|
|
|
S izložbe Vlaha Bukovca Danas sam bio na izložbi Vlaha Bukovca u Klovićevim dvorima. Radi se o velikoj izložbi nakon zatvaranja one u Haagu od rujna prošle godine do siječnja 2010. Nisam očekivao da će biti puno ljudi kad tamo sve vrvi od posjetitelja. Zbunjeno pitam na ulazu što se događa, cura iz galerije mi kaže da je svaki dan od otvaranja izložbe ovakva gužva i da čak rade i ponedjeljkom (inače su tad zatvoreni) i navečer do 20 h umjesto 19 da bi svi koji žele vidjeti izložbu stigli to napraviti do 28.2. kad se i službeno zatvara. Razlog ovakvim gužvama odmah mi je postao jasan kad sam se popeo na drugi kat Klovićevih dvora. Zbirka je ogromna - 98 slika, a odabir slika savršen (sve nastale u razdoblju od 1879. do 1921.god.). Oduševljeno sam pogledao sve slike, a najdraži su mi portreti Ivana Meštrovića i Pera Čingrije. Izložen je i velik dio autoportreta od kojih mi je najbolji onaj slikan u ateljeu. U prvoj prostoriji izložen je i slikarski materijal kojim se Bukovac koristio i neke fotografije iz njegova života.  Djela na izložbi prikupljena su iz najvažnijih javnih institucija, muzejsko-galerijskih ustanova (galerije iz Splita, Dubrovnika, Cavtata i Zagreba), javnih i privatnih zbirki Hrvatske (po jednu sliku ustupili su Ivo Sanader i Nadan Vidošević), ali i Srbije, Crne Gore, te Bosne i Hercegovine. Već po svom odlasku u Haag izložba je pobudila velik interes javnosti i medija (u Haagu je posjetilo 50 000 ljudi), a intrigantna selekcija autora izložbe i Zagrepčane očito nije ostavila ravnodušnima. Preporučam svima koji nisu bili da to svakako naprave do 28.veljače.  Kratka biografija Vlaho Bukovac rođen je u Cavtatu 1855. godine. Školovao se na pariskoj Ecole des Beaux Arts kod Aleksandra Kabanela (1877-1880), izlagao na pariskom Salonu i dobio priznanje 1882. Godine 1893. dolazi u Zagreb, gde donosi duh francuskog slikarstva. U Zagrebu je inicirao izgradnju Umjetničkog paviljona i osnovao Društvo hrvatskih umjetnika. Prvu samostalnu izložbu imao je u Splitu 1885. godine. Između 1898. i 1902. živeo je opet u rodnom Cavtatu, da bi 1902. godine otišao u Prag gde je postao profesor na Acadčmia výtrarných umetni. U Pragu će ostati do kraja života. Izlagao je i na grupnim izložbama u Parizu, Zagrebu, Beogradu i Pragu. Bio je član SANU (od 1905) i JAZU (od 1918), kao i Češke akademije nauka (1913). Savršena inauguracija Jako mi se svidjela današnja inauguracija novog predsjednika. Cijela ceremonija je djelovala jako kulturno, otmjeno i europski. Pozornica je odlično izgledala, sam Markov trg kao ambijent za ovakve prilike je savršen. Obitelj Josipović je također bila usklađena, od samog predsjednika koji je bio "po protokolu" do supruge Tatjane i kćeri Lane koje su po meni bile primjereno odjevene za ovakvu priliku. Ipak nismo mi SAD, niti imamo Obame :)) Predsjednikov govor je bio po meni koju minuticu predug, ali sadržajno savršen. Kod prisege mi se činilo da je Jasna Omejec imala čak i veću tremu od samog Josipovića, ali i to je ispalo simpatično pa ne treba zamjeriti. Folklor na kraju ceremonije je bio jednako dobar izbor. Stvarno mogu reći da sam jutros bio ponosan dok sam sve to gledao. Smatram da smo izabrali najboljeg predsjednika i da će opravdati naše veliko povjerenje.  Od silnih uzvanika, izdvojio bih Bandića koji je pristojno čestitao Josipoviću i ustupio mu Dverce za slavlje. Sanader je bio pozvan po protokolu i odazvao se, srdačno čestitao predsjedniku i brzo napustio Markov trg ne želeći stvarati probleme jer su iz publike čuli povici "Lopove, lopove". Pohvalno za njega. Ipak je pokazao da ne želi svojim dolaskom upropastiti ovako svečan događaj za Hrvatsku.  Treba li rektoru Bjelišu ova blamaža? Žalostan sam što se ovakve stvari događaju na Sveučilištu u Zagrebu. Zaista ne razumijem cilj ovih Bjeliševih odluka. Jedino što je postigao jest da je dodatno narušio ugled Ekonomije i pokazao se licemjernim rektorom. Znam da ovo zvuči kao da branim dekana Tipurića i „legalnu kupovinu ispita“, ali uopće se ne radi o tome. Radi se o tome da se Ljetna škola na Ekonomiji odvijala već tri godine zaredom, a tek je ove godine Bjeliš izrazio sumnju u pravednost iste. Tek je ove godine (godina izbora novog rektora) odlučio javno reći da nije u redu od studenata uzimati 2000 kn kako bi još jednom odslušali nepoloženi kolegij i uspješno ga položili. Tek mu je ove godine visoka prolaznost na Ljetnoj školi postala sumnjiva. A kako to da mu spomenute činjenice nisu bile sporne prošle, pretprošle i pretpretprošle godine? To je ono što mi je zgadilo Bjeliša kao osobu koja je pokazala da nije dostojna funkcije na kojoj sjedi. Rektor bi trebao biti visokomoralna osoba jednakih kriterija i osoba koja je hrabra i odlučna u borbi protiv nepravilnosti, mita i korupcije na Sveučilištu. A ne osoba koja je ovim istupom samo uvrijedila studente Ekonomije koji su samo koristili mogućnost koju im je fakultet na čelu sa Tipurićem davao. Tim jadnim studentima koji su ionako žrtve medijskog linča i kojima se ionako umanjila vrijednost njihovih diploma poslije akcije Indeks ova je zaista bila sol na ranu. Inače, takve Ljetne škole postoje na svakom imalo ozbiljnijem fakultetu u svijetu, počevši od Harvarda. Osobno ne vidim ništa sporno u tim ljetnim školama, jedino što je Ekonomija naplaćivala svaki ispit 2000 kn što nije bilo nimalo socijalno osjetljivo prema studentima slabije ekonomske moći. Ali opet i to nije bilo tako crno jer su studenti sa prosjekom većim od 4,00 imali pravo na besplatno pohađanje Ljetne škole. A razlog zašto mislim da je Bjeliš licemjer jest njegovo loše vođenje Sveučilišta u proteklom mandatu. Bivša rektorica Jasna Helena Mencer započela je izvrsne projekte i promjene koje je sve Bjeliš obustavio, a sada on pametuje drugim dekanima kako loše vode svoje fakultete. Baš me zanima što bi taj isti Bjeliš rekao na činjenicu da se Ekonomija financira samo 7% iz državnog proračuna, a sve ostalo pokriva iz vlastitih sredstava!!! Toliko o moralu Alekse Bjeliša. Jadno li je Sveučilište čiji rektor skrštenih ruku gleda rezanje sredstava od strane države za visoko školstvo. A isti taj s druge strane licemjerno moralizira! Da se razumijemo, ne podržavam nikakve ljetne škole koje služe za izvlačenje novaca od studenata koji se samo žele na što lakši način riješiti teških ispita. Ali poštene i pravedne ljetne škole su nužne za razvoj visokog školstva. |
Komentari On/Off
Dnevnik.hr  since 18th January 2008 Dnevnik.hr Do sada vas je bilo na blogu: |
