Pogled kroz prozor - Pronađi pratnju

srijeda , 19.12.2018.

Pogled kroz prozor










Click here: Pogled kroz prozor






U ovom broju pročitajte koje su još edukacije učitelji iz OŠ Veliki Bukovec, OŠ Adnrije Palmovića Rasinja i OŠ Dr. Vrijeme je za neke introspekcije. Danas, odrasla, i dalje volim kišu, šetnju po kiši i lokve vode. Nešto vam nije jasno.



Pogled kroz prozor

I da, ekranizacija je dosta loša, baš kao što si i rekla, a ja potvrdno kimao. Dok tako sjedim,u tišini svoje sobe,razmišljajući o prolaznosti,o čudnovatosti, o zbunjenosti moga života,gledam u taj prozor. Učenici na ovaj način, radeći nešto rukama, bolje pamte te imaju pozitivnije mišljenje o aktivnosti, zbog čega s nestrpljenjem čekaju novu radionicu. Evo nekoliko osnovnih pravila kojih se trebate držati — držite računalo u dnevnoj, a ne u dječjoj sobi.



Pogled kroz prozor

Pogled kroz prozor - Ovaj deo se naziva Nesvesno. Osim toga, važne su i tehnike rada: planiranje, prikazivanje i dokumentiranje, dobivanje informacija te osmišljavanje i provedba aktivnosti.



Pogled kroz prozor

Broj 104, lipanj 2018. ISSN 1848-2171 Nekako nam ovo ljeto nije započelo najtoplije, ali smo za vas pripremili niz zanimljiv članaka koji će vam popuniti kišna popodnevna. U ovom broju pročitajte koje su još edukacije učitelji iz OŠ Veliki Bukovec, OŠ Adnrije Palmovića Rasinja i OŠ Dr. Ivana Novaka Macinec polazili kako bi se educirali za rad na projektu Unaprjeđenje pismenosti — temelj cjeloživotnog učenja. Aleksandar Obradović piše što sve moramo napraviti kako bi što točnije i preciznije odredili trajanje projekta. OŠ Josipovac već četvrtu godinu zaredom uključuje se u manifestaciju Noć knjige potičući učenike, ali i djelatnike na razmišljanje i stavljanje čitanja u fokus. Koje su aktivnosti provedene izvještava nas Anita Drenjančević. Školska knjižničarka Katarina Jesih Šterbenc u svom radu je predstavila koje su kompetencije važne za dobar rad školskog knjižničara i s kojim se izazovima svakodnevno susreće. Da vrt ne mora biti vani, u to nas je uvjerila Petra Winkler koja je u učionici zasadila vrt kako bi učenicima omogućila učenje što je biljci potrebno za rast i, naravno, proizvodnju zdrave hrane. Poznavanje stranih jezika je važno za život i rad u 21. Eva Jazbec Leber predstavila je stjecanje znanja stranih jezika u osnovnoj školi. Zanimala ih je razlika u stjecanju engleskoj jezika kao prvog stranog jezika između slovenskih, španjolskih i švedskih učenika te su proveli testiranje. U životu djeteta, kretanje je vrlo važno te ima važan utjecaj na razmišljanje, maštu i kreativnost. Uz pomoć pokreta, dijete uči brže i učinkovitije, kaže Franja Simčič. Ingrid Jug nas upoznaje kako da razvijemo interes i ljubav prema likovnoj umjetnosti i kulturnoj baštini. Motiv u prirodi umjetničko potiče učenike na vlastito stvaranje. Jana Klavora kako bi pomogla učenicima kroz obrazovni proces da ostvare intelektualne i emocionalne sposobnosti, stvorila je materijale zajedno sa školskim psiholozima kako bi ojačali međuljudske odnose i samosvijest učenika o vlastitoj vrijednosti. U OŠ Jurje Dobrile je proveden projekt Dvije strane Gaussa s ciljem da se više posveti nadarenim učenicima i učenicima s posebnim potrebama. Kako se graničari uklapaju u tu priču , pročitajte članak Karmen Ignoto. Kako je Industrijska strojarska škola Zagreb promicala svoja zanimanja koja su lakozapošljiva, stipendirana, deficitarna, gospodarski perspektivna i cijenjena u svijetu rada, piše nam skupina autora — Iva Bojčić, Kristinka Lemaić, Tanja Novak-Pavić, Meri Ružević i Vjeran Šipek. U svojem članku Katarina Semič je predstavila značenje dodira i opisala kako masaža utječe na našu djecu te tako dodatno jača povezanost s djecom. Svaki učitelj se susretne ne samo jednom, već više puta djecom s disleksijom. Lucija Ademoski spominje kako je najveći problem motivirati takvu djecu, a roditelji i nastavnici zajedničkim naporima moraju raditi na njihovom uklanjanju, ako to nije moguće, onda na njihovom ublažavanju. Marina Mirković nas izvještava o Danima medijske pismenosti u Tehničkoj školi Požega kojima je cilj bio informirati i educirati djecu, roditelje, nastavnike i odgojitelje o toj važnoj temi i vještini. U Osnovnoj školi Križe izradili su aplikaciju za prijavu, provjeru i odjavu učeničke prehrane djeteta kako bi si olakšali posao, kaže Nataša Dovžan. Kako motivirati učenike da napišu domaću zadaću otkrit će nam Tadeja Bogdan jer se smatra da bi učenici bili puno uspješniji ako bi svakodnevno rješavali zadatke iz domaćih zadaća. Tanja Nemec je s učenicima u 2. Nastavljamo dalje u rujnu! Čitamo se do tada! Gordana Lohajner Maja Matijašec U suvremenim oblicima učenja i poučavanja neizostavna je uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije koja nastavnom procesu daje sljedeća obilježja: inovativnost, kreativnost, zanimljivost, fleksibilnost, raznolikost, dinamičnost. U sklopu projekta Unaprjeđenje pismenosti — temelj cjeloživotnog učenja, učitelji OŠ Veliki Bukovec, OŠ Adnrije Palmovića Rasinja i OŠ Dr. Ivana Novaka Macinec educirali su se upravo o tome na dvije Algebrine radionice. Upoznali su alate koji će im pomoći u prikupljanju podataka, izradi i objavljivanju digitalnih sadržaja, praćenju napretka učenika te o metodama koje potiču učenike na aktivno uključivanje u nastavni proces. Online ankete, kvizovi i provjere znanja Prva edukacija o uporabi IKT-a u nastavi održana je za dvije skupine polaznika, 17. Polaznicima je predstavila online alate za izradu anketa, kvizova i provjera znanja, prenijela im osnovno znanje za rad u tim alatima te im pokazala kako izraditi anketu, kviz i provjeru znanja. Nakon toga učitelji su sami mogli isprobati te alate i okušati se u izradi digitalnih sadržaja. Alati za izradu anketa su: Mentimeter, Google obrasci, Office 365 obrasci, Responster, za izradu kvizova: Quizizz, Kahoot i Plickers, a za izradu online provjera znanja: Socrative i Testmoz. Besplatni su, potrebno se samo prijaviti pomoću korisničkog imena i lozinke. Njihova uporaba utječe na dinamičnost nastavnog procesa, a učenici su dodatno motivirani i angažirani. Dakle, učitelj ih može anketirati tijekom sata, pružiti im priliku da ponove gradivo i natječu se u kvizu ili može na inovativan, pouzdan i zanimljiv način provjeriti njihovo znanje. Učiteljima su neki alati već poznati, no sada ih mogu još češće i uspješnije primjenjivati u praksi, a biraju ih s obzirom na svrhu uporabe, atraktivnost, mogućnosti koje nude i jednostavnost primjene. Također, svoje uratke mogu podijeliti s drugima, a ono što im je trenutno najvažnije — alate će koristiti u projektu za izradu različitih digitalnih sadržaja. Projektno učenje u digitalnom okruženju — metoda 270° Ova se edukacija nastavlja na prethodnu, a budući da je održana dva dana 7. Kako učenike aktivno uključiti u nastavni proces? Predavačice su na početku istaknule važnost aktivnog uključivanja učenika u nastavni proces, što podrazumijeva da učenici kreiraju materijale, rješavaju problemske situacije, vode projekte, sudjeluju u timskom radu. Predavanje su usmjerile na metode kojima se može postići aktivnost učenika. Jedna od njih je Flipped classroom, odnosno Obrnuta učionica, jedan od popularnijih suvremenih pristupa u obrazovanju. Obuhvaća primjenu informacijsko-komunikacijske tehnologije i različitih metoda, što omogućuje personalizaciju učenja, aktivnu primjenu znanja i razvijanje kritičkog mišljenja. Ona se provodi tako da učenici novo gradivo, koje učitelj pripremi na internetu, obrađuju kod kuće, a na satu se ono uvježbava, o njemu se raspravlja, istražuje. Dakle, učenici su aktivno uključeni u nastavni proces, samostalno istražuju i sudjeluju s drugim učenicima, dok je učitelj samo mentor koji ih u tome usmjerava. Potom su učitelji mogli vidjeti i isprobati jedan zanimljivi alat pod nazivom TED-Ed na kojem se može pronaći video za odgovarajuću nastavnu jedinicu te na temelju njega napraviti kviz. Stranica je besplatna, zahtijeva registraciju, a uradci se mogu dijeliti s drugima. Obrnuta nastava ima svoje prednosti i nedostatke, no važno je istaknuti da se njome poboljšava interakcija između učenika i učitelja, učenici su angažiraniji i potiče ih se na suradničko učenje. Predavačice su objasnile da je suradničko učenje strategija poučavanja tijekom koje učenje proizlazi iz zajedničkog rada učenika, a podrazumijeva rješavanje složenih problemskih zadataka i rad na projektima. Projektna nastava i projektno učenje Veći dio edukacije bio je posvećen projektnoj nastavi, a to je složeni oblik nastave u kojoj učenici zajedno s učiteljem obrađuju neku temu kroz različite aktivnosti s ciljem postizanja točno određenog cilja u određenom vremenskom periodu. Brojne su prednosti ovakve nastave: aktivna uključenosti i motiviranost učenika, razvijanje samostalnosti, komunikacije i tolerancije, jačanje samopouzdanja, učenje s razumijevanjem, razvijanje partnerskog odnosa između učenika i učitelja, rješavanje problemskih situacija i zadataka povezanih s realnim životom, stvaralaštvo, razvijanje kritičnosti i samokritičnosti, suradničko učenje, razvijanje organizacijskih, komunikacijskih i digitalnih kompetencija, korelacija s drugim područjima znanosti i ljudske djelatnosti. Istaknule su da svaki projekt mora imati jasno određeni cilj, određeno vrijeme trajanja, krajnji rezultat, složeniji zadatak koji se razlaže na jednostavnije, timski rad, suradnju i koordinaciju svih sudionika. Osim toga, važne su i tehnike rada: planiranje, prikazivanje i dokumentiranje, dobivanje informacija te osmišljavanje i provedba aktivnosti. Naravno, svaka projektna nastava ima svoje etape, od razgovora o temi i definiranja ciljeva i aktivnosti do vrednovanja rezultata rada. Kao primjer spomenuti su eTwinning projekti te su učitelji mogli čuti kako se u njih uključiti i koje mogućnosti nude. Uz to, objasnile su pojam PBL Project Based Learnig , metodu poučavanja u kojoj učenici stječu znanja i vještine radeći duži vremenski period na istraživanju stvarnog i kompleksnog pitanja, problema ili izazova. Svoj rad mogu predstaviti razredu, na razini škole, objavljivanjem na web stranici ili relevantnom stručnjaku te tako dobiti povratnu informaciju s ciljem da njihov rad bude još bolji. Metoda 270° Primjer takvog učenja jest i koju je osmislila Lidija Kralj, bivša učiteljica matematike i infromatike u OŠ Veliki Bukovec, a sadašnja pomoćnica ministrice obrazovanja. Metoda podrazumijeva da učenici samostalno kreiraju digitalne obrazovne sadržaje na teme zadane školskim programom, pri čemu im učitelj daje jasne upute te ih nakon toga prati i usmjerava, a na kraju vrednuje. Radovi mogu obuhvaćati objašnjenja, primjere, zadatke, slike, video, kviz, učenički autorski rad. Na kraju trebaju argumentirati odabir određenog rješenja i prezentirati ga pred razredom, na panou, mrežnim stranicama. Uporabom ovakve metode poučavaju jedni druge, a nakon predstavljanja i objave rada, drugi učenici mogu iz njega učiti i vrednovati ga vršnjačko vrednovanje. Neki alati u kojima mogu izrađivati svoje radove su: Prezi, Sway, Blendspace, GeoGebra, a tada se mogu objaviti na Edmodu, Vimeu, eTwinningu, Weeblyju, Yammeru, Wixu, Youtubeu. Osim toga, postoje i alati koji omogućavaju lakšu organizaciju i vođenje projekta kao što su: Trello, MeisterTask, Edmodo, KanbanFlow, Teams. Zaključak Dade se zaključiti da su prednosti uporabe informacijsko-komunikacijske tehnologije i provođenja projektne nastave mnogobrojne. Stoga je neupitno da će ove dvije edukacije znatno pomoći učiteljima u realizaciji projekta, a isto tako i u svakodnevnoj nastavi. Aleksandar Obradović Koliko često ste vodili projekat koji je kasnio zbog nekog razloga? Zašto se ovo dogadja, i da li ste mogli da pretpostavite takva dešavanja na samom početku projekta? Zato je potrebno da, što je moguće tačnije i preciznije, odredite trajanje projekta. Kada govorimo o projekt menadžmentu, uvek krećemo od ciljeva projekta i konkretnih rezultata, odnosno izlaza koji treba da nastanu kao posledica uspešne realizacije projekta. Ti izlazi projekta definišu obim projekta, odnosno potrebne stvari koje treba napraviti kako bi ostvarili ciljeve projekta. Najčešće se proces definisanja obima projekta, tj. Kada imamo šta je sve potrebno napraviti na projektu kako bi realizovali tražene ciljeve, onda prelazimo na sledeći korak. Potrebno je odrediti koja je aktivnost prva i sa kojim aktivnostima je povezana i na koji način. Ostale korisne informacije o upravljanju projektima mo Veze izmedju aktivnosti U odnosu na aktivnost koju posmatamo, druga aktivnost može biti prethodna ako se dešava pre posmatrane aktivnosti, ali može biti i sledeća ako ide nakon završetka posmatrane aktivnosti. Tako krećemo sa izradom Gant dijagrama. Za izradu Gantograma možemo koristiti specijalizovane programe za upravljanje projektima: MS Project ili slične, a. Ona je logički povezana sa Akt 2. Držanje časa i to je Finish to Start veza, tj. Priprema radionice mora da bude gotova finish da bi aktivnost Držanje radionice počela sa realizacijom start. Dalje možemo da kažemo da je Držanje radionice u vezi sa Evaluacijom radionice i to po istom šablonu Finish to Start jer moramo da završimo sa radionicom da bi uopšte krenuli sa pisanjem izveštaja o održanoj radionici. Sama radionica ima na kraju deo koji se tiče popunjavanja upitnika o zadovoljstvu polaznika. Izveštaj sa radionice je u vezi sa Prilikom za poboljšanje i to neka bude Start to Start veza. To znači da će jedna osoba pisati konačan izveštaj sa radionice: slike sa radionice, materijal sa obuke, analiza upitnika, ocene predavača, načina vođenja iste… Na osnovu istog upitnika, druga osoba će paralelno sa njom raditi na pisanju prilika za poboljšanje naredne radionice. To znači da će naš Gant dijagram koji se odnosi na ovu fazu projekta, izgledati ovako. Potrebne resursi i trajanje aktivnosti Sada kada znamo logičke veze izmedju aktivnosti, treba da dodamo resurse koji će biti odgovorni za realizaciju ovih aktivnosti. S obzirom da će isti ti ljudi biti odgovorni, onda je nam je vrlo bitna njihova procena trajanja dotičnih aktivnosti jer će se obavezati na realizaciju istih u roku koji su zadali. Interesantno je da na ovaj način definišemo samo datum početka prve aktivnosti. Kada tom datumu dodamo trajanje, dobijemo datum završetka aktivnosti. Naše planiranje projekta polako napreduje i ako pretpostavimo da je trajanje aktivnosti sledeće, onda je jasno kada će koja aktivnost početi i završiti. Na osnovu toga, naš Gant dijagram će izgledati ovako: Trajanje projekta Pored trajanja aktivnosti, vrlo je bitno uzeti u obzir kalendar neradnih dana. Obavezno prilikom planiranja vremena uneti neradne dane u projekat. Kao što se vidi na gornjoj slici, cela faza projekta će trajati od 7. Medjutim, da smo stavili da ista ta faza projekta kreće krajem aprila, onda bi se neke do ovih aktivnosti desile u toku prvomajskih praznika. S obzirom da je to period kada ne radimo, i nemamo raspoložive resurse, sledi da je direktna posledica kašnjenje projekta prouzrokovano neradnim danima koje treba nadoknaditi. Upravljanje projektima Defisanje potrebnih aktivnosti, njihovih veza i trajanja je samo jedan mali aspekt projektnog menadžmenta pod nazivom upravljanje vremenom. Ako vam treba više informacija o upravljanju projektima, postoji puno resursa na ovu temu, a jedan od njih i ovaj članak u kome je. Anita Drenjančević Ovogodišnja, sedma po redu manifestacija Noć knjige, održala se u ponedjeljak 23. Povod za nju su Svjetski dan knjige i autorskih prava 23. Naša se škola već četvrtu godinu zaredom uključuje u ovu manifestaciju potičući tako i naše učenike ali i djelatnike na razmišljanje i stavljanje čitanja u fokus. Naše aktivnosti su usmjerene na naše učenike za koje organiziramo različite aktivnosti, od javnih čitanja, radionica, stvaranja slikovnica i druženja uz knjigu. Ovogodišnje aktivnosti usmjerili smo na učenike trećih i četvrtih razreda a ostale smo uputili u druge ustanove i njihove zanimljive aktivnosti, kao što su one koje je organizirala Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek. Nakon čitanja i rasprave uslijedila je radionica izrade zebri u nekoliko tehnika, po skupinama. Učenici na ovaj način, radeći nešto rukama, bolje pamte te imaju pozitivnije mišljenje o aktivnosti, zbog čega s nestrpljenjem čekaju novu radionicu. Četvrti razredi su se podijelili u aktivnostima te je jedan razred čitao kineske narodne priče nakon kojih su uslijedile igre tangramom. Ovom starom kineskom igrom učenici su stvarali likove iz priča, razvijali maštu i malo je reći bili oduševljeni. Druga skupina četvrtog razreda odlučila se na noćno druženje uz knjigu. Pošto škola radi u jednoj smjeni, učenicima je ovo bilo vrlo zanimljio iskustvo boravka u školi u večernjim satima. Druženju su se pridružili i roditelji a tema nam je bila budućnost, kako knjige, tako i odjeće, slastica, frizura. Sve aktivnosti koje smo prijavili organizatoru Noći knjige 2018. Budućnost knjige nije upitna, dokle god ima djece koja ih rado čitaju, listaju ili samo gledaju te maštaju o njihovom sadržaju. Katarina Jesih Šterbenc Uvod Naslov mojega prispevka so vprašanja, ki si jih dnevno zastavljam, ko naletim na določene ovire. Kako naj si nekaj predstavljam? Izraz IZZV mi je najljubši, zato bom osvetlila izzive, s katerimi se kot šolska knjižničarka srečujem. Za uspešno spopadanje z vsakodnevnimi izzivi nam v veliko pomoč služijo kompetence. Ta pojem se je uveljavil tako v splošni rabi kot tudi v strokovni in znanstveni literaturi. Uveljavil se je tudi na, področju vzgoje in izobraževanja. Kompetentnosti je pojem, ki postaja vedno pomembnejši element kakovostne predstavitve posameznika in njegovega delovanja. Pomembnost številnih kompetenc v izobraževalnem procesu tako za učitelja kot tudi za šolskega knjižničarja so pojasnili in strokovno podprli avtorji različnih prispevkov. V pričujočem prispevku bom predstavila kompetence, ki so pomembne za dobro delo šolskega knjižničarja. V zaključnem delu pa predstavila izzive s katerimi se dnevno srečujem. Kompetence v bibliotekarstvu Za opredelitev predmetno specifičnih kompetenc za področje bibliotekarstva in informacijske znanosti pa lahko stroka izhaja iz dokumenta ALA American Library Association : Core Competencies for All Librarians 2009. Ta razvršča kompetence v osem skupin: temelji stroke, informacijski viri gradivo , organizacija znanja in informacij, tehnološka znanja in spretnosti, referenčna informacijska storitev, raziskovanje, vseživljenjsko učenje ter administracija in upravljanje. Temu so sledili tudi na Hrvaškem in v okviru projekta »Cjeloživotno učenje knjižničara — ishodi učenja i fleksibilnost« postavili ključni nabor predmetno specifičnih kompetenc. Vzpostavitev takega kompetenčnega profila na področju knjižničarstva omogoča transparentnost in primerljivost programov ter kompetenc ter hkrati spodbuja vpeljevanje fleksibilnega izobraževanja in načrtovanja profesionalne kariere Horvat in Machala, 2009. Podobno opredeljene kompetence najdemo tudi v študijskem programu Bibliotekarstvo in informatika na Univerzi v Ljubljani Univerzitetni študijski program Bibliotekarstvo in informatika. O kompetencah šolskih knjižničarjev sta Zabukovec in Steinbuch 2010 razvili model potrebnih kompetenc, pri čemer sta se zgledovali po kompetencah za učitelje, saj je šolski knjižničar zaposlen v vzgoji in izobraževanju. Izraz kompetenca se v slovenskem šolskem prostoru uveljavlja v zadnjem času; najprej so ga začeli vpeljevati v poklicno in strokovno izobraževanje, kjer se uporablja pojem ključne kvalifikacije, vendar še ni univerzalne definicije. Pušnikova 2005 pa meni, da so ključne kompetence zelo kompleksen sistem znanja, prepričanj, usmerjene aktivnosti, ki nastanejo na temelju dobro organiziranih specifičnih izkušenj, spretnosti, posplošitev in prilagajajočega stila učenja. Veliko avtorjev se ukvarja tudi s kompetencami učiteljev, pri katerih je izpostavljeno npr. Pristopi, ki se lotevajo učiteljevih kompetenc, so različni, iz njih pa je mogoče potegniti skupne točke. Tudi šolski knjižničar mora imeti za opravljanje svojega dela ustrezne kompetence. Knjižničar sodeluje v procesu učenja in poučevanja, zato mora imeti celo vrsto kompetenc podobno kot učitelj z dodatnim bibliotekarskim znanjem za organizacijo knjižnice. Knjižničarjev izvirni prispevek pri informacijskem opismenjevanju je knjižničarsko znanje, zato potrebuje bibliotekarsko znanje za organizacijo in upravljanje knjižnice, ki ga v okviru svojih nalog prenaša na učence oz. Informacijsko pismeni šolski knjižničar uporablja informacijski proces za samostojno učenje in reševanje problemov, ima bibliotekarsko znanje o organizaciji in delovanju knjižnice ter znanje pedagogike in njenih poddisciplin didaktike, metodike in psihologije, ki mu pomagajo pri prenosu znanja informacijske pismenosti na učence Steinbuch, 2009. Profesionalno znanje ekspertno in tehnično znanje Vključuje splošno razgledanost, bibliotekarsko znanje, vzgojno-izobraževalno znanje in informacijsko znanje. Knjižničar je tudi informacijski strokovnjak, zato potrebuje informacijsko znanje, ki vključuje uporabo informacijsko-komunikacijske tehnologije IKT , iskanje in poizvedovanje informacij. Raziskave v svetu Merchant in Hepworth, 2002 in pri nas Podgoršek, 2008; Steinbuch, 2009 so pokazale, da se šolska knjižnica lahko integrira v šolski kurikulum in knjižničarji uspešno izvajajo programe informacijskega opismenjevanja, če knjižničarji sodelujejo z učitelji in se medpredmetno povezujejo. Tako je za vključevanje šolske knjižnice v kurikulum pomembno tudi t. Tudi to znanje je za šolskega knjižničarja obvezno, saj zakon Zakon, 1996 določa, da mora imeti tudi knjižničar pedagoško izobrazbo. Pridobi si jo lahko v okviru rednega formalnega študija če smer študija velja za pedagoško smer ali s programom dopolnilnega izobraževanja. Kot je bilo že omenjeno, naj bi se šolska knjižnica integrirala v šolski kurikulum in bi tako knjižničarji uspešno izvajali programe informacijskega opismenjevanja. Knjižničar naj bi sodeloval z učitelji in se medpredmetno povezoval. Za takšno izvajanje pouka je potrebno timsko poučevanje. Kompetenca timskega poučevanja je torej ena izmed ključnih kompetenc v sodobni šoli, vendar pa je za uspešno izvedeno timsko delo potrebna motivacija vseh deležnikov t. Velikokrat učitelji niso motivirani za takšen način poučevanje, če pa že, se velikokrat zatakne pri časovni organizaciji. S kakšnimi izzivi se soočam kot šolska knjižničarka na Gimnaziji Moste Kot knjižničarka, zaposlena na dveh gimnazijah se soočam z dnevnimi migracijami iz enega delovnega mesta na drugega. To vsekakor predstavlja določen napor. Vsako formalno izobraževanje te podkrepi z določeno mero teoretičnega znanja. A praksa je popolno nasprotje teoretičnim izhodiščem. Na poti do učinkovitega opravljanja poklica šolske knjižničarke sem si bila primorana pridobila številne različne kompetence. Knjižničarji zaradi vsakodnevne uporabe sodobne informacijske in komunikacijske tehnologije pri svojem delu občutimo veliko potrebo po stalnem strokovnem izpopolnjevanju. Za kompetentno opravljanje svojega dela v šolski knjižnici se vseskozi izobražujem prek izobraževanj, tečajev, delavnic, seminarjev, kongresov, strokovnih posvetovanj, okroglih miz, ipd. Vendar moja odsotnost prinese zaprtost knjižnice za uporabnike. Šolskega knjižničarja nihče ne nadomešča, tako kot se nadomešča odsotnega učitelja. Obisk je močno odvisen od odprtosti šolske knjižnice. Dijaki zelo cenijo kontinuiteto pri odprtosti. Vsakokratna zaprtost šolske knjižnice jih odvrne od obiska. Šolska knjižnica je tista, ki postavlja temelje za vse nadaljnje tipe knjižnic. Velikokrat je šolska knjižnica edina, s katero nekdo sreča. Čeprav se dandanes od zaposlenih v vzgoji in izobraževanju pričakuje, da razumejo potrebo informacijske družbe po permanentnem izobraževanju, smo knjižničarji poleg tega zavezani k spoštovanju in upoštevanju Etičnega kodeksa slovenskih knjižničarjev, kjer je v 2. Velikokrat prihaja do kršitev tega člena, saj je delovno mesto šolskega knjižničarja deljeno med več delavcev učiteljev iz institucije. To so ljudje, ki imajo sicer zelo radi delo v knjižnici in knjižnico, a nimajo ustrezne izobrazbe. Le-ta pa je ključna za kakovostno opravljene storitve knjižnice. Kljub zelo vzpodbudni delovni klimi v organizaciji, v kateri sem zaposlena, in naklonjenosti nadrejenih k novostim ter odprtosti za vedno nove ideje in aktivnosti ostaja grenak priokus razvrednotenja. Razvrednotenja Oddelka za bibliotekarstvo, informacijsko znanost in knjigarstvo, razvrednotenje bibliotekarske stroke in razvrednotenje dela šolskih knjižničarjev. Prav tako je šolski knjižničar velikokrat izvzet iz timskega dela in integriranosti v šolski kurikul. Slednji dejavnosti pa sta ključni kompetenci v sodobni šoli. Zaključek Šolski knjižničar je velikokrat središče in srce šole. Vendar je pri tem svojem poslanstvu velikokrat osamljen in kot tak tudi neopažen. Ravno zato mora imeti močno razvite tako kompetence profesionalnega znanja, sprotnosti, sposobnosti, zmožnosti in dobrih osebnih lastnosti. Zaradi napredka in razvoja knjižničarske stroke je bistveno, da smo šolski knjižničarji čuječi in da se zavedamo pomena kompetenc na svojem delovnem področju in da zato pridobivamo, razvijamo in krepimo tiste kompetence, ki bodo kakovostno prispevale ter obogatile naše delovne rezultate in pozitivno vplivale na uporabnike. Rešitev vidim v močnem strokovnem povezovanju, nenehnem opozarjanju nase tako znotraj šole, kot izven nje in dvigu strokovne samopodobe. Factors contributing to the professional development of reference librarians. Cjeloživotno učenje knjižničara — ishodi učenja i fleksibilnost. Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo. Introduction to competency modeling. American Express, New York. Information literacy of teachers and pupilsin secondary schools. Journal of librarianship and information science, 34 2 , 81—89. Motivacija za uporabo storitev šolske knjižnice Magistrska naloga. Od znanja h kompetencam. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo. Informacijska pismenost knjižničarjev in informacijsko opismenjevanje učencev v devetletni osnovni šoli Magistrska naloga. Barriers to job-related training. Perspectives on Labour and Income, 3, 5—12. Pomembnost kompetenc šolskih knjižničarjev. Šolska knjižnica, 19 4 , 253—260. Timsko poučevanje v šolski knjižnici. Šolska knjižnica, 20 2 , 104—110. Uradni list RS, št.



pogled kroz prozor
Nešto vam nije jasno. Držanje časa i to je Finish to Start veza, tj. Suprotno otvorenom prozoru, zatvoren prozor u snu može da označava zatvorenost i konzervativne stavove, i nespremnost na menjanje mišljenja. Izmjenjuje se potpuni mrak na zemlji s malim sitnim točkicama svjetlosti. Naravno da si dovoljno hrabar da mi blejiš u dupe samo dok ti je cura u garderobi. Život je stvarno čudna stvar! Boli me glava dok ga gledam.

[Xxx gole zene|Ponude za brak -- Mali Oglasi # Goglasi.com|Oglasi veze brak dijaspora]






Oznake: pogled, kroz, JoHari, prozor

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.