| < | lipanj, 2011 | |||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | |||
|
Ne u smislu propagande Europe u kojoj bi se samo pozitivno govorilo o onome što EU dobro donosi nego treba razgovarati s građanima o onome što jesu njihovi strahovi, sumnje, problemi vezani za članstvo u EU, koji su ponekad opravdani, ponekad neopravdani. O svakom od tih pitanja se treba razgovarati na jedan otvoreni način u čemu i mediji trebaju pomoći. To nije posao samo za jedno ministarstvo, za jednu vladu ili jedan parlament. To mora biti posao u kojem su uključeni i mediji i udruge civilnog društva, znači jedan širok europski komunikacijski prostor se u Hrvatskoj treba otvoriti. To sve treba učiniti s ciljem da građanin, kad se nađe pred referendumskim listićem na kojem treba zaokružiti "EU da" ili "ne", da ima jasno izgrađenu sliku na temelju svih informacija koje je mogao dobiti u međuvremenu o hrvatskom članstvu u EU i utjecaju tog članstva na njega osobno, na njegovu obitelj, njegovo susjedstvo, radno mjesto, regiju... Tek sa svim tim informacijama koje je prethodno morao prikupiti, tek na njima može temeljiti i donijeti svoju suverenu odluku kad bude odlučivao o članstvu u EU. Približan postotak ispitanika neodlučan je i u vezi s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, s time da pozitivan stav prema toj integraciji ima 51 posto građana, upravo onoliko koliko će biti potrebno na referendumu nakon što Hrvatska napokon završi pregovore i dobije zeleno svjetlo za punopravno članstvo.Bez referenduma". Istovremeno u hrvatskoj javnosti pada podrška EU. Najnovije ankete pokazuju zabrinjavajući trend, Ankete bilježe sve veći broj euroskeptika, ali ne detektiraju konkretne razloge njihovu nepovjerenju u EU. Konstantno raste i broj neodlučnih. Stručnjaci podsjećaju da je i u mnogim novim članicama Unije podrška javnosti padala kako su pregovori odmicali i približavao se datum priključenja. U pokušaju shvaćanja stavova stanovnika u Hrvatskoj prema ulasku u Europsku uniju možda je najbolje početi od samih krajnosti, od radikalno suprostavljenih stajališta. Za ili protiv, euro-optimisti ili euro-skeptici. |
|
I dok skeptici pričaju priču koja vodi getoizaciji, euro-optimisti smatraju da će samim ulaskom u EU svi problemi biti riješeni. Pravna država bi po njihovom scenariju momentalno profunkcionirala, manjinska opredjeljenja bi bila u potpunosti društveno prihvaćena, a problem zapošljavanja bi netragom nestao. One su karakteristične za mlade koji smatraju da će se situacija promijeniti nabolje ulaskom Hrvatske u Uniju. Gospodarski rast, mir, sigurnost i stabilnost, pristup sredstvima iz izdašnih fondova Europske unije, mobilnost ljudi u procesu obrazovanja, bolje poslovne mogućnosti i porast izravnih stranih ulaganja, ravnoteža prava i obveza, te sudjelovanje u donošenju odluka - što sve u konačnici vodi u bolji životni standard građana. Otvaranje granica, ulazak na slobodno europsko tržište rada, kapitala i robe, strukturalne reforme u školstvu, zdravstvu, prilagodba zakonodavstva koje bi trebalo svesti korupciju na najmanju moguću mjeru, pravosudne reforme i, u konačnici, uvođenje nove jedinstvene valute u budućnosti odrazit će se vrlo konkretno na potrošačku moć, životno blagostanje i novčanike građana Hrvatske. Prema provedenim anketama, to su glavne prednosti koje Hrvati navode kad ih pitaju o blagodatima europskog integriranja |
