljenicima, i po ustaljenoj praksi, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete pomaže njihovu realizaciju. Od kada ste došli na čelo crnogorske Uprave za dijasporu, sa kojim problemima ste se susreli i šta su najveći rezultati kada je u pitanju saradnja i podrška crnogorskoj dijaspori? Prije svega, moram istaći da je saradnja sa iseljenicima veoma kompleksan posao i da u većini slučajeva zahtijeva multiresorni pristup. Na početku mog mandata kao direktora Uprave za dijasporu i prvog kontakta sa iseljeničkim organizacijama i udruženjima, uočio sam nedovoljnu organizovanost iseljeničkih udruženja, nedovoljno razvijenu komunikaciju sa maticom, ali i slabu međusobnu povezanost udruženja u jednoj zemlji prijema. Dodatno, Uprava za dijasporu je takođe u počeku bila prilično kadrovski deficitarna, što je predstavljalo veliku prepreku u ispunjavanju svih zadatih ciljeva. Cijeneći značaj, obavezu i odgovornost u cilju unapređivanja saradnje sa iseljenicima, Vlada Crne Gore je 20. Ovom, prvom Strategijom na temu odnosa matične zemlje sa iseljenicima su, između ostalog, definisani prioritetni ciljevi, nosioci poslova i aktivnosti koji su stvorili neophodne pretpostavke za sistemsko i kvalitativno unapređenje saradnje sa iseljenicima. Najznačajnije aktivnosti preduzete na planu jačanja odnosa i odgovornog odnosa matične države prema iseljeništvu, a u skladu sa Strategijom, su jačanje institucionalnog i stvaranje normativnog okvira za uređenje ove problematike. Institucionalni okvir za saradnju sa iseljenicima je suštinski unaprijeđen transformacijom ranijeg Centra za iseljenike u Upravu za dijasporu 1. Uprava za dijasporu je danas jedina institucija kojoj je isključiva djelatnost saradnja sa iseljenicima, a kao koordinator i posrednik prema relevantnim institucijama, stara se o zaštiti prava i interesa iseljenika, očuvanju kulturnog i državnog identiteta, jačanju obrazovne i sportske saradnje, informisanju i povezivanju, kao i unapređivanju privrednog partnerstva. Uprava za dijasporu je prva državna instanca kojoj se obraćaju sva naša iseljenička udruženja i predstavlja operativnu instituciju koja se iseljenicima bavi na dnevnoj osnovi. Usvajanje Zakona pratilo je i usvajanje Strategije saradnje sa iseljenicima za naredni četvorogodišnji period, tj. Za iseljenike je posebno interesantno to što je ovim Zakonom stvoren zakonski osnov za formiranje Savjeta za saradnju sa iseljenicima kao savjetodavnog tijela Vlade, pa je od marta o. Uprava za dijasporu sprovela sve potrebne aktivnosti kada je u pitanju proces odabira članova Savjeta za saradnju sa iseljenicima, da bi 28. Shodno ovom Rješenju, Savjet broji 78 članova iz reda iseljenika, organa državne uprave i drugih institucija, te istaknutih ličnosti. U tom smislu, Uprava za dijasporu je sazvala prvu konstitutivnu sjednicu Savjeta koja je održana 27. U skladu sa Poslovnikom o radu Savjeta koji je usvojen na ovoj sjednici, formirano je 11 radnih tijela-odbora koji se bave određenim segmentima saradnje sa iseljenicima. Savjet inače okuplja i istaknute pojedince iz reda iseljenika, pa se od ovog tijela u narednom periodu očekuje da definiše nove pravce i pruži inovativniji pristup u cjelokupnom procesu saradnje sa iseljeništvom. Zakonom je predviđena i obaveza izrade podzakonskih akata, pa je Uprava preduzela sve potrebne aktivnosti kada je u pitanju sačinjavanje pravilnika koji će precizno propisati kriterijume i postupak dodjele nagrada iseljenicima i iseljeničkim organizacijama, dalje, kriterijume za raspodjelu i upravljanje sredstvima za očuvanje i jačanje saradnje sa iseljenicima, kao i aktivnosti potrebne radi uvođenja iseljeničke knjižice koja, shodno članu 36 Zakona, predstavlja javnu ispravu koja će iseljeniku služiti u svrhe predstavljanja i identifikacije kod državnih organa Crne Gore, za vrijeme boravka u CG i u druge svrhe se ne može koristiti. Ove godine je takođe, u skladu sa sistematizacijom radnih mjesta u Upravi, popunjeno nekoliko pozicija, što je znatno doprinijelo boljem funkcionisanju našeg organa. Dodatno, preseljenjem u nove prostorije, stvoreni su i bolji tehnički i prostorni uslovi za obavljanje poslova, a u skladu sa novim Zakonom Vlada CG je opredijelila i znatno veća budžetska sredstva za ostvarivanje saradnje sa iseljenicima. Škola se svake godine održava u prelijepom ambijentu na Ivanovim koritima, a djeca iz dijaspore tokom deset dana igre i druženja imaju priliku da na zabavan na č in upoznaju zemlju svojih predaka — kroz kola ž obrazovnih i kreativnih radionica iz crnogorskog jezika i knji ž evnosti , istorije , geografije , muzi č ke i likovne djelatnosti , kulturne ba š tine , crnogorskih igara i plesa , kao i sportskih aktivnosti. Može li Crna Gora da učini više da stimuliše naše iseljenike da se vraćaju u domovinu i svojim kapitalom, znanjem, energijom i entuzijazmom doprinesu properitetu domovine? Upravo aktivnosti koje sam prethodno spomenuo potvrđuju brigu i odgovoran odnos države prema svom iseljeništvu. Sve aktivnosti koje Uprava za dijasporu i Vlada CG, u saradnji sa drugim relevantnim institucijama, preduzimaju imaju za cilj stalno povezivanje sa našim ljudima koji znanjem i iskustvom stečenim u visokorazvijenim zemljama nesumnjivo mogu doprinijeti razvoju naše zemlje. Shodno zakonskim odredbama, Uprava i Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija u saradnji sa drugim nadležnim državnim organima, rade na stvaranju pretpostavki, pogodnosti i olakšica za povratak iseljenika u Crnu Goru i njihovu integraciju u društvo. Kako komentarišete činjenicu da veliki broj mladih i obrazovanih ljudi u Crnoj Gori želi da ode u inostranstvo, te da se najveći broj onih koji odu na školovanje ne vraća? Kako mlade vratiti i zadržati u Crnoj Gori, obzirom da su oni najveći kapital za ekonomski razvoj države? Tokom duge istorije iseljavanja, Crnogorci su se najviše iseljavali na prostor Balkana, evropskih zemalja i drugih kontinenata, posebno australijskog i američkog. Nekada je glavni razlog za iseljavanje bila potraga za kvalitetnijim životnim uslovima, a danas se suočavamo sa sve većim brojem visokoobrazovanih mladih ljudi koji streme ka boljim i većim profesionalnim mogućnostima. Sve su to posljedice, kako globalizacije i slobodne razmjene roba i ljudskog kapitala, tako i razvoja modernih tehnologija koje su mladim ljudima otvorile brojne poslovne i profesionalne mogućnosti. Iseljavanje mladog kvalifikovanog kadra predstavlja specifičan oblik migracija, karakterističan za mnoge države u svijetu, pa i za Crnu Goru. Mladi ljudi sada imaju veće mogućnosti za razne studentske razmjene, za dobijanje raznih stipendija za postdiplomske i doktorske studije, što im logično prokrči put za pronalaženje adekvatnijeg i plaćenijeg posla u renomiranim svjetskim kompanijama. Jedna od obaveza našeg organa upravo i jeste, shodno zakonskim odredbama, da podstakne uključivanje naučnika i stručnjaka porijeklom iz Crne Gore u posebne naučno-istraživačke projekte od interesa za Crnu Goru. Mladi obrazovani ljudi nesumnjivo predstavljaju naš najveći resurs i država ulaže napore da stvori što kvalitetniji ambijent za mladi obrazovani kadar da se razvija i usavršava u svojoj zemlji. Dijaspora News Dijaspora News je prvi informativni portal namijenjen dijaspori. Cilj portala Dijaspora News je da nas poveže i okupi, da informiše o najvažnijim dešavanjima, kako u domovini, tako i o aktivnostima udruženja i pojedinaca u iseljeništvu. Trudićemo se da budemo drugačiji, bolji, da obezbijedimo relevantne informacije sa relevantnih adresa. Ne ustežite se da nas kontaktirate, pitate, pošaljete vijesti iz svojih zajednica. Registrujte se i na DN forum i podijelite svoja iskustva i stavove.

TEMA SRBIJA NA VEZI 21. 09. 2016.
Rijaset upravlja imovinom u vlasništvu Islamske zajednice. # ! 70 ACD8=0=A8@0Z5 ?@>X5:0B0 @538>=0 >4 04. Jedna od obaveza našeg organa upravo i jeste, shodno zakonskim odredbama, da podstakne uključivanje naučnika i stručnjaka porijeklom iz Crne Gore u posebne naučno-istraživačke projekte od interesa za Crnu Goru. Uprave i uredi Rijaseta Rijaset kao izvršno-upravni organ Islamske zajednice se organizira u formi uprava i drugih organizacionih jedinica. !" ?@8X02Y5=8E ?@>X5:0B0 :>X8 8A?CZ020XC CA;>25 70 CG5H[5 =0 >=:C@AC 70 8X0A?>@C — 4@C30 ?>;>28=0 2013. Cijeneći značaj, obavezu i odgovornost u cilju unapređivanja saradnje sa iseljenicima, Vlada Crne Gore je 20. Neblagovremene prijave i nepotpuna dokumentacija neće biti uzeti u razmatranje.

[Kurve zadar|Ozbiljne veze žene|Ruskinje za Udaju]

Oznake: Grupa, za, pitanja, dijaspore, Roma, i, mladih