|
|
|
Kriza je zaista pokucala na vrata Hrvatske Ne volim biti pesimističan, po prirodi težim optimizmu, ali ovaj post nažalost neće biti nimalo optimističan, naprotiv. Hrvatska se susrela sa ekonomskom krizom. Financijsku uspješno prevladavamo, ali pitanje je dokad, ali kada je u pitanju ekonomska kriza nažalost moram priznati da je ona tek počela, a i ove početne indikacije nisu nimalo bezbolne za neke sektore gospodarstva poput građevine (deficit likvidnih sredstava zbog pada prodaje u zadnja dva kvartala), drvne industrije koja je orjentirana na izvoz, a tek slijedi turistička sezona kada ćemo se izgledno susresti i sa deficitom u broju noćenja. Moguće je da se čak ove godine kriza u turizmu i ne osjeti toliko jer emitivna tržišta Dalmacije i Istre nisu osjetila (još uvijek) veći financijski udar. Npr. Dubrovnik zasada ima booking na razini prošlogodišnjeg (uz mali pad na američkom tržištu), ali to ne garantira i dobru izvanpasionsku potrošnju, dakle moguća je situacija da Grad bude pun, a blagajne restorana prazne. Kao što je poznato, ekonomska se aktivnost odvija u ciklusima (rast, pad...) pa je stoga logično očekivati uzlet (rast) gospodarstva nakon ove krize, ali ona nažalost neće proći preko noći, kao što je i sam predsjednik rekao (koliko god ne/cijenili njegovo mišljenje): biti će tu još puno suza, krvi i znoja. Velika gospodarska kriza 1929. godine trajala je sve do 1933. godine što je zapravo pune 4 godine. Ipak se nekako nadam da će se ova okončati do kraja 2011. godine te očekivam uzlet od 2012.g. Večeras u 24 sata na snagu stupa Vladin antirecesijski plan koji uključuje nekih 10 mjera od kojih bih izdvojio one najefikasnije (logično pretpostavljate, ima i onih šminke radi. Rebalans proračuna je ključan (evo prvi put da se slažem sa Škegrom) jer s ovakvim proračunom se ne ulazi u kriznu godinu ni pod razno. U državnu blagajnu slijeva se sve manje novca, osobito je stavka Prihod od PDV-a značajno pala zbog smanjene potrošnje. Druga Vladina mjera je hvale vrijedna, radi se o subvenciji kamata na stambene kredite kada su u pitanju obitelji ili pojedinci koji kupuju svoj prvi stan. Treća mjera je dodjela dodatnih 400 milijuna eura HBOR-u, isto za pohvalu. Četvrta mjera je štednja u javnom sektoru, nema zapošljavanja novih djelatnika, a državne tvrtke moraju smanjiti potrošnju za 2 milijarde kuna kako bi se tim novcem pokrio dio budžetskog deficita koji je premašio 4 milijarde po mojoj procjeni. HEP i INA su odgovorni za najveće uštede. Ukratko, neće se više voziti luksuznim autima na sastanke, letjeti business klasom, kupovati bunde u Rimu poslovnim karticama i ručati u najskupljim restoranima u Parizu na jednodnevnom izletu. I neka im, dosta su uživali na našim leđima. Građanima preporučam da se u ovo korizmeno doba odreknu kupnje trajnih dobara te da kupuju samo ono nužno, kredite nikako uzimati za osobnu potrošnju (putovanja, luksuzni automobili, novi kauč ili kuhinja) jer te stvari mogu pričekati neko bolje vrijeme i niže kamatne stope. Živite u skladu sa svojim mogućnostima, svaki mjesec trošite onoliko koliko ste i zaradili taj mjesec, ni kune više, ali isto tako vrijedi i pravilo da ni u kojem slučaju ne štedite jer štednja danas zaista nije najbolje uložen novac. Ako već imate par stotina kuna mjesečno „viška“ upišite teretanu ili bazen. |
Komentari On/Off
Dnevnik.hr  since 18th January 2008 Dnevnik.hr Do sada vas je bilo na blogu: |
