---

Click here: Oglasi Osijek Osobni kontakti(28. strana)

---

Posao, kontakti, trazim posao, berza poslova, zarada, oglasi na netu Sex Oglasi Srbija Rabljeni automobili - Auto-Moto Oglasi Hrvatska Besplatni oglasi - sms mali oglasi - automobili,stanovi,posao Sex Zmenki - Mali Oglasi - Jebodrom SEX SMS Oglasi Hrvatska - Osobni kontakti odmah Sajt ne sadr? Jeste li znali da:...

Use our online tools to find owner and admin contact info. IMAM 18+ GODINANemam dovoljno godina Potvr?

- Check alliedvsaxis duplicates with related css, domain relations, most used words, social networks references.

Read and write reviews or vote to improve it ranking. Check alliedvsaxis duplicates with related css, domain relations, most used words, social networks references. Find out where is server located. Use our online tools to find owner and admin contact info. Go to regular site osobnikontakti. Ki Hangla Sycamore Baseball and Softball Association Tilt publicité agence de communication Nice, Monaco tromey. Rekla sam mu da je najbolje da se vi? Koliko puta ste gubili vrijeme na chat s osobama koje se la? Osobni oglasi s najvi? Volim vas imati sve nazovi me sada ugovori nam sastanak nazovi me iz inozemstva leptirka, pol: Z,? Ukratko, bila sam udata, nemam djece, bavim se sportom, trgujem umjetninama i od toga? Cijenim vrijedne i sposobne mu? Rado bih upoznala nekog mladog koji ne? To samo kazu ljubomorne djevojke. Nisam kriva sto sam lijepa i zgodna. U krevetu pruzam mnogo a ako se pokazes dobar i ti onda i izvan kreveta pruzam mnogo: nazovi me sada ugovori nam sastanak nazovi me iz inozemstva Doriss, pol: Z, Karlovac, Hrvatska, godina: 32, sex. Imam i pozitivnih i negativnih osobina. Kao i svatko zar ne : Mislim da se ljudi najbolje upoznaju kroz komunikaciju, i da sve ovisi, nekad se nadju na istim valovima, nekada ne. Ja bih voljela sresti nekog tko mi pase i kome ja pasem nazovi me sada ugovori nam sastanak nazovi me iz inozemstva Domain Name: OSOBNIKONTAKTI. Registrar IANA ID: 48Reseller: NAMECHEAP. By submitting awhois query, you agree that you will use this data only for lawfulpurposes and that, under no circumstances will you use this data to: 1 enable high volume, automated, electronic processes that stress or loadthis whois database system providing you this information; or 2 allow,enable, or otherwise support the transmission of mass unsolicited,commercial advertising or solicitations via direct mail, electronicmail, or by telephone. The compilation, repackaging, dissemination orother use of this data is expressly prohibited without prior writtenconsent from us. We reserve the right to modify these terms at any time. By submittingthis query, you agree to abide by these terms.

Witness to War: Doctor Charlie Clements Interview
Nisam kriva sto sam lijepa i zgodna. Use our online tools to find owner and admin contact info. Check alliedvsaxis duplicates with related css, domain relations, most used words, social networks references. Posao, kontakti, trazim posao, berza poslova, zarada, oglasi na netu Sex Oglasi Srbija Rabljeni automobili - Auto-Moto Oglasi Hrvatska Besplatni oglasi - sms mali oglasi - automobili,stanovi,posao Sex Zmenki - Mali Oglasi - Jebodrom SEX SMS Oglasi Hrvatska - Osobni kontakti odmah Sajt ne sadr? Vrlo poslusan i predan zahtjevima dostupan za sve vrste dominacije. Kao i svatko zar ne : Mislim da se ljudi najbolje upoznaju kroz komunikaciju, i da sve ovisi, nekad se nadju na istim valovima, nekada ne. Koliko puta ste gubili vrijeme na chat s osobama koje se la? Rekla sam mu da je najbolje da se vi?

[Matori jebe klinku|Hrvati vole WhatsApp, Bosanci Viber, a Srbi... (FOTO)|Auto oglasi slavonski brod]

Magazin

---

Click here: Da li Vas je Zverka upoznala sa roditeljima? 4 razloga zašto nije

---

Vanbračne zajednice su u zakonu izjednačene sa bračnim mislim da je to posle 5 godina zajedničkog života , a naročito ako iz te zajednice ima i dece. Od pametnih i obrazovanih većina beži, osim ako i sami nisu takvi. A njegovu reakciju mozete da zamislite. Zašto se plašimo upoznavanja sa roditeljima?

Ali bitno je boriti se- ne predavati se. Ne znam sta da radim. Mnogo godina kasnije glumica je priznala da nije imala srećno detinjstvo, s obzirom na to da se u njenoj porodici nikad nije čuo smeh jer se niko od članova te pomalo disfunkcionalne porodice, nije dobro slagao.

Upoznavanje za uspešne muškarce i lepe devojke - Lepotica i Zver - Ne zamaraj sebe time, možda malo preuveličavaš.

Sva djeca bi najviše voljela da žive sa svojim roditeljima — po mogućnosti, s oba roditelja — ali to ne bude uvijek tako. Razvodi se dešavaju, a nekada se desi i da dobijete očuha ili maćehu i da morate tome da se prilagođavate. Oni se žale na to kako im roditelji brane ovo ili ono, ali bar žive sa roditeljima, a ne sa tatom i maćehom ili mamom i očuhom. Kao da nije dovoljno loše to što imate uljeza u kući koja bi trebalo da je vaša, već ste sa tim uljezom i u prilično lošim odnosima. Niste sigurni šta povodom toga da učinite — šta uopšte možete da učinite? Evo nekih stvari koje ne bi bilo loše imati na umu kad rješavate ovakav problem. Niko nema pravo da od vas traži da očuha ili maćehu nazivate tatom ili mamom; tatu i mamu imate, čak i ako, ma iz kog razloga, ne žive sa vama. E, sad, to što očuha ili maćehu nećete nazvati ocem ili majkom ne znači da treba prema njima da se postavite neprijateljski. Potrudite se da prihvatite izbor svog tate ili svoje mame — pored toga što su vam roditelji, oni su i ljudi koji imaju pravo da više ne budu zaljubljeni u nekog, kao i da se zaljube u nekog drugog, pa i da odaberu da žive sa tom osobom. Vaš očuh ili maćeha su izbor vaše mame ili vašeg tate i trebalo bi da to poštujete, kao i da im date šansu i da se potrudite da se lijepo ponašate prema njima. Razumije se, to lijepo ponašanje treba da bude obostrano. Ako su vaš očuh ili maćeha neprijatni ili čak grubi prema vama, o tome bi svakako trebalo da razgovarate sa roditeljem sa kojim živite sa mamom ili tatom. Samo, budite pažljivi: ako smjesta krenete sa optužbama na račun očuha ili maćehe, to može biti protumačeno kao znak djetinjaste ljubomore i može se desiti da ne budete ozbiljno shvaćeni. Bolje je da obazrivo pitate da li vaš tata ima problema sa maćehom ili vaša mama sa očuhom i da li vi tu možete da pomognete, kao i da vam se čini da možda ima problema jer očuh ili maćeha nisu raspoloženi kao prije — i tek onda da obazrivo kažete tati ili mami kakav vam je problem sa maćehom ili očuhom. Kada vide da niste u startu neprijateljski raspoloženi i da se trudite da vaša porodica, u svom sadašnjem izdanju, dobro funkcioniše, vaši tata ili mama će svakako imati sluha za vaše probleme i učiniće sve što mogu da vam pomognu. Važno je da se potrudite da očuha ili maćehu prihvatite kao dio svoje proširene porodice. Ukoliko tako postupite, problema će svakako biti manje i lakše će se rešavati. Biti roditelj je veoma teško, samo po sebi. Biti dobra maćeha ili očuh, često može biti još i teže. Kada se muškarac ili žena nađu u ulozi očuha ili maćehe uglavnom su suočeni sa najrazličitijim predrasudama, očekivanjima sredine i brojnim stereotipima. Za razliku od njih, maćeha ili očuh ulažu najveći trud upravo da zadobiju povjerenje djeteta… a često, nažalost, i svoje okoline. Da li se trud isplati? I mnogi roditelji postavljaju sebi ovo pitanje. Međutim, kada to čine maćeha ili očuh, zaista izgleda kao da stalno ulažu u «rupu bez dna», i da sve što čine, kažu ili pokušavaju, ostaje bez rezultata. Očekivanje sredine i postojeći stereotipi, takođe nisu na njihovoj strani. Na primjer, ako se maćeha potpuno posvećuje djeci, često bude optužena da pokušava da kupi njihovu ljubav, ili da to čini zato što na taj način zadržava svoje mjesto u toj porodici, ili zato što tako zadržava «svog čovjeka»… Sa druge strane, ako se ne posvećuje potpuno, sredina je može okarakterisati kao hladnu, proračunatu, bezosjećajnu. Ukratko, sve što čini, kao da nije dovoljno dobro. Bilo bi poželjno da ispunjavanje njihovih potreba doživljavate kao nešto obično, svakodnevno, što ne podrazumijeva bilo kakvu nagradu. Pomaže ako ste spremni da slušate, ali i da sa njima dijelite svoja lična iskustva. Vi ste «novi» u toj porodici. To predstavlja veliku promjenu i za vas. Djecu nemojte «tužakati» dovoljno je što ona tužakaju vas , ali razgovarajte o dosadašnjim vaspitnim metodama primjenjivanim u toj porodici. Iako zvuči paradoksalno, da ste uspostavili «pravi» odnos — znaćete po tome što će djeca početi direktno da se svađaju sa vama, umesto da vas stalno tužakaju majci ili ocu, tražeći dodatnu podršku. Kada vaša komunikacija postane direktna i jasna, nalik na one kakvu imaju sa svojim biološkim roditeljima, na najboljem ste putu međusobnog prihvatanja. Nemojte povlađivati djetetu, u nadi da ćete time najprije kupiti njegovu ljubav. Sa druge strane, ukoliko stalno izbjegavate da budete jasni u izražvanju svojih stavova ili negodovanja, odavaćete utisak da ste nesigurni u sebe, što će djeca umjeti da zloupotrijebe. Tada vas mogu dodatno provocirati, i pomalo manipulisati granicama vašeg strpljenja. Djeca se tek razvijaju i nemaju vaše životno iskustvo. Tako, vi možete vjerovati da su roditelji samo usputne stanice u odrastanju, ali u trenutku odrastanja, djeci su upravo roditelji najvažniji na svijetu. Odnosno, nisu djeca toliko PROTIV vas, koliko su ZA svoje biološke roditelje. Ma koliko bili u nezavidnoj poziciji i koliko vam ponekad bilo teško, pokušajte da na svoj status gledate kao na šansu da imate proširenu porodicu. Jednom, kada uspijete da uspostavite odgovarajuće harmonične odnose, upravo je porodica najveći dar koji ste mogli dobiti — tačnije, za koji ste se hrabro izborili. Zašto su maćehe nepravedno — čak i u bajkama, prikazane kao obavezno loše i zle, a očuh kao neko ko redovno zlostavlja kćer svoje supruge? Zbog čega su nam servirani i ukorijenjeni ovakvi primjeri, da se pri pomenu maćehe i očuha uglavnom ljudi mršte, ili još gore sažaljevaju djecu koja imaju jedno od to dvoje u porodici? Zašto u bajkama negativci su uvijek žene, počevši od Snežane, Pepeljuge, Ivice i Marice zločeste mačehe , Trnoružica vještica , Šuma Striborova snajka zmija ……. U izvornim je pričama bila zla majka, a ne maćeha. Onda su braća Grimm zaključila da bi tankoćutnom društvu to bilo preokrutno — ne smiju se djeca izlagati takvim okrutnostima — i tako je majka postala maćeha. Onda je te priče još uzeo Walt Disney i potpuno ih iskasapio, tako da već generacije i generacije pojma nemaju koliko su bajke krvave i nasilne. I kako su to u bajkama negativci uvijek žene? Je li Aladinu glavni protivnik bila žena? Ili to nije bajka? Sve u svemu, nisu žene uvijek negativke.

Lana Wachowski receives the HRC Visibility Award
Ne treba vam sijamski blizanac. Toiko truda i para utrosili u tu kucu. Što se tiče njegovih izjava... Od kombinacije neverice i besa počinjem histerično da plačem. Zanimljivost je da deca više Kutanjki koje su usvojile decu nose imena baš ta moja omiljena. Tu je tvoja veličina. Budite uvek zahvalni i puni ljubavi, ali nemojte se odricati ličnog života i svoje slobode izbora. Momci, ako ste se ikada zapitali da li vaša draga oseća jake emocije prema vama, ovaj tekst će vam to otkriti. Bilo mi je teško i vrlo bolno suočiti se s tim da me je suprug varao godinama, za šta sam saznala nešto nakon raz­voda.

[Spojak. hr|Saznajte kako da se krećete u programu OneNote pomoću funkcija pristupačnosti|Usluga google play prestala sa radom]

Oznake: upoznavanje, za, uspešne, muškarce, i, lepe, devojke, &, Lepotica, Zver

Net.hr

---

Click here: Jelena veljača biografija

---

S druge strane, ideja da sam mogla roditi tada, tek me sad, kad doista znam što to znači imati dijete, držati ga u rukama, uspavljivati, pravilno hraniti i paziti na svaki njegov mig, preplavljuje užasom. Njene pesme su počele da se puštaju po gej klubovima, a usledila je i titula gej ikone. Ko je prava žena?

Jelena Veljača smatra da bi se u školama umjesto vjeronauka trebala učiti religijska kultura. Kao četrnaestogodišnjakinja bila je zaljubljena u pevača Željka Šašića i na moru mu je to priznala. Loša vijest je da natrag nema. Tvrdi da se neguje sama, da ne ide čak ni kod kozmetičara i da se sama šminka.

Net.hr - Pripisuju joj se brojni estetski zahvati poput botoksa, operacije jagodica, usana, zadnjice što ona oštro demantuje.

Zoe Heller, jedna od mojih spisateljskih heroina, postala je mama u kasnim tridesetima i drugi put u ranim četrdesetima. Pisala je tada kolumnu za britanske dnevne novine, te se otvorila čitateljstvu: pisala je o tome kako je jedva nagovorila muža da uopće imaju djecu on je stariji od nje, i imao je dvoje relativno odrasle djece iz prvog braka kad je ona poželjela ostati trudna. Pisala je i da mu je lagala i kad je drugi put ostala trudna, da je lagala i njemu i sebi, da će drugi put biti lakše, jer je to drugo dijete. Dakako, pisala je i o tome kako je majčinstvo najljepša stvar na svijetu koja te promijeni iz korijena, no gotovo sve majke pišu ili govore o tome, na kraju, kad vam priznaju sve svoje anegdote i grižnje savjesti, ili kad se dovoljno napiju a obično im je dovoljna jedna čaša bilo čega. Kad sam bila klinka, a kad to kažem mislim na dvadesete, nisam se bojala djeteta jer sam se panično štitila od trudnoće. Naime, znala sam da sam i sama dijete, da želim studirati i raditi, odrasti. Ali postojao je trenutak zaljubljenosti, znate ono kad ležite s nekim u krevetu, gledate u zvijezde kroz koso staklo tavanskog prozora, i ekstatično pomislite: kako bi to izgledalo da se naši geni spoje? Bili smo zaista klinci tada, s diploma se doslovno sušila tinta, plaće su bile nesigurne i premalene za samostalni život a kamoli za bebu, ali pomisao na to da rastemo zajedno s djetetom i s njim ili njoj prolazimo sve milestones koje adolescent mora preživjeti da bi se mogao nazvati odraslom osobom, činila se romantična. Danas, petnaestak godina kasnije, i dalje je ta pomisao romantična no ima u njoj mnogo više kiča no što sam 2001. Ne mislim da je 34 s koliko sam rodila neka debela starost ili krajnji rok za rađanje, ali da, za samo jednu sam godinu izbjegla preporuku za amniocentezu na temelju godina, i da, milestones koje sam trebala prohodati, prohodala sam sama, zaradila sam neke novce, koje, ok, ne mogu mojem djetetu platiti školovanje na Oxfordu, ali joj svakako osiguravaju pelene i dobru kremu za pelenski osip; no što nije manje bitno od financijske sigurnosti, postala sam osoba koja sam, valjda, i trebala postati. Stabilna, svjesna onog što želim nažalost, to sam postigla na principu pogreške i uspjeha, i sve na vlastitoj koži , s određenim navikama u životu koje uključuju zdravu hranu, smiren lifestyle jer sam se davnih dana natulumarila , mnogo knjiga na policama i otkrivanje dobrih privatnih liječnika po Zagrebu. Čovjek bi na prvu rekao da je to genijalno za majčinstvo, jer prošao si neke stvari, izdivljao si se, proživio, ništa ti neće nedostajati, ni društvo, ni izlasci, jer ćeš znati da zapravo ništa ne propuštaš dok gledaš u svoje nekim čudom savršeno dijete koje leži do tebe u krevetu. I sve je to istina. Osim što biti mlada majka nosi sa sobom jednu energiju koja ostane u dvadesetima, kako god okreneš, i kakve god vitamine naručiš s interneta svojom kreditnom karticom o kojoj si u dvadesetima tek mogla sanjati. Čovjek je, sudeći prema njezinim tekstovima, govorio da je prestar za bebu. I doista, ima nešto u tom paradoksu: iako si stariji, stabilniji, zadovoljniji, formiraniji, mirniji, unatoč svemu nabrojanom, ili baš zbog toga, nemaš neiscrpnu fontanu energije koja je, vjerujte mi, potrebna kad u kući imate bebu. Sreli smo nekidan kolegu muž i ja, vozio je bicikl i zastao da pomazi našu kćer. Nakon toga je bez prestanka pričao o svom sinu, o tome kako ga vise ništa ne zanima u životu jer ima iznad pedeset i svašta je proživio govori istinu čovjek , i sad ga zanima samo njegovo dijete, kaže da bi rado imao troje, kad žena ne bi bježala od njega po kući. Razumijem i nju: u kasnim je tridesetima, a nije spavala već godinu dana. On je oduševljen, ali nema sisu, ni maternicu. Drugi kolega obožava Lenu i stalno šalje fotografije svojoj nevjenčanoj supruzi u nadi da će popustiti i roditi mu još jedno. Nevjenčana odbija, kaže da nema više snage i da zahvaljuje Bogu što je prva dva sina napravila u dvadesetima. S druge strane, ideja da sam mogla roditi tada, tek me sad, kad doista znam što to znači imati dijete, držati ga u rukama, uspavljivati, pravilno hraniti i paziti na svaki njegov mig, preplavljuje užasom. Naime, iako kroz maglu, sjećam se koliko sam tada bila neodgovorna, sebična i nezrela, te nesvjesna pravih opasnosti koje život nosi sa sobom. Svakako nisam bila dovoljno obrazovana za baš sve što danas mislim da je nužno da bi Lena imala sretno i sigurno djetinjstvo: no, je li baš tako? Jesam li preopterećena kao starija majka? Bih li bila preneopterećena kao pre mlada majka? Što je onda pametnije, bolje, točnije? Majčinstvo je, kao i očinstvo, prokleto teška najbolja stvar na svijetu. Kad god se desi, promijenit će vam život. Loša vijest je da natrag nema. Dobra vijest je da natrag nema, kad god se desi. Naravno, pelene je sa Zoe na kraju kolumne, a i stvarne priče, mijenjao suprug. Budio se, uspavljivao, tješio kad su kćeri bile bolesne. Dobra vijest je i to da za ljubav ne možeš biti prestar.

Jelena Sekulovic - Gostovanje - Grand Magazin - (TV Grand 26.05.2017.)
Album je za samo mesec dana prodat u tiražu od 200. Za omot CD-a je uradila provokativne slike na kojima je grudi prekrila samo rukama. Ateizam bi htio vjerovanja utemeljiti na čvrstim dokazima ili jakim evidencijama. Nakon toga na kazališne daske nije stala deset godina sve do predstave Prava stvar koja progovara o braku, ljubavi i nevjerama. Nikolina Ristović - obvezan trening i obilje proteina Nikolina Ristović 42 ima 63 kg na visinu od 1,73 cm. U kazalištu je poznata po predstavi Tirza ili slast na ustima šumskog demona u kazalištu Gavella 2004.

[Arena zagreb enrique iglesias|Seks i brak|Happy end masaža split]

Oznake: net.hr

Da li patite od estrogenske dominacije? Osnovne činjenice!

---

Click here: Dominacija estrogena

---

Višak ili manjak ovog hormona kod žena može izazvati mnoštvo zdravstvenih problema i neželjenih promena. Ova kemikalija, iako je strana našem tijelu, oponaša estrogen i upleće se u prirodnu biokemijsku aktivnost organizma. Estrogen se dovodi u vezu sa cistama u grudima i na jajnicima endometrioza dok progesteron štiti od raka.

Mleko i ostali mlečni proizvodi su hrana bogata ne samo estrogenom, već i progesteronom i prolaktinom, a sva tri hormona igraju značajnu ulogu u ženskom organizmu. Između 40% i 60% žena u zapadnom svetu pati od predmenstrualnog sindroma. Xeno-estrogen je vrlo teško izbaciti iz organizma.

Net.hr - Nažalost neke stvari ne možemo promijeniti, ali možemo ono što koristimo: plastične boce, posuđe, smanjiti korištenje raznorazne nepotrebne kozmetike te se hraniti što zdravije, pod time se misli što manje industrijski prerađene hrane, glutena i žitarica.

Da li patite od estrogenske dominacije? Estrogen nije jedan hormon. To je klasa hormona i hormonima sličnih komponenata koje imaju estrogenska svojstva. Tri komponente ljudskog estrogena su estradiol, estron i estriol. Oni pripadaju steroidnim hormonima i svaki od njih ima različitu ulogu i metabolizam. Zbog toga je veoma važno ispitivati svaku, pojedinu frakciju estrogena, kada god je to moguće. Estrogenska dominacija je izraz koji je osmislio harvardski lekar, John R. Lee i opisuje stanje u kome žena ima nizak, normalan ili visok nivo estrogena, ali svakako ima nizak nivo progesterona, čija uloga je da balansira efekte estrogena. Naročit uticaj imaju dijeta siromašna vlaknima, preopterećenost jetre egzo i endotoksinima. Preopterećenost jetre Jetra je univerzalni filter. Služi kao sistem za detoksikaciju i štiti nas od štetnih efekata hemikalija iz hrane, okruženja i nusprodukata našeg organizma, uključujući i višak estrogena. Uvek kada je jetra preopterećena i ne može efikasno da vrši svoju funkciju, dolazi do povećanja nivoa estrogena. Dakle, estrogenska dominacija se može pojaviti kod žena zbog unošenja alkohola, droga, računajući i cigarete i kofein ili prevelikog izlaganja toksinima iz okruženja. Okruženje Mi živimo u estrogenizovanom svetu. Određene hemikalije iz okruženja i iz naše hrane, naročito one konteminirane hemikalijom DDT, koja ima estrogenske efekte. Iako je DDT odavno izbačen iz upotrebe, njegovi produkti raspada su još uvek prisutni u okruženju. Hlorini i rezidue hormona iz mleka, mlečnih proizvoda i mesa takođe imaju estrogenske efekte. Kod muškaraca, estrogen iz okruženja može uzrokovati loš kvalitet sperme i neplodnost. Kod žena dovodi do epidemije estrogen zavisnih karcinoma, autoimunih oboljenja itd. U industrijalizovanim zemljama, ishrana bogata hidrogenizovanim mastima, šećerom, rafinisanim skrobom i procesuiranom hranom, dovodi do toga da žene u ovim zemljama imaju dva puta viši nivo estrogena nego žene u zemljama trećeg sveta. Preterano izlaganje raznim formama estrogena je potencijalno veoma opasno i smatra se da može izazvati reproduktivne abnormalnosti potomstva. Za simptome menopauze se često kao krivac navodi nedostatak estrogena. Ovi stavovi nisu podržani adekvatnim naučnim istraživanjima. Kada menstrualni ciklus funkcioniše normalno, estrogen je dominantan hormon tokom prve dve nedelje i izbalansiran je progesteronom koji je dominantan hormon naredne dve nedelje. Nakon menopauze, estrogen je još uvek prisutan i nastavlja da se proizvodi u masnim ćelijama ali progesteron potpuno prestaje da se proizvodi. Većina žena u menopauzi ima premalo estrogena da podrži trudnoću ali previše za ostale fiziološke procese. To, svakako treba imati na umu kada se tumače vrednosti laboratorijskih analiza žena u menopauzi. Veoma malo žena ima zaista niske vrednosti estrogena, kod većine je u pitanju deficit progesterona. Ukoliko estrogen postane dominantan hormon a progesteron bude u deficitu, estrogen postaje toksičan za organizam. Progesteron ima balansirajući efekat na estrogen. Veliki broj lekara neodgovorno prepisuje estrogenske preparate u formi kontracepcije ili kao nadoknada estrogena u menopauzi. Kod žena, koje nemaju dovoljnu količinu progesterona koji bi izbalansirao estrogen što je mnogo češća sutuacija nego što se misli , ovo može dovesti do tragičnih posledica.

Monsanto rat protiv hrane GMO
Plodnost i menstrualni problemi:nivo estrogena raste u zidovima materice, jer se svakog meseca materica priprema za začeće sećate li se poređenja sa travom? Poremećaji: Najčešće se radi o sindromu policističnih jajnika, za koji je tipičan neregularan — skraćen ili produljen menstrualni ciklus, pojačana dlakavost, pojava akni, neplodnost i debljanje oko trbuha. Kada ovulacija izostaje, u organizmu nastaje manjak progesterona. Konvencionalno lečenje hormonskih poremećaja uključuje hormonsko lečenje nadoknadom sintetičkim hormonima koje ima veliki rizik za zdravlje. Ako naiđete na nerazumevanje lekara što se često događa , budite uporni i nastojte da vam da uput za ispitivanje hormona. Od hormonalnih poremečaja najviše pate žene a prvi simptomi koje će osjetiti su: promjene raspoloženja i ponašanja, glavni uzrok za može biti menopauza ili adolescencija.

[Oglasi Križevci Osobni kontakti |Sex filmovi srpski|Muško traži žensko]

Oznake: da, Li, patite, od, estrogenske, dominacije?, osnovne, činjenice

Izvannastavne aktivnosti

---

Click here: Godišnji plan i program 2011./2012. by Stjepan Lešić

---

Written by Zvonko Ranogajec, prof. Čedomir Dundović i prof.

U nastavku pročitajte kako su se Cesarići uključili u te aktivnosti. Posted in Ogulin, 3.

Izvannastavne aktivnosti - Hanľekovića 12:47 — Pavla Radića 12:51 - OŠ Dobriše Cesarića Odvoz II smjene u 17:10, 18:40 sati MEĐUNARODNI DAN PISMENOSTI Međunarodni dan pismenosti UNESCO-ova je inicijativa, čiji je cilj svake godine podsjetiti međunarodnu zajednicu na status pismenosti i obrazovanja odraslih na globalnoj razini. Blažević, Mateja; Pršić, Marko; Carević, Dalibor.

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA Europski stručnjaci za solarnu energiju u Opatiji RIJEKA » Deveta međunarodna konferencija europske asocijacije International Solar Energy Society ISES-EUROPE , pod nazivom EuroSun2012. Domaćini trodnevne konferencije su Hrvatski savez za sunčevu energiju i Tehnički fakultetu Sveučilišta u Rijeci, a na njoj sudjeluje preko 400 znanstvenika i stručnjaka iz četrdesetak zamalja koji će kroz 200 znanstvenih radova prikazati svoja najnovija saznanja iz područja primjene i korištenja sunčeve energije. Među glavnim temama konferencije bit će sustavi grijanja i hlađenja pogonjeni sunčevom energijom, niskoenegetska arhitektura, pretvorba sunčeve energije u električnu struju, akumulacija sunčeve energije, komponente sustava na sunčevu energiju, poticanje i projekti za korištenje sunčeve energije, uz brojna druga izlaganja. Ovogodišnja konferencija prvi se put odvija pod pokroviteljstvom UNESCO-a, pod motom »Solarna energija za svjetliju budućnost«. Konferenciju prate i dvije dodatne manifestacije; izložba sustava i opreme za sunčevu energiju i druge obnovljive izvore energije što će u iduća tri dana biti otvorena za građane na Gatu Karoline Riječke i Ljetna škola — Master Course za studente diplomskih studija iz pet zemalja. MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Doktorirala Ira Pavlović-Ružić RIJEKA » »Utjecaj kliničkih i patohistoloških pokazatelja na ishod poslijeoperacijskog adjuvantnog liječenja bolesnika s malignim melanomom« naziv je doktorskog rada čijom obranom je Ira Pavlović-Ružić stekla akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo, znanstvenog polja kliničke medicinske znanosti, znanstvene grane onkologija. Rad je obranjen pred povjerenstvom koje su činili prof. Antonio Juretić i prof. DAN POSLIJE ZBRAJAJU SE ŠTETE OD REKORDNE KOLIČINE KIŠE NA RIJEČKOM PODRUČJU Poplavljena zgrada Rektorata, grom zapalio krov na Pećinama Poplavljeni brojni poslovni prostori, podrumi i ulazni prostori stambenih zgrada posebice u središtu grada, automobili, barke... Marinko GLAVAN, snimili Livio ČERNJUL, Damir ŠKOMRLJ i Ivica TOMIĆ RIJEKA » Poplavljeni podrumi, poslovni prostori i automobili, požari od udara groma, potopljene barke i brojne druge štete epilog su potopa u noći između srijede i četvrtka, kada je na riječkom području palo preko 200 litara kiše po kvadratnom metru. Najveću štetu, barem na prvi pogled, pretrpjela je zgrada Rektorata riječkog Sveučilišta gdje je voda prodrla u veći dio prostorija na sjevernoj strani, sve do suterena, oštetivši stropove, podove te dio instalacija, inventara i dokumentacije. U više prostorija zbog curenja vode urušavaju se dijelovi stropova, sa zidova otpada žbuka i boja, a voda je uništila i podne obloge. Djelatnici Rektorata tijekom cijelog su dana spašavali što se spasiti da, prenašajući kompjutore, namještaj i spise u dijelove zgrade koji su ostali pošteđeni. Na zgradi je prije otprilike tjedan dana započela obnova fasade, no u Rektoratu jučer nisu znali reći jesu li upravo radovi uzrok prodoru vode. Prema riječima rukovoditeljice službe za odnose s javnošću Sveučilišta Elvire Marinković Škomrlj, točan uzrok poplave tek treba utvrditi, zbog čega su pozvani i predstavnici izvođača, tvrtke Neir d. Najgore u centru — Da stvar bude gora, voda i dalje prodire kroz stropove i zidove, tako da prijeti opasnost od novih šteta. Kada smo ujutro došli, ostali smo šokirani zatečenim prizorom. Voda je na sjevernoj strani zgrade prodrla praktički od vrha do dna, šireći se kroz zidove i stropne konstrukcije. Sala Senata posve je uništena, baš kao i ured glavne tajnice, više drugih ureda, soba za sastanke i niz drugih prostorija. Strahujemo i od oštećenja električnih instalacija. Nadamo se da neće biti nove kiše koja bi dodatno pogoršala situaciju, kaže Marinković Škomrlj. Štete od poplave pogodile su i brojne poslovne prostore, podrume i ulazne prostore stambenih zgrada posebice u centru grada. Među najteže stradalima su prostori u zgradama na Šetalištu Andrije Kačića Miošića uz Rječinu, gdje sustav odvodnje, kao i na brojnim drugim lokacijama u gradu, nije mogao progutati silnu količinu vode. Neke od poslovnih prostora smještenih ispod razine kolnika voda je preplavila gotovo do vrha. Potopljene barke Dvostruki peh Prvo mi je auto stao zbog poplave, a onda sam ujutro još na njemu našao i zataknutu kaznu od 300 kuna zbog — nepropisnog parkiranja, priča o svojoj dvostrukoj nevolji Riječanin Zoran Zatezalo. Automobil u kvaru bio je, kaže, za nevremena prisiljen ostaviti na raskrižju Manzonijeve i Krešimirove, gdje je razina vode dosezala gotovo do koljena, da bi ujutro doživio novo neugodno iznenađenje. Na skretanju u Manzonijevu auto je stao i više ga nisam mogao upaliti. Nije bilo druge nego izići iz auta. Razina vode na cesti već je bila tolika da se ulijevala u unutrašnjost auta kada smo otvorili vrata. Pokušali smo gurnuti auto na pločnik, no zbog vode nismo uspjeli, pa smo zaklon potražili na Željezničkom kolodvoru. Oko jedan sat ujutro nazvali su me iz policije da dođem maknuti automobil s kolnika pa smo krenuli prema Manzonijevoj. Do tada je gotovo sva voda već bila otekla s ceste pa smo auto ipak uspjeli gurnuti na pločnik, budući da i dalje nije htio upaliti. Stavio sam trokut na stražnje staklo i uputio se kući, računajući da ću ga ujutro odvesti na popravak, kaže Zatezalo koji se ujutro vratio do auta gdje ga je dočekala »čestitka« Prometne policije. Objasnio sam policiji da je auto u kvaru, a stavio sam i trokut, no očito ništa od toga nije pomoglo, kaže Zatezalo. Procurilo i u Toweru Nakon šest godina otkako je otvoren, uslijed prekjučerašnjeg nevrena prvi put je procurilo i u Tower centru. Nije bilo puno vode u našem centru osim u trgovini Peko na trećem katu, jer se tamo nalazi dvorište i požarno stubiše. Na tom dvorištu je bilo jako puno vode koju gradska kanalizacija nije mogla upiti, pa je Peko danas otvorio nešto kasnije, rekla nam je Maja Baković, direktorica Tower centra. Voda dobra za piće Iako je Rijeku zahvatilo pravo nevrijeme, vodocrpilišta se ipak nisu zamutila i za sada nije potrebno prokuhavati vodu za piće. Nema potrebe za preventivnim prokuhavanjem vode za piće. Nevrijeme je potopilo i nekoliko barki na Mrtvom kanalu, a šteta od poplave bilo je i u prostorima uz Fiumaru, kao i oko Tržnice, na Brajdi, zapravo gotovo da i nije bilo dijela grada gdje nije zabilježen prodor vode u zgrade. Uz toliku količinu kiše gotovo nevjerojatno se čini da je krov kuće na Pećinama stradao od — požara. No i taj požar bio je uzrokovan nevremenom, točnije udarom groma koji je zapalio dio drvene krovne konstrukcije. Jučer ujutro na djelomično izgorjelom krovu već su bili započeli radovi na privremenoj sanaciji, kako bi se spriječilo daljnje prodiranje vode u stanove, a stanari su još bili u šoku nakon neprospavane noći. Moram priznati da smo se zaista prestrašili. Srećom su iz susjedne zgrade odmah primijetili da gori i obavijestili nas pa smo pozvali vatrogasce. Svi smo, nas tri obitelji, napustili stanove i izišli van na kišu. Moram pohvaliti vatrogasce, došli su praktički prije nego što smo mi svi uspjeli izići iz stanova. Požar su ugasili vrlo brzo, a ostali su i dežurati do jutra da vatra ne bi opet buknula. U stanove smo se vratili tek oko pet i pol ujutro. Bila je to strašna noć, vani na buri, kiši, susjeda s malom djecom, ali na kraju je sve ipak relativno dobro završilo, kaže Radmila Tijan, stanarka s prvog kata kuće. Štete od kiše u Rijeci će se vjerojatno zbrajati još danima, posebno u Rektoratu, a mnogi su se Riječani s pravom zapitali kako se održava sustav odvodnje i zašto se pri svakoj jačoj kiši ponavljaju poplave i izlijetanja šahti na pojedinim prometnicama poput Krešimirove, Manzonijeve, Vukovarske, Osječke ili u užem centru grada. MEDICINA Doktorirao Ivan Bačić RIJEKA » »Uloga tumorske angiogeneze i izražaja proteina i amplifikacije gena EGFR i HER-2 u nesitnostaničnom raku pluća« naziv je doktorskog rada Ivana Bačića kojim je stekao akademski stupanj doktora znanosti biomedicina i zdravstvo, znanstvenog polja kliničke medicinske znanosti, znanstvene grane kirurgija. Doktorski rad obranjen je pred povjerenstvom koje su činili prof. Veljko Flego te prof. MEĐUNARODNA SURADNJA EKONOMSKI FAKULTET APLICIRAO TRI PROJEKTA ZA FONDOVE Projekt vrijedan više od 90 tisuća eura nudi optimizaciju korištenja EU-sredstava RIJEKA » Ekonomski fakultet u Rijeci uspješno je aplicirao više projekata pod vodstvom prof. Vinka Kandžije na europske fondove u okviru međunarodne suradnje. Riječ je o projektima »Apsorpcijski kapaciteti pretpristupnih fondova EU u zemljama Zapadnog Balkana«, »Ekonomski sustav EU i pristupanje Bosne i Hercegovine« te »Integration of Balkani countries in the European administrative space«. Projekt o Apsorpcijskim kapacitetima pretpristupnih fondova EU prepoznala je Izvršna agencija za edukaciju, audiovizualnu politiku i kulturu EACEA , a predstavlja Jean Monnet multilateralni projekt. Osim riječke Ekonomije s prof. Kandžijom kao voditeljem programa, uključene su kolege s Ekonomskog fakulteta u Ljubljani, National School of Political Studies and Public Administration u Rumunjskoj, New Bulgarian University iz Bugarske, University of Nice Sophia Antipolis iz Francuske, te Sveučilište u Vitezu iz BiH. Vrijednost projekta je više od 90. Značaj projekta je u tome da će uspješno korištenje sredstava pretpristupne pomoći djelovati ne samo na gospodarski rast i razvoj zemalja Zapadnog Balkana već će i bolje pripremiti zemlje za ulazak u EU. Međunarodna konferencija u Vitezu »Ekonomski sustav EU i pristupanje Bosne i Hercegovine« organizirana je prvi put 2011. Profesor Kandžija je kao dugogodišnji nositelj katedre Jean Monnet, 2011. Projekt se provodi kroz tri godine, a za njegovo provođenje odobreno je 45. STUDENTSKA RAZMJENA Student Marin Mihelić vratio se iz Finske RIJEKA » Student riječkog Filozofskog fakulteta Marin Mihelić, pobjednik natječaja Zaklade Sveučilišta u Rijeci i Lions Cluba za međunarodnu razmjenu, nakon 23 dana vratio se iz Finske. Tijekom razmjene Mihelić je boravio u host obitelji u selu Padasjokiju u u blizini grada Lahtija na drugom po veličini finskom jezeru Päijänne. U Padasjokiju je imao prilku upoznati župnika koji svira u heavy metal bendu, upoznati prirodne ljepote i gastronomiju Finske te njihove poznate saune, a posjetio je i skijaške skakaonice u Lahtiju, pitoreskni ribarski gradić Porvoo, ali, među ostalim i Tampere te glavni grad Helsinki. Mihelić kaže da je zahvalan Lions Clubu i Zakladi Sveučilišta u Rijeci na tome što su mu omogućili ovo nezaboravno iskustvo koje ga je izuzetno obogatilo novim poznanstvima, znanjima i predivnim uspomenama. U Zakladi Sveučilišta ponosni su i sretni što je Mihelić bio dostojan predstavnik Lions Cluba, Zaklade, Sveučilišta u Rijeci i Hrvatske. Ante Lučev doktorirao na Medicinskom fakultetu RIJEKA Akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo, znanstvenog polja kliničke medicinske znanosti, znanstvene grane kirurgija stekao je Ante Lučev obranom doktorskog rada »Otkrivanje nodalnih metastaza i recidiva tumora u bolesnika s karcinomom usne šupljine«. Doktorand je rad obranio pred povjerenstvo za obranu rada koje su činili prof. Ksenija Lučin te prof. FILOZOFSKI FAKULTET NATJEČAJ ZA UPIS NA NOVI POSLIJEDIPLOMSKI SPECIJALISTIČKI STUDIJ PREVOĐENJA DO 27. RUJNA Ulazak u EU otvara poslove za specijaliste prevoditelje Poslijediplomski studij namijenjen je prvenstveno onima sa završenim studijem stranog jezika koji se žele dodatno specijalizirati Andrej PETRAK RIJEKA » Filozofski fakultet u Rijeci pokreće Poslijediplomski specijalistički studij prevođenja, a natječaj za upis na minimalno 18 raspoloživih mjesta otvoren je do 27. Maja Brala-Vukanović i prof. Aneta Stojić ističu kako je studij ciljano pokrenut u ovo vrijeme, s obzirom na to da će skorim ulaskom Hrvatske u Europsku uniju specijalistički obučeni prevoditelji biti izuzetno tražen kadar. Za profesionalno kvalitetno zadovoljavanje takvih potreba više nije dovoljan standardni način jezične izobrazbe prevoditelja, već se nameće potreba za specijaliziranom obukom na poslijediplomskoj razini. Program studija u potpunosti je usklađen sa smjernicama European Master's in Translation EMT s ciljem olakšavanja mobilnosti studenata, kao i lakšeg uključivanja u sheme financiranja te omogućavanja potpune korelativnosti naših diplomiranih studenata s kolegama na europskom tržištu rada. Kadrovi kakve ćemo obrazovati svakako će naći svoje mjesto na zajedničkom europskom tržištu rada, na kojem su već sad posebno traženi prevoditelji koji su se dodatno specijalizirali. Uostalom, upravo je u tijeku natječaj za zapošljavanje hrvatskih prevoditelja u institucijama EU, kažu voditeljice studija. Puno predprijava Poslijediplomski studij namijenjen je prvenstveno onima sa završenim studijem stranog jezika, koji se žele dodatno specijalizirati. Činjenica da smo ima Centar za cjeloživotno obrazovanje Dekan Filozofskog fakulteta prof. Predrag Šustar napominje kako Sveučilište mora ispunjavati svoju građansku misiju pomaganja građanima Rijeke i šire regije kako bi se što bolje pripremili za skori ulazak u EU, zbog čega će se u listopadu početi s pripremama za osnivanje sveučilišnog Centra za cjeloživotno obrazovanje. U ovu sveučilišnu inicijativu odlično se uklapa poslijediplomski specijalistički studij prevodilaštva na Filozofskom fakultetu, kaže dekan Šustar. Važno nam je, uz naše matične Odsjeke za anglistiku i germanistiku, bilo uključiti i kolege s Odsjeka za kroatistiku kao dodatno jamstvo kvalitete studija, čime ostvarujemo i praktično povezivanje naših odsjeka kao dio strategije razvoja Filozofskoga fakulteta. Skori početak izvođenja studija ne bi bio moguć bez velikog truda, zalaganja i entuzijazma koji su uložili svi uključeni, a pritom posebno apostrofiramo doprinos prodekanice za studijske programe i cjeloživotno obrazovanje dr. Mihaele Matešić, ističu prof. Brala-Vukanović uime Odsjeka za anglistiku i prof. Aneta Stojić uime Odsjeka za germanistiku. Mihaela Matešić smatra da je pokretanje ovog studijskog programa nužni preduvjet gospodarskog, političkog, kulturološkog i akademskog rasta ove regije. Dva semestra — Naša županija kulturološkom, geostrateškom i gospodarskom pozicijom prirodno gravitira europskom jezičnom prostoru, a jedan od temeljnih nositelja takve kulturološke i profesionalne stvarnosti jest Sveučilište u Rijeci. Otvaranje prema EU samo je naglasilo tu ulogu, a upravo u taj kontekst uklapa se ovaj studij, kaže dr. Studij traje dva semestra, a odvija se u tri modula: općem, stručnom i jezičnom modulu. Opći modul namijenjen je usavršavanju hrvatskoga jezika za potrebe prevoditelja, stručni modul obuhvaća translatološke, pravne, gospodarske, informatičke i ostale kompetencije nužne za uspješno prevođenje u suvremenoj praksi, s osobitim naglaskom na integraciju HR u Europsku uniju. Treći modul predviđa intenzivan rad na jezičnim vještinama u prevodilačkoj praksi. Polaznici studija moći će se uspješno nositi sa svim vidovima prakse, od pismenog prevođenja do simultanog i konsekutivnog tumačenja, ali i posebno profilirati u književnom, pravnom, gospodarskom, turističkom i drugim segmentima prevođenja. Na studiju su angažirani vrhunski stručnjaci, poput prevoditelja s dugogodišnjim iskustvom u Haagu i drugim europskim institucijama, ali i stručnjaci s riječkog Pravnog i Ekonomskog fakulteta, koji će polaznike upoznati s pravnim i ekonomskim aspektima Europske unije. Tijekom osmišljavanja studija ostvarena je suradnja s Fakultetom za prevoditelje i tumače u Trstu SSLMIT. Namjera je pokretača u perspektivi uključiti gospodarske subjekte iz regije, koji imaju potrebe za prevoditeljskim kadrom, gdje bi polaznici mogli ostvariti stručnu praksu. Dodatne informacije o studiju dostupne su na webu www. EKONOMSKI FAKULTET SUDENTSKI ZBOR SVEUČILIŠTA U RIJECI PROTIV DRASTIČNOG POVEĆANJA NAKNADA ZA UPIS GODINE Ako školarina bude 16. Senat Sveučilišta na spomenutoj sjednici prihvatio je prijedlog Ekonomskog fakulteta po kojem se određenim kategorijama studenata za upis godine naplaćuju penali. Redoviti i izvanredni studenti preddiplomskog studija koji u četiri godine nisu stekli dovoljan broj ECTS bodova za završetak trogodišnjeg preddiplomskog studija u narednoj godini plaćaju naknadu u visini pune participacije, odnosno 5. Smatramo kako su studenti Ekonomskog fakulteta prekasno obaviješteni o spomenutoj Odluci te da bi ista trebala stupiti na snagu od iduće akademske godine, kaže predsjednica Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Andrea Mešanović. Prije nego se sporna odluka uopće našla kao točka dnevnog reda na sjednici Senata Sveučilišta, jednoglasno ju je usvojilo Fakultetsko vijeće, u Dovedeni pred zid Studenti koji su se javili redakciji Novog lista zgroženi su izjavama dekana kako se ponavljači nalaze na grbači poreznih obveznika. Zbog raznih razloga, obiteljskih i poslovnih, prisiljeni smo studirati pet ili šest godina, a tijekom tog vremena svatko od nas fakultetu je ostavio oko tri tisuće eura. Jasno je kolike je prihode fakultet dosad ostvario na naš račun, što govori da su dekanove otpužbe čista demagogija. Odluka je uvedena samo da bi se čim prije ispunili zahtjevi Agencije za znanost i visoko obrazovanje i srezao broj studenata. Radi se o čistom čišćenju ljudi. Razumjeli bi da odluka stupa na snagu tek za godinu dana. Svi bi se imali vremena pripremiti. No, objavljena je u srpnju i sad smo svi dovedeni pred zid. Ili iskeširaj peteroznamenkastu cifru ili napusti fakultet, poručuju studenti. Odluku je konsenzusom podržao i Studentski zbor Ekonomskog fakulteta, koji je autonoman u odlučivanju u odnosu na matični Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci. Studenti koji su se, pod uvjetom anonimnosti, javili našoj redakciji tvrde kako su im u referadi Ekonomskog fakulteta iznijeli da će uz participaciju morati platiti i iznos školarine od 5. Time bi oni koji peti put upisuju godinu za upis platili 11. Dodatno naplaćivanje iznosa školarina od 5. Dekan Ekonomskog fakuleta prof. Heri Bezić u izjavi Novom listu demantirao je da će studenti koji upisuju šesti put godinu studiranja morati iskeširati 16. U slučaju da Ekonomski fakultet odluči naplatiti školarinu u iznosu od 16. Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci namjerava ponovo potegnuti pitanje ove odluke na predstojećoj rujanskoj sjednici Senata Sveučilišta. MEDICINSKI FAKULTET Doktorirala Silvija Zec Sambol RIJEKA » »Utjecaj vegetarijanske prehrane i polimorfizma C677T gena metilentetrahidrofolat-reduktaze na razinu vitamina B12, folata i homocistena« naslov je doktorske disertacije Silvije Zec Sambol koju je uspješno obranila na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Obranom znanstvenog rada stekla je doktorat iz interne medicine, a rad je obranjen pred povjerenstvom koje su činili: prof. Štefica Dvornik i prof. SVEUČILIŠTE U RIJECI Nvidia sponzor Odjela za informatiku RIJEKA » Odjel za informatiku Sveučilišta u Rijeci dobio je sponzorstvo Nvidije, vodeće tvrtke u svijetu znanstvenog računanja na grafičkim procesorima. Sponzorstvo je dodijeljeno na temelju projekta razvoja kolegija, a riječki sveučilišni Odjel za informatiku postao je tako jedan od čak 207 Nvidijinih istraživačkih i nastavnih CUDA centara, što djeluju na sveučilištima i istraživačkim institucijama diljem svijeta. Odjel za informatiku postao je Nvidijinim CUDA centrom zajedno s još šesnaest svjetskih institucija. U CUDA nastavnim centrima deseci tisuća studenata svake godine uče se kako upregnuti moć paralelnog procesiranja u Nvidijinim grafičkim procesorima. Nvidia centrima donira kitove za učenje, udžbenike, softverske licence, grafičke procesore s Nvidia CUDA arhitekturom te osigurava akademske popuste na dodatan hardver. PRAVNI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Doktorirala Mara Barun RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Odgovornost prijevoznika za smrt i tjelesne ozljede putnika međunarodni i nacionalni propisi« akademski stupanj doktora znanosti na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Mara Barun. Doktorandica je rad obranila pred stručnim povjerenstvom u sastavu: prof. Dorotea Ćorić i prof. Dragan Bolanča s Pravnog fakulteta u Splitu. Stipan Jonjić član njemačke Leopoldine RIJEKA » Svjetski poznati virusolog i imunolog te istaknuti znanstvenik Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prof. Stipan Jonjić postao je novi član Leopoldine, Njemačke nacionalne akademije znanosti. Profesor Jonjić radi i djeluje u svojstvu redovitog profesora i predstojnika Zavoda za histologiju i embriologiju te Centra za proteomiku pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Odlikovan je za istraživački rad u području virusne imunologije. Jörg Hacker uputio je prof. Leopoldina je najstarija svjetska akademija prirodnih znanosti njemačkoga govornoga područja, osnovana pred gotovo 350 godina. Izabrani znanstvenici članovi su određene sekcije unutar Akademija, a to članstvo zaslužili su svojom akademskom izvrsnošću. Leopoldina savjetuje državne ustanove o znanstvenim pitanjima i potiče razmjenu ideja s inozemnim akademijama i znanstvenicima. Otprilike tri četvrtine njezinih članova su iz njemačkog govornog područja, odnosno iz Njemačke, Austrije i Švicarske, dok preostala četvrtina potječe iz drugih zemalja. U tom svojstvu Leopoldina obnaša predstavničku funkciju u međunarodnim organizacijama i tijelima sastavljenim na temelju nacionalnih akademija. Čestitke profesoru Jonjiću uputio je i rektor Sveučilišta u Rijeci prof. HERI BEZIĆ O TVRDNJAMA IZ PISMA NEZADOVOLJNIH STUDENTA DEKAN UZVRAĆA UDARAC vječite studente želimo prisiliti da završe ili da napuste fakultet Naknada se primjenjuje samo na studente koji upisuju godinu šesti put. Student koji upisuje peti put godinu studija, plaća uobičajen iznos školarine koji iznosi 5. Samo oni koji upisuju šesti put godinu studiranja, plaćaju dvostruki iznos školarine, odnosno, 11. Heri Bezić Andrej PETRAK RIJEKA » Dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci prof. Heri Bezić kaže kako je drastično poskupljenje naknada dijelu studenata za ponovni upis godine motivirano time da se »vječne studente« natjera da završe fakultet ili da ga napuste. Senat Sveučilišta u Rijeci u lipnju je prihvatio prijedlog Ekonomskog fakulteta po kojem se određenim kategorijama studenata za upis godine naplaćuju penali. Redoviti i izvanredni studenti preddiplomskog studija koji u četiri godine nisu stekli dovoljan broj ECTS bodova za završetak trogodišnjeg preddiplomskog studija u narednoj godini plaćaju naknadu u visini pune participacije, a oni koji studij nisu uspjeli završiti u pet godina, plaćaju dvostruku participaciju. Studenti koji su se obratili Novom listu smatraju da se Uprava »domišljato« dosjetila od starih studenata naplatiti trostruko povećane školarine, kako bi pokrila manjak novca nastalog zbog drastičnog rezanja ovogodišnjih upisnih kvota. Upozoravaju kako odluka krši pravilnike po kojima su se upisali na studij, a problematičnim smatraju i to što im je odluka objavljena tek kad su već istekli rokovi za prelazak na druge fakultete i sveučilišta. Pismo očekivanja Riječki Ekonomski fakultet, jednako kao i drugi hrvatski ekonomski fakulteti, na rezanje kvota bio je prisiljen zbog »pisma očekivanja« Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Zahtjev Agencije je da ekonomski fakulteti u roku od tri godine moraju postići omjer između ukupnog broja upisanih studenata i ukupnog broja zaposlenih nastavnika, koji ne smije biti veći od trideset prema jedan. Pismom očekivanja ekonomski fakulteti dobili su prijelazno razdoblje da riješe situaciju na svojim studijima, jer im je zbog postupka reakreditacije Agencije u jednom trenutku prijetilo da u potpunosti izgube pravo upisa novih studenata na sljedeće dvije ili tri godine. Iz Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta upozoravaju kako je minimalni uvjet omjera studenata i nastavnika uveden jer neki fakulteti trenutačno čak i dvostruko premašuju dopušteni omjer studenata i profesora. Dekan Bezić priznaje da je sporna odluka jedna od mjera koje je Uprava Fakulteta bila prisiljena poduzeti kako bi osigurala ispunjavanje uvjeta Agencije iz »pisma očekivanja«, ali tvrdi da je netočna informacija da će pojedini studenti za ponovni upis godine morati platiti i do 16. Do ove brojke studenti, koji su poslali pismo medijima, došli su zbrajajući školarine i participacije u slučaju studenta koji studira šest godina. Taj student treba platiti 5. Netočni podaci — Vjerojatno ste opet dobili pismo od nepostojećih osoba koje barataju netočnim podacima. Naknada u biti predstavlja oblik »penaliziranja« studenata koji predugo studiraju. Ona se primjenjuje samo na studente koji upisuju godinu šesti put. Student koji upisuje peti put godinu studija, plaća uobičajen iznos školarine za izvanredni studij koji iznosi 5. Samo oni studenti koji upisuju šesti put godinu studiranja, plaćaju dvostruki iznos školarine, odnosno, 11. Ističemo da je isk Zašto smanjiti broj ekonomista? Dekan smatra da ti, kako ih on naziva, »vječiti«, studenti značajno ruše kvalitetu studiranja na Sveučilištu zbog neispunjavanja redovitih obveza, a ujedno tjeraju mlade ljude na upis privatnih fakulteta. Na privatnim fakultetima i školama školarine su i do četiri puta više od uvedenih naknada. Dolazimo do zbilja žalosne situacije da mladi i vrijedni ljudi moraju skupo plaćati svoje obrazovanje za razliku od onih koji su ranije upisali fakultet, te se sada neodgovorno ponašaju i »vječno« studiraju na teret poreznih obveznika. Iznimno je važno ne zaboraviti da smo prije ljeta imali snažne reakcije i roditelja i budućih studenata na drastično smanjenje kvota za upis na Ekonomski fakultet. Još uvijek roditeljima i studentima nije jasno iz kojeg razloga i na temelju kojeg istraživanja ili studije je ocijenjeno da u Hrvatskoj treba drastično smanjiti broj visokoobrazovanih ekonomista, kaže dekan Bezić. Agencija diktira ritam Riječki Ekonomski fakultet, zbog zahtjeva Agencije, mora u tri godine smanjiti broj studenata s približno četiri tisuće na samo 1. To bi značilo gašenje fakulteta. Da bi se traženi omjer postigao u predviđenom roku i spriječila uskrata dopusnice fakultet je dosad značajno smanjio upisnu kvotu, zatvorio nastavne centre u Bjelovaru i Karlovcu i uveo dodatni ispitni rok. No, unatoč provedenim mjerama jasno je da će se ciljani broj studenata teško postići bez adekvatnog broja studenata koji završavaju studij, kaže Bezić. Time bi se oslobodio priličan broj upisnih mjesta na fakultet za marljive i savjesne studente kojima »vječiti« studenti direktno smanjuju upisnu kvotu. I drugo, ali ne manje važno, poreznim obveznicima naše države sigurno nije u interesu plaćati nečije »vječno« studiranje, kaže Bezić. Dekan dodaje da je fakultet dijelu studenata, s namjerom da im se olakša završetak studija omogućio prelazak na izvanredni studij. Dio studenata ni nakon četiri godine nije u stanju savladati predviđeno gradivo i položiti propisane ispite. Fakultet je tim studentima omogućio da kao izvanredni studenti dovrše studij. No, kao izvanredni studenti, oni sada mogu studirati dvostruko duže od predviđenog roka trajanja studija, odnosno šest godina. Nesmetano korištenje ove »privilegije« omogućeno je bez izmjene Pravilnika o studiranju. Posebno ističemo da ni u jednom trenutku nismo doveli u pitanje ili pokušali uvesti naknade studentima koji iz opravdanih razloga, zdravstvenih, socijalnih, obiteljskih i drugih kasnije završavaju studij, napominje dekan Bezić. Privremena mjera Što se tiče upozorenja studenata da odluka krši pravilnike po kojima su upisali studij, dekan Bezić navodi da su pravne službe Ekonomskog fakulteta i riječkog Sveučilišta prije lipanjske sjednice Senata utvrdile da su mjere pravno utemeljene i u skladu s ugovorima o studiranju, koje studenti potpisuju s fakultetom. Na temelju te odluke Ekonomski fakultet je predložio Senatu, a Senat je usvojio prijedlog Fakulteta da naknada za upis šeste godine za studij koji inače traje tri godine iznosi dvostruki iznos participacije, odnosno, 11. Prije Senata, Fakultetsko vijeće u kojem su uključeni i predstavnici studenata jednoglasno je prihvatilo odluku. Studentski zbor Ekonomskog fakulteta također je konsensusom podržao ovu odluku, kaže Bezić. Dekan ističe kako je ova mjera privremena te će biti ukinuta u trenutku kad Ekonomski fakultet postigne zadovoljavajući omjer nastavnika i broja studenata. Na ovaj će se način financirati opremanje učionica informatičkom opremom, studentski projekti, troškovi studenata koji sudjeluju u međunarodnoj razmjeni studenata, troškovi angažiranja vodećih stručnjaka iz prakse kao predavača i drugo. Na Senatu je dogovoreno da će o načinu trošenja sredstava, Fakultet redovito podnositi izvješća Senatu Sveučilišta, kaže Bezić. EKONOMSKI FAKULTET Branimir Skoko doktor znanosti RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Regionalna konvergencija novih zemalja članica 10 EU 15 — pretpostavka realizacije unutarnjeg tržišta EU« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvenog polja ekonomije, znanstvene grane međunarodna ekonomija na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Branimir Skoko. Doktorand je rad izradio pod mentorstvom prof. Vinka Kandžije, a uz mentora povjerenstvo za obranu rada činili su prof. Ivo Družić i prof. VESNA GIRARDI JURKIĆ ZAGREB, 1944. Bila je neumorni istraživač kulturnog nasljeđa Ako danas zavirimo u Arheološki muzej Istre, vidjet ćemo koliko je mladih stručnjaka dozrelo i nastavljaju rad što su ga u toj ustanovi stvarali Bačić, Marušić, Mlakar, Girardi Jurkić, Matijašić, Mihovilić... A sve ih povezuje ona nemirna Vesnina energija... U Puli je, iznenada, u 68. Vesna Girardi Jurkić, istaknuta kulturna djelatnica Istre i Hrvatske, poznata arheologinja, pedagoginja i neumorni istraživač kulturnog naslijeđa. Za stolom, s olovkom u ruci pripremajući jedan od svojih novih projekata, predavanja ili simpozija od Pule, Motovuna, Brijuna i Medulina, do Pariza, Madrida, Rima gdje je sve bila prisutna u svom dugogodišnjem neumornom radu... Što je sve radila najbolje se moglo vidjeti u opširnoj monografiji i izložbi u Puli, u povodu stote obljetnice Arheološkog muzeja Istre na čijem je čelu bila naduže kao ravnateljica, u izložbeno najplodnijim godinama 1980—1990. U samostalnoj Hrvatskoj bila je ministrica kulture, športa i znanosti te prva veleposlanica Hrvatske pri UNESCO-u u Parizu. Energija i upornost Za dr. Vesnu Girardi Jurkić mnogo bi se toga moglo reći, ali se jedno sigurno nikada ne bi moglo poreći — bila je veliki radnik, neumorna kada je u pitanju arheologija i njena prezentacija javnosti diplomirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu , ali i kada je trebalo pokrenuti iz ničega mnoge događaje i predstaviti sadržaje koji i danas neumitno svjedoče o toj njenoj energiji i upornosti. Isto tako se na njenom primjeru može potvrditi i ona da ako učitelj iza sebe nije ostavio učenike koji će ga naslijediti i nastaviti njegov rad — odgajati i prenositi znanje i iskostvo novim generacijama — nije u životu i radu učinio ništa. Ako danas zavirimo u nepresušni zdenac Arheološkog muzeja Istre, vidjet ćemo koliko je mladih stručnjaka dozrelo i nastavljaju rad kojega su u toj ustanovi stvarali Bačić, Marušić, Mlakar, Girardi Jurkić, Matijašić, Mihovilić... Učila je od jednih, radila s drugima, odgajala treće i često, vrlo često, podmetala svoja leđa kada se u kršu administracije, propisa i prečesto nerazumijevanja, trebalo izboriti da se neke stvari pokrenu s mrtve točke i da na svjetlo dana izađu neprocjenjive dragocijenosti koje Istra baštini u svojoj slojevitoj i bogatoj prošlosti. Vidjelo se to u nizu primjera — od oko 150 izložaba diljem svijeta, od Pule i Venecije, preko Rima i Pariza, do New Yorka i Pittzburga, Skopja i Sarajeva, Beograda i Ljubljane kuda je plovila »Arheologija i umjetnost Istre«, »Iz sakralne riznice Istre« i »Čarobna Istra«; kroz više od 400 znanstvenih radova objavljenih u mnogim časopisima — neke je i sama pokretala i uređivala — od »Histrie Antique« do »Jadranskog zbornika«; pokretanjem i utemeljenjem susreta i manifestacija kao »Tri arene«, »Zlatne grive«, osnivanjem Zbirke sakralne umjetnosti u Vodnjanu, stalnom nadopunom i obnovom Nezakcija, prvog arheološkog parka na otvorenom, Červar porta, ali i kao logistička pomoć pri osnivanju zavičajnih muzejsko-arheoloških zbirki od Umaga, Buzeta, do Rovinja i Labina, Novigrada i Medulina. Promotorica struke Onaj tko iza sebe ostavlja vidljive tragove nije lišen često ni kriktika, nerazumijevanja, zavisti i ljubomore, a Vesna Girardi Jurkić je upravo bila takva osoba i pojava u kulturnom životu Istre, pogotovo kada se radilo o njenom najistaknutijem simbolu — pulskoj Areni. Nije se libila neke europske i svjetske trendove i iskustva unijeti u Arenu, zbog čega je bila na udaru niza kritika, ali još više podrške, čineći i učinivši od tog spomenika zabave i igara kada je manjkalo kruha svojevrstan simbol današnjih zbivanja. No, kao promotorica struke i znalac koji osluškuje kako okolina diše, umjela je i kao veleposlanica u Parizu u vremenu Domovinskog rata uvjeriti kulturnu svjetsku javnost da na svoju listu kulturne baštine uvrste i zaštite porečku Eufrazijanu, šibensku katedralu i cijeli Trogir. Bila je službeni vodič po Brijunima i Areni kraljevima i kraljicama, šeicima i prinčevima, predsjednicima i premjerima, na svjetskim sudovima se sredinom '90-tih borila kako bi povratila Seusovo blago s područja Barbarige u domovinu. A upravo je ona tu svjetsku kulturnu aferu na neki način i zakotrljala, pokrenula iz male Pule sve do velikog New Yorka, gdje je sve ostalo. I gdje se još uvijek čuvaju tajne tog antičkog srebra... Vjerujem da Vesna Girardi Jurkić nije na onaj svijet ponijela sve tajne koje je znala i čuvala oko toga blaga i da će jednom opet izniknuti njegov sjaj pred oči javnosti. Baš kao što danas gledamo Agripinu na Forumu, sveta tijela u Vodnjanu, zlato i nakit s Marsova polja i Burla, brijunskog Katruma i na velik broj još raznih nalazišta koji se vezuju za neprekidan istraživački rad ove arheologinje, kustosice i pedagogonje koja se obrazovanju na kraju vratila kao novom izazovu. Neki su taj rad i postignuća znali cijeniti, neki ne! Najteže je biti prorokom u svojoj domovini... Vesne Girardi Jurkić bit će u utorak, 28. FILOZOFSKI FAKULTET Doktorirala Brigita Miloš RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Žena u književnom djelu Janka Polića Kamova« znanstveni stupanj doktora znanosti iz područja humanističke znanosti, polja filologija, grane teorija i povijest književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Brigita Miloš. Mentorica pri izradi doktorskog rada bila je dr. Snježana Prijić-Samaržija, komentorica dr. Danijela Bačić-Karković, a uz mentoricu i komentoricu stručno povjerenstvo za obranu rada činili su dr. Marina Biti i dr. Bez malo muke nema nauke, ali ni đeparca, NL, 16. STUDENT SERVIS ČAK ŠEST TISUĆA REDOVNIH STUDENATA RIJEČKOG SVEUČILIŠTA NAŠLO JE SEZONSKI POSAO Potražnja za poslom među studentima velika je tijekom cijele godine, no ljeti se događa »boom«. Muškarci preferiraju fizički zahtjevnije poslove, dok se djevojke više pronalaze u hostesiranju, prezentaciji proizvoda u trgovačkim centrima, anketiranju, administraciji i sl. Slađana VIGNJEVIĆ, snimio Ronald BRMALJ RIJEKA » Čak šest tisuća redovnih studenata s riječkog područja našlo je sezonski posao putem Studentskog centra Rijeka, posrednika između poslodavaca i studenata koji ljetne praznike koriste kako bi podebljali svoje skromne budžete. Potražnja za poslom među studentima velika je tijekom cijele godine, no ljeti se, očekivano događa pravi »boom«. Pravila su jasna, pronaći posao i raditi putem ugovora student servisa mogu samo redoviti studenti, dovoljno je prijaviti se i iskazati svoje poslovne afinitete u skladu s vlastitim kompetencijama. Muški dio preferira i radije prihvaća fizički zahtjevnije poslove poput prekrcaja robe u skladištima, različitih građevinskih radova, zanatskih zanimanja, dok se djevojke više pronalaze u hostesiranju, prezentaciji proizvoda u velikim trgovačkim centrima, anketiranju, dijeljenju letaka i administrativnim poslovima. Solidarna odgovornost — Poslovi vezani uz grane ugostiteljstva i turizma ljetni su hit pa mnogobrojni studenti džeparac zarađuju konobareći, kao kuhari, pomoćni djelatnici u kuhinji, sobarice, na recepciji ili kao animatori, kaže nam Ljiljana Badurina, rukovoditeljica riječkog student servisa koji odnedavno svoje prostore ima u Sveučilišnom kampusu na Trsatu. Događa se da studenti katkad sami pronađu poslove pa u Studentski centar dođu samo po ugovore. U tom slučaju, dogodi li se da poslodavac ne plati pošteno rad, studenti sami snose odgovornost i poslodavca mogu tužiti kod nadležnog suda. Ukoliko posao studentu pronađe Studentski centar, Centar solidarno odgovara za naplatu te po potrebi tuži sudu poslodavca koji nije platio račun. Prilikom posjeta Centru zatekli smo studenticu četvrte godine sanitarnog inženjerstva. Doš STUDENTSKA SATNICA 15 kuna » portiri, redari, radnicina fotokopirnom aparatu, biljeteri 17 kuna » sobarice 18 kuna » konobari i čistači plaže 19 kuna » turistički agenti 20 kuna » kuhari, recepcioneri, anketari 20 do 25 kuna » hostese 25 kuna » građevinarstvo, rad s mineralnom vunom, montaža štandova, prijenos robe40 kuna » prekrcaj cementa, vapna, kemikalija, brašna, krumpira i sl. Rad nedjeljom i blagdanom Iz Studentskog centra poručuju kako se poštuje Zakon o radu. Također, za poslove koji iziskuju manje od 5 sati efektivnog rada, cijena sata se uvećava 25 posto. U općim uvjetima poslovanja stoji kako je za rad izvan Rijeke, poslodavac dužan osigurati studentu smještaj, prehranu i prijevoz, ističe rukovoditeljica Centra. U klimatiziranom sam prostoru i nemam kontakt s ljudima što mi odgovara. U istoj sam ljekarni radila i prošle godine punu satnicu, a ove godine šest sati dnevno, kaže Vanja Lopar. Dva posla odjednom Neki studenti angažirani su na dva različita posla, otkriva rukovoditeljica riječkog Centra. Čini se kako takvim vrijednim mladim ljudima ljeto nije vrijeme za zabavu već za naporan rad jer »bez muke, nema nauke«, ali ni džeparca! Cijena sata studentskog rada kreće se od 18 do 25 kuna. Izuzetak je primjerice prekrcaj cementa, vapna, kemikalija, brašna, krumpira i sličnog koji se plaća po toni, i to 40 kuna. Iznos se udvostručuje ukoliko se roba prenosi dalje od 10 metara ili slaže iznad visine od jednog metra. U bolje plaćene poslove spadaju teži fizički poslovi, rad u građevinarstvu, rad s mineralnom vunom i kemijskim sredstvima, montaža i demontaža štandova te prijenos robe, satnica je 25 kuna. Kuhari i recepcioneri dobivaju 20 kuna po satu, turistički agenti 19 kuna, konobari i čistači plaže 18, sobarice 17, portiri, redari, biljeteri, radnici na fotokopirnom stroju 15, anketari dobiju 20 kuna, hostese između 20 i 25 kuna za sat vremena posla. Doktorirao Siniša Vilke, NL, 16. Obranom doktorskog rada »Optimizacija kopnene prometne infrastrukture između paneuropskog koridora V i ogranka VB« akademski stupanj doktora znanosti na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Siniša Vilke. Doktorand je disertaciju izradio pod mentorstvom prof. Hrvoja Baričevića, a uz mentora povjerenstvo za obranu rada činili su prof. Čedomir Dundović i prof. Aleksandra Deluka-Tibljaš s Građevinskog fakulteta u Rijeci. Projekt zaštite intelektualnog vlasništva, NL, 7. Poslovno-inovacijska agencija Republike Hrvatske — BICRO, kao jedan od partnera FIDES projekta u, kojem sudjeluje i Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci, objavila je javni poziv poduzećima i znanstveno-istraživačkim institucijama za podnošenje prijava za financiranje projekata s ciljem zaštite i upravljanja intelektualnim vlasništvom. Cilj je projektima odnosno idejama koje imaju realne mogućnosti komercijalizacije na tržištu osigurati pomoć konzultanta i zastupnika u zaštiti i upravljanju intelektualnim vlasništvom. Maksimalan iznos odobrenih sredstava po korisniku iznosi 50. Ukupan iznos sredstava osiguranih za financiranje projekata iznosi 375. Javni poziv i popis projekta s detaljnim informacijama o načinu prijave projekata dostupni su na internetskoj stranici Step Rija www. Doktorat Marine Sohora Bukovac, NL, 7. Obranom doktorske disertacije »Računovodstveni tretman izvedenih instrumenata u funkciji zaštite od valutnog rizika u bankama« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvenog polja ekonomije, znanstvene grane računovodstvo na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Marina Sohora Bukovac. Doktorandica je rad izradila pod mentorstvom prof. Josipe Mrše, a uz mentoricu povjerenstvo za obranu rada činili su dr. Antun Jurman i dr. Vesna Vašiček s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. U HKD-u održan koncert Europskog zbora i orkestra studenata medicine, MojaRijeka. Riječ je o jedinstvenom međunarodnom europskom kulturnom projektu koji okuplja studente medicine i mlade liječnike sa širim glazbenim obrazovanjem, a svake godine koncerte održavaju u drugom europskom gradu. Studenti EMSOC-a međusobno dijele talent i strast prema izvođenju djela klasično-popularne glazbe. Ovaj je projekt pokrenut 1993. Susrete organiziraju studenti medicine i mladi liječnici zemlje ili grada domaćina, a ove godine organizaciju su preuzeli studenti medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. U projektu su sudjelovali studenti medicine iz Portugala, Španjolske, Francuske, Irske, Velike Britanije, Njemačke, Švicarske, Poljske, Slovenije, Italije, Mađarske, Estonije, Latvije, Švedske, Češke, Rumunjske, Malte, Grčke, Turske, Malezije i Hrvatske. Simfonijski se orkestar sastojao od stotinu i dva člana orkestra i mješovitog pjevačkog zbora, a u programu su kao solisti nastupiti riječki operni umjetnici Kristina Kolar, Marko Fortunato, Robert Kolar i Siniša Štork pod vodstvom dirigenta Mladena Tarbuka. Pored glazbenog programa, studenti iz cijele Europe imali su priliku upoznati ljepote Hrvatske kroz organizirane izlete u Nacionalni park Plitvička jezera i na otok Cres. Branko Krnić doktorirao na Ekonomiji, NL, 6. Obranom doktorske disertacije »Deformacije i neravnoteže hrvatske ekonomije nastale u interakcijama bankovnog i realnog sektora« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvenog polja ekonomije, znanstvene grane financije na Ekonomskom fakultetu u Rijeci stekao je Branko Krnić. Mentor je bio dr. Antun Jurman, a u povjerenstvu za obranu rada su bili i dr. Zdenko Prohaska i dr. Tomislav Bukša doktorirao na Tehničkom fakultetu, NL, 6. Obranom doktorskog rada »Diferencijacija upravljanja kvalitetom kod cikličkih projekata u brodograđevnoj industriji« akademski stupanj doktora znanosti iz područja tehničkih znanosti, polja strojarstvo na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Tomislav Bukša. Rad je obranjen pred povjerenstvom u sastavu: prof. Milan Ikonić i doc. Dragičević doktorirao u Lisabonu, NL, 31. RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Stability of Nonuniformly Hyperbolic Dynamics and Lyapunov Functions« znanstveni stupanj doktora znanosti iz područja prirodnih znanosti, polja matematika na Instituto Superior Técnico, Universidade Técnica de Lisboa u Portugalu stekao je asistent na Odjelu za matematiku Sveučilišta u Rijeci Davor Dragičević. Disertacija je obranjena pod mentorstvom prof. Stipendije iz Fonda Aleksandar Abramov, NL, 31. RIJEKA » Sveučilište u Rijeci objavilo je drugi Javni poziv za dodjelu stipendija u okviru programa »Solidarnost« Fonda Aleksandar Abramov. Cilj je programa pružiti financijsku potporu studentima slabijeg imovinskog statusa, odnosno refundirati im troškove participacije u školarinama. Redoviti studenti koji zadovoljavaju uvjete, prijave moraju podnijeti Povjerenstvu Fonda do 29. Potrebni obrasci dostupni su na internetskoj stranici www. MEDICINSKI FAKULTET U RIJECI RIJEKA » Za sudionike projekta »Europski zbor i orkestar studenata medicine« sinoć je na Medicinskom fakultetu u Rijeci upriličeno službeno otvorenje događanja. Riječ je o jedinstvenom međunarodnom europskom kulturnom projektu koji okuplja studente medicine i mlade liječnike sa širim glazbenim obrazovanjem. U ime Organizacijskog odbora obratio se Tin Nadarević, a zatim je brojne okupljene studente pozdravio profesor Bojan Polić s riječkog Medicinskog fakulteta. Riječi dobrodošlice uputio je i dr. Damir Zec u ime rektora Sveučilišta u Rijeci Pere Lučina, dok je dirigent Mladen Tarbuk upoznao studente sa skladateljima čija će djela izvoditi. Tijekom boravka u Rijeci sudionici će pod Tarbukovim vodstvom uvježbavati glazbeni program koji čine djela Luke Sorkočevića, W. Prvi koncert bit će održan 3. Drugi koncert na rasporedu je 4. Uz stotinu i dva člana orkestra i mješovitog pjevačkog zbora, u programu će kao solisti nastupiti riječki operni umjetnici Kristina Kolar, Marko Fortunato, Robert Kolar i Siniša Štork. RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Socijalna konvergencija novih zemalja članica Europske unije EU12 kao preduvjet ekonomske i socijalne kohezije« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvene grane međunarodna ekonomija na Ekonomskom fakultetu u Rijeci stekao je Igor Cvečić. Rad je izradio pod mentorstvom prof. Vinka Kandžije, a povjerenstvo su činili prof. Ivo Družić i prof. SLOBODAN IVANOVIĆ, PREDSTOJNIK ZAVODA ZA UGOSTITELJSTVO FAKULTETA ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, O AKTUALNOM STANJU U UGOSTITELJSTVU Upravo kroz program specijalizacije o znanjima gastronomije i enologije koji je pokrenuo opatijski Fakultet, a kojeg 90 posto čini praktični dio, polaznici imaju prilike usvojiti trendove u gastronomiji, od hrvatske do svjetske kuhinje, kao i enologije. Program je uspješno završilo 34 polaznika iz različitih dijelova Hrvatske Alenka JURIČIĆ Specijalist odjela hrane i pića stručni je naziv koji dobivaju polaznici u Hrvatskoj jedinstvenog programa specijalizacije o znanjima gastronomije i enologije koji je prošle godine pokrenut na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija. Voditelj programa je dr. Slobodan Ivanović, predstojnik Zavoda za ugostiteljstvo na ovom Fakultetu, koji je na početku razgovora istaknuo kako je lani program specijalizacije stručnjaka u odjelima hrane i pića uspješno završilo 34 polaznika iz različitih dijelova Hrvatske. Svi kandidati stekli su potrebna teoretska, ali i iskustveno-praktična znanja koja se mogu primijeniti u širokom spektru poslova u turizmu i ugostiteljstvu, certifikat Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu te Sveučilišta u Rijeci s 30 ECTS bodova te stručni naziv Specijalist odjela hrane i pića uz upis programa u radnu knjižicu. Stručno usavršavanje trajalo je jednu akademsku godinu, a provedeno je u dva modula, od kojih modul gastronomije podrazumijeva svladavanje znanja iz područja suvremenih gastronomskih trendova, pravilne prehrane, umijeća slastičarstva i pekarstva te marketinga u odjelu hrane i pića. Drugi je modul bio posvećen restoraterstvu, a naglasak je stavljen na uslužne procese u restoraterstvu, somelijerstvu, baru i barskom poslovanju, kao i sigurnosti hrane te upravljanju troškovima odjela hrane i pića. Opatijski Fakutet nastavlja s upisom druge generacije polaznika u srpanjskom i rujanskom upisnom roku. Zbog čega ste pokrenuli ovaj program i kome je on namijenjen? Došli smo do spoznaje da je naša gastronomska i enološka ponuda postala pomalo monotona što zasigurno našeg probirljivog gosta neće zadovoljiti. Program je verificiran od strane Ministarstva, prošao je cjelokupnu proceduru, a studij je prvenstveno namijenjen ljudima zaposlenima u ugostiteljstvu kojima dajemo praktična znanja, vještine i kompetencije za rad u odjelu hrane i pića. Dakle, namijenjen je turističkim djelatnicima koji su završili srednje ugostiteljske škole, a koji za sada nemaju mogućnosti daljnjeg usavršavanja po vertikali u školskom sustavu. Njima je ovo prilika za specijalizacijom u svim elementima glavnih ugostiteljskih usluga. Unaprijediti znanje Upravo ti mladi ljudi mogu nadograditi svoje vještine i biti prepoznati u svijetu rada. Osim njih, upisati se mogu učenici koji su završili Hotelijersko-turističke škole, studenti našeg fakulteta koji su završili stručne preddiplomske i diplomske studije jer kao budući menadžeri moraju dobro poznavati i glavne ugostiteljske usluge. Naime, oni su ti koji će biti krojači generalne gastro i eno ponude u objektu, ali i u destinaciji. Težnja svakog menadžera je stvoriti kvalitetnu uslugu, primjenjujući standarde, ali uz što niže troškove, a to će ovdje naučiti. Dakle, kako osmisliti ponudu koja će zadovoljiti gosta kvalitativno, kvantitativno te cjenovno. Danas se, ustvari, od voditelja odjela hrane i pića očekuje da je dobar nutricionist, ekonomist i, naravno, gastronom. Mislim da kroz ovaj program, kojeg 90 posto čini praktični dio, polaznici imaju prilike usvojiti trendove u gastronomiji, od hrvatske do svjetske kuhinje, kao i enologije. U izvođenju programa sudjeluje preko 40 stručnjaka, praktičara iz struke od kojih mnogo mogu naučiti i ljudi koji već rade u struci, no koji žele unaprijediti svoje znanje. S polaznicima imamo i terensku nastavu, kod poznatih restoratera i vinara. Polaznici se praktično osposobljavaju u nađem suvremeno opremljenom kabinetu. Na čemu u hrvatskoj ugostiteljskoj ponudi još treba poraditi? Tu su i ostali vidovi prehrane, vegetarijanstvo, makrobiotika, slow-food, dogotavljanje jela pred gostom. Kod dogotavljanja ispred stola gosta, vi ćete biftek koji inače prodajete 20 eura za dvije osobe, prodavati za 50-ak eura ovisno o tome o kakvom se objektu radi. Imamo li mi danas uopće klijentelu za takvu ponudu? Nije sve u ribama na gradelama Promovira li se Hrvatska dovoljno kao gastro destinacija? Kada bismo ušli u genezu priče, Hrvatska ima jako puno autohtonih kuhinja po regijama. Uz dužno poštovanje ostalim regijama, mislim da je Istra tu napravila iskorak u smislu uključivanja tradicionalnih jela u ponudu, ali u pravilu u manjim ugostiteljskim objektima tipa konoba. U hotelima je drugačija situacija. Mi smo radili istraživanje koje je pokazalo kako je tradicionalna hrvatska kuhinja maksimalno zastupljena 20 posto na menijima ugostiteljskih objekata i hotela. Ostalo su internacionalna jela. No ukoliko je gost došao u Hrvatsku želi probati nešto autohtono što će ga sigurno zadovoljiti i zbog čega će se vratiti u destinaciju. To je temeljna zadaća, vratiti gosta u destinaciju, uz ostalo, nudeći im i doživljaj gastronomije koja će biti drugačija i kojom ćemo ga zaintrigirati da dođe i van glavne sezone. U tom je smislu apsurdno i da u sali s 200-ak mjesta rade tri ili četiri konobara. On ne može obaviti prodajni razgovor, prema pravilima struke prezentirati i poslužiti jelo. Jedan od veoma velikih problema ugostiteljske struke je i činjenica da su plaće vrlo niske. Mlađi ljudi u pravilu odlaze u inozemstvo jer su ondje dvostruko ili trostruko plaćeni. Sve to utječe na cjelokupnu sliku hrvatskog ugostiteljstva. Stvaranje kaosa Koliko je ustvari ekonomska kriza utjecala na ovaj turistički segment? Svjedoci smo da neki od najpoznatijih vrhunskih restorana zatvaraju svoja vrata te da se restorateri okreću jednostavnijoj ponudi. Zaposlili su ljude, ali sami nisu znali oblikovati uslugu i proizvod, kontrolirati i nadzirati djelatnost. Na ruku takvim investitorima ide i zakonska regulativa. Naime, već netko tko nije iz struke, a položi ispit pri Obrtničkoj komori, može otvoriti ugostiteljski objekt do razine bistroa u kojima se mogu posluživati jednostavna jela uključujući sendviče. Kad je u pitanju ugostiteljski objekt, restoran i slično, morate imati minimalno srednju ugostiteljsku školu ili morate imenovati voditelja koji ima stručnu spremu. No onda ponovno netko drugi osmišljava ponudu. Osim toga, tvrtka može otvoriti ugostiteljski objekt i raditi, no opet se postavlja pitanje stručne osobe koja će tim objektom rukovoditi. To je sve stvorilo jedan kaos. Troškovi počinju rasti, a prihodi to ne prate i objekt se vrlo brzo u takvoj situaciji nađe u problemu. Međutim, restorateri često ukazuju i na previsoka davanja. Očekivalo se već ove godine smanjenje PDV-a, no prolongirano je za iduću godinu. Oni su ti koji vrlo često opravdano ukazuju na element PDV-a koji je doista vrlo visok i utječe na konkurentnost našeg proizvoda. Mnogi gosti koji dolaze na destinaciju ističu kako je Hrvatska lijepa, ali su cijene dosta visoke. Dijelom je tome razlog ekonomska kriza koja je zahvatila i Europu. Gosti su nekad doista manje pazili koliko će potrošiti, međutim danas je gost mnogo racionalniji. Malo karikiram, ali nema više one potrošnje od 300, 400 eura. Nema razbacivanja kada su u pitanju riba, škampi i slične delicije. Kriza je sigurno učinila svoje, no ugostitelji moraju naći načina kako napraviti širu ponudu vodeći računa o tome da bude cjenovno pristupačna tim gostima kako bi koeficijent obrtaja bio što veći. Ove godine se najavljuje manji dolazak gostiju s nekih od najvažnijih tržišta poput talijanskog. Vjerujem da će tako i biti i stoga će ugostitelji morati tim više bti oprezni s cijenama. Vezano za snižavanje stope PDV-a na 10 posto, u svakom slučaju to treba pozdraviti te razmisliti na razdvajanje PDV-a na hranu te na piće. Slovenija, primjerice, oko 8 posto poreza na dodanu vrijednost na hranu te 20 posto na pića. Jedna Švicarska, međutim, na sve generalno obračunava 6,25 posto ovog poreza. Snižavanje će sigurno doprinijeti smanjenju cijena, povećanju konkurentnosti i povećanju potrošnje. RIJEKA » Obranom završnog rada »Sektor opskrbe električnom energijom u Hrvatskoj u procesu uključivanja u EU« akademski naziv sveučilišni specijalist za poslovanje s Europskom unijom na poslijediplomskom specijalističkom studiju Poslovanje s Europskom unijom Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci stekla je Dragana Tomiša Milić. Završni rad izrađen je pod mentorstvom prof. Vinka Kandžije, a uz mentora povjerenstvo za obranu rada činili su doc. Alen Host i prof. RIJEKA » Akademski stupanj doktora znanosti na Građevinskom fakultetu u Rijeci stekao je Goran Volf. Doktorat je izradio pod mentorstvom prof. Borisa Komparea iz Ljubljane i komentorstvo prof. RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Kombinatorne baze glavnih potprostora standardnih modula afine Liejeve algebre tipa B2 1 « znanstveni stupanj doktora znanosti iz područja prirodnih znanosti na Matematičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu stekla je Marijana Butorac, asistentica na Odjelu za matematiku Sveučilišta u Rijeci. Doktorandica je rad izradila pod mentorstvom prof. Mirka Primca sa PMF-a, a povjerenstvo za obranu rada činli su i prof. Dražen Adamović sa zagrebačkog PMF-a i doc. Tomislav Šikić s FER-a. RIJEKA » Sveučilište u Rijeci objavilo je rezultate prvog Javnog poziva za dodjelu stipendija studentima Sveučilišta u Rijeci u okviru programa »Solidarnost« Fonda Aleksandar Abramov. Od ukupno raspoloživog iznosa od 139. Sredstava su dobili studenti: Ana Fratar, Ante Olivari, Danka Pičuljan, Darko Galić, Dragana Kosanović, Dragana Vuk, Ena Winkler, Eva Margan, Goran Ljubotina, Ines Kovač, Ivan Cazin, Ivan Zec, Marija Obšivač, Natalija Perković, Sanja Raca, Stipe Žunić, Tanja Drača, Valentina Mikec, Valnea Devčić, Vanesa Crljić i Vlatka Ikasović. Iz Sveučilišta mole sttudente kojima je odobrena stipendija da se od 23. RIJEKA » Obranom znanstvenog magistarskog rada »Kvantitativni modeli strateškog razvoja brodarskih poduzeća na tržištu za rasute terete« akademski stupanj magistra znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvenog polja ekonomije, znanstvene grane kvantitativna ekonomija na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Hrvoje Bašić. Magistrand je rad izradio pod mentorstvom prof. Ljiljane Lovrić, a uz mentoricu povjerenstvo za obranu rada činili su prof. Ivan Mencer i doc. EKONOMSKI FAKULTET Magistrirala Ana Merle RIJEKA » Obranom magistarskog rada »Tržište kapitala Republike Hrvatske u doba financijske krize i globalne recesije«, akademski stupanj magistra znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvenog polja ekonomije, znanstvene grane financije, na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Ana Merle. Magistrandica je rad izradila pod mentorstvom prof. Zdenka Prohaske, a uz mentora povjerenstvo za obranu rada činili su prof. Mario Pečarić i prof. NOVAC EU GRADU RIJECI Za viši kulturni standard studenata 11 tisuća eura RIJEKA » Europska unija odobrila je 11. Neformalne metode učenja su interaktivne i omogućuju široku platformu za dijalog i razmjenu mišljenja između mladih i donositelja odluka, navode ocjenjivači projekta. Projekt USUD nastavlja se na projekte »Kultivator« i »Rijeka — grad u kojem vrijedi studirati«. Cilj USUD-a je aktivno uključiti veći broj mladih u procese donošenja kulturne politike i u kulturni život grada općenito. Ideja projekta je razraditi platformu za debatu, konzultacije, aktivno uključivanje, sudjelovanje te informiranje mladih ljudi o kulturnim politikama za mlade, posebno za studentsku populaciju na lokalnoj razini. Projektom USUD žele se detektirati razlozi ne aktivnosti studenata u kulturnim i umjetničkim programima. Jednako tako, želi se povećati sudjelovanje Sveučilišta u Rijeci u organizaciji kulturnih i umjetničkih aktivnosti, posebno onih primjerenih studentskim potrebama, pojasnili su u Gradu Rijeci. ERASMUS SENAT SVEUČILIŠTA U RIJECI Riječkim studentima 261 mjesto na stranim sveučilištima RIJEKA » Studenti Sveučilišta u Rijeci na raspolaganju imaju 261 mjesto na inozemnim sveučilištima, a inozemni Erasmus studenti 202 mjesta na sastavnicama riječkog Sveučilišta, izvijestio je rektor prof. Pero Lučin na sjednici Senata. Sveučilište u Rijeci do danas je sklopilo 132 Erasmus ugovora o suradnji s visokoškolskim institucijama. Sveučilište je prihvatilo ponudu za sudjelovanje na projektu »Internationalization of learning outcomes« u sklopu IPA natječaja »Further development and implementation of the Croatian Qualifications Framework«. Rektor je najavio i niz aktivnosti vezanih uz obilježavanje 40. S programom obilježavanja počet će se već u listopadu, dok je završna svečanost najavljena za 17. CARNet-ova korisnička konferencija CUC 2012 koja će biti održana od 12. U više znanstveno-nastavno zvanje trajno su potvrđeni dr. Darko Dukovski s Filozofskog fakulteta, dr. Alan Šustić s Medicinskog fakulteta , dr. Nela Vlahinić-Dizdarević s Ekonomskog fakulteta, dr. Mario Pečarić s Ekonomskog fakulteta i dr. Ivona Uhač s Medicinskog fakulteta potvrđeni su u zvanje redovitih profesora u trajanju od pet godina. FILOZOFSKI FAKULTET Doktorirala Alenka Šuljić Petrc RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Fenomenologija feminine mystique u romanima Pokorna žena Julie O'Faolain i Zelene čarape Irene Vrkljan« znanstveni stupanj doktora znanosti iz područja humanističke znanosti, polja filologija, grane teorija i povijest književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Alenka Šuljić Petrc. Mentor pri izradi doktorskog rada bio je dr. Aleksandar Mijatović, a uz mentora stručno povjerenstvo za obranu rada činile su: dr. Marina Biti i dr. RIJEKA » Na posljednjoj sjednici Nacionalnog vijeća za znanost prihvaćena je inicijativa Hrvatskog društva pisaca da se prepozna novo polje unutar nacionalne akademske zajednice. Riječ je o polju »književnost« koje ima dvije pripadajuće grane — »spisatelj« i »književni prevodilac«. Ovim povodom razgovaramo s Nikolom Petkovićem, predsjednikom HDP-a, koji je s Marinkom Koščecom sastavio prijedlog za prepoznavanje polja i grana. Što konkretno za pisce i prevoditelje znači prihvaćena inicijativa Hrvatskog društva pisaca? Situacija do prije desetak dana, što se Hrvatske tiče, trajala je skoro pa četvrt stoljeća i bila je potpuno apsurdna: postojali su dramski pisci, libretisti, pantomimičari — na potonje mi je pažnju skrenula kolegica Daša Drndić koja je dosta davno započela inicijativu za prepoznavanje pisaca, a nije bilo pisaca. I sami vidite da tu nešto ne štima. Ali, to »neštimanje« bila je prednost koju smo, nakon što smo Marinko Koščec i ja sastavili dopis Nacionalnom vijeću za znanost, imali već u startu. Pisanje u fušu Znam da pretvaranje previda u prednost zvuči rubno paradoksalno, ali ne. Ja sam osobno imao tu sreću da sam komunicirao s dva izuzetno profesionalna i razumna Krešimira. Krešom Pavelićem, predsjednikom NVZZ, i Krešom Hajdarevićem. Obojica su taj paradoks nepostojanja pisaca, koji su temelj i uvjet za postojanje i libretista i dramskih pisaca, vidjeli kao jedan nesporazum unutar akademije i kulture i bili spremni saslušati nas pozorno. Njihova otvorenost i kolegijalnost dala nam je energiju za nastavak pregovora, a njihovi praktični savjeti bili su itekako od pomoći. Odsada, otkako su klasificirani pisci i književni prevoditelji, zainteresirani među njima moći će se birati u zvanja, bilo umjetnička bilo društveno-humanistička i jednom, kad se počnu otvarati bilo specijalistički, bilo odsječni, sveučilišni studiji kreativnog pisanja, naši će autori moći raditi kao predavači, profesori... Znači, radi se o sadržajnoj, a ne samo o simboličkoj gesti, no pravi posao tek je pred nama. Ali, nekako se moralo početi, a ovo je bio prvi korak koji je od izuzetnog značenja za nacionalnu književnu i intelektualnu zajednicu. Kakav je do sad bio status pisaca u Hrvatskoj? Bilo je i ima slobodnih umjetnika među piscima, ali to su, u ovim sve nehumanijim neofeudalnim uvjetima u kojima živimo, a za koje su nas gospodari zbilje uvjerili da imaju elemente neoliberalizma, izuzetno hrabri ljudi koji su uglavnom na rubu egzistencije. Pisci kod nas nemaju »background« intelektualaca koji su stekli MFA diplomu Masters of Fine Arts za koju još niti nemamo jasno definiran ni aktiviran ekvivalent. Radi se o ekvivalentu doktorata, ali u kulturama koje poznaju tradiciju studiranja kreativnog pisanja. Mi koji pišemo, a koji nismo hrabri da odemo u slobodnjake, imamo zaposlenje bilo u novinama, bilo pri školama i fakultetima... Kad pišeš roman, ili bilo koji zahtjevniji književni oblik koji iziskuje kontinuitet, to radiš tako da kradeš od slobodnog vremena, od vikenda, godišnjih... A sav taj »rad u fušu«, nije i ne bi trebao biti u redu. Uvjeti i kriteriji Koji su uvjeti da bi netko stekao zanimanje pisca? Mogu li u tu kategoriju ući baš svi ili ipak postoje neki kriteriji? Presretan sam što smo ovo ostvarili, ali kad sam razgovarao s Marinkom Koščecom bez kojega se ovo prepoznavanje ne bi dogodilo, složili smo se da odmah nakon što se nacija probudi iz hibernacije godišnjih odmora, trebamo složiti ekipu i jasno, dogovorno i odgovorno razraditi kriterije za izbore u zvanja. Uputio sam pozive članicama i članovima Društva hrvatskih književnika i Društva hrvatskih književnih prevoditelja i dogovaramo sastanak ili krajem kolovoza ili početkom rujna na kojemu bismo, u kontaktu s agencijama i uredima, vijećima... Oni trebaju biti rigorozni, ali i sadržajni. Treba prepoznati kvalitetu, a ne samo kvantificirati radove što je u velikoj mjeri slučaj u nemalom dijelu nacionalne akademske zajednice. Da, ovo je tek početak jednog velikog posla i pozivam sve zainteresirane, bez obzira na članstvo, da nam se jave i pridruže u kreiranju nečega što je neprijeporno od nacionalnog interesa. Da li to znači da će se zanimanje »pisac« upisivati u radnu knjižicu, odnosno da će slijedom toga pisci imati sva prava kao i ostali zaposleni? Ukoliko budu izabrani u zvanje i ukoliko se zaposle na programima, odsjecima kreativnog pisanja, njihovo će zanimanje biti pisac i kao takvo upisano u radnu knjižicu. Zašto ovo u vašem mandatu predsjednika HDP-a smatrate iznimno važnim činom za hrvatsku kulturu i književnost? Kao profesor na Filozofskom fakultetu pripadam akademskoj zajednici, dok kao pisac pripadam kontekstu hrvatske književnosti i kulture. Dok sam živio u SAD-u, predavao sam teoriju i povijest svjetske književnosti, ali i kreativno pisanje, tako da sam upoznat s komparativnim elementima dviju kultura i dviju akademskih zajednica te sam osjetio da sam dobro potkovan da se uhvatim upravo ove točke kao središnje. Složna ekipa Iskustvo Amerike i zbilja Hrvatske, u kojoj su pisci do jučer bili nevidljivi na karti sveučilišta, te moja pozicija koja spaja ta dva svijeta dali su mi energiju da poradim na kategorizaciji pisaca. Svatko od nas u Upravnom odboru i Predsjedništvu HDP-a na sebe je uzeo po segment programa, a ovo je na neki način bio projekt kojemu sam se odlučio posvetiti na samom početku i izgurati ga do kraja mandata. Na sreću, sve je išlo puno brže. Ali, bitna je i nezaobilazna stvar da imamo izvrsnu i složnu ekipu u uredu HDP-a. Tajnice Sanja Popović i Ana Brnardić izvrsne su suradnice, Robert Perišić i »Pravo na profesiju« postigli su i postižu ozbiljne rezultate. Poslovi se učinkovito delegiraju i moram naglasiti da mi je neizmjerno drago da radim s ljudima koji su uvijek spremni priskočiti i uskočiti i da je razina entuzijazma u HDP-u gotovo nevjerojatna, čak i za bolja vremena nego što je ovo naše kojega obilježavaju apatija i anomija. Primjer Marinka Koščeca, njegovog dirljivo nesebičnog angažmana, samo je jedan u nizu primjera pozitive kojom HDP obiluje. S takvim ljudima ništa nije teško postići i sve je ovo segment organiziranog i timskog rada koji će se nastaviti na jesen razradom kriterija i poslovima koji će dovesti do osnivanja, nadam se, nekoliko studija stvaralačkog pisanja. Bojana Olgić Draženović doktorirala RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Uloga i utjecaj institucionalnih investitora na razvoj tržišta kapitala odabranih tranzicijskih zemalja i Republike Hrvatske« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvenog polja ekonomije, znanstvene grane financije na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Bojana Olgić Draženović. Doktorandica je rad izradila pod mentorstvom dr. Doktorirao Vanja Vejzagić IKA » Doktorsku disertaciju pod nazivom »Računovodstvene pretpostavke upravljanja eko-hotelom«, na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu obranio je mr. Povjerenstvom je predsjedavao prof. Danimir Gulin, mentor i član je bila prof. Milena Peršić, komentor i član prof. Sandra Janković, a član prof. NA PRAVNOM FAKULTETU Doktorirala Sanja Grbić RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Pravo na pošteno suđenje u građanskom postupku prema članku 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Republika Hrvatska: s posebnim osvrtom na pravo na pošteno suđenje u razumnom roku, načelo nezavisnosti i nepristanosti sudova te neartikulirana načela prava na pristup sudu i jednakosti oružja« akademski stupanj doktora znanosti na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Sanja Grbić. Doktorandica je rad izradila pod mentorstvom prof. Miomira Matulovića i sumentorstvom prof. Eduarda Kunšteka, a uz njih povjerenstvo za obranu rada činili su: prof dr. Vesna Crnić-Grotić i prof. Violeta Beširević s Pravnog fakulteta Univerziteta Union u Beogradu. UNIJE EKOLOŠKO-UMJETNIČKA AKCIJA Otok čiste studenti iz albanije i Poljske RIJEKA » Volonterska ekološko-umjetnička akcija »Unije 2012« će treću godinu zaredom biti održana na otoku Unije između 12. Akcija ima naglasak na čišćenju obale otoka Unije od naplavina, plastičnih boca, mreža, konopa, čepova, kašeta i cipela, ali i ekološkoj edukaciji o vrstama otpada, onečišćenju mora, načinu razgradnje otpada, kao i propisima o zaštiti okoliša. Članovi Udruge »Obala naših unuka« i Organizatorskog odbora akcije Aleksandra Ignatoski i Neven Blidar najavili su kako će u akciji sudjelovati 33 volontera, većinom članova udruge »Obala naših unuka«. Pridružit će se i studenti Akademije primijenjenih umjetnosti iz Rijeke, Zagreba i Osijeka, kao i studenti drugih srodnih fakulteta iz Rijeke i Zagreba, ali i iz Albanije i Poljske. Posebnost akcije je i dolazak pet mladih volontera studenata iz Albanije, što je rezultat suradnje Udruge s Ministarstvom turizma, kulture, sporta i mladih Albanije. Umjetnički i kreativni izričaj volontera studenata akademije manifestira se kroz uratke koji nastaju korištenjem prikupljenih naplavina u sklopu likovnih radionica, u koje će se uključiti djeca na otoku. Studenti Akademije također će u galeriji, kao i prošle godine, predstaviti radove mještanima i gostima te tako dodatno obogatiti turističku ponudu otoka. Nakon akcije slijedi izložba u Rijeci. MEDICINSKI FAKULTET Doktorirala Gordana Pelčić RIJEKA » Gordana Pelčić doktorirala je na riječkom Medicinskom fakultetu s radom pod naslovom »Informirana suglasnost djece u teoriji i praksi s posebnim osvrtom na Hrvatsku«. Doktorski rad iz znanstvene grane medicinska etika obranjen je pred povjerenstvom u sastavu: doc. Iva Sorta Bilajac Turina, prof. Srđan Banac i prof. FILOZOFSKI FAKULTET Održan drugi ACCESS seminar RIJEKA » Sveučilište u Rijeci drugi je put bilo domaćin seminara u sklopu Tempus projekta »Towards Equitable and Transparent Access to Higher Education in Croatia ACCESS «. Seminar pod nazivom »Towards an Equitable Student Financial Support System in Croatia: Defining Policy Guidelines« održan je jučer na Filozofskom fakultetu u sveučilišnom Kampusu na Trsatu. Predavanja su održali Thomas Farnell s Instituta za razvoj obrazovanja, Rok Primožić iz Europske studentske unije, Jon File iz Centra za istraživanje politika visokog obrazovanja Sveučilišta u Twenteu, te članovi istraživačkog tima ACCESS-a. SVEUČILIŠTE U RIJECI PRIMOPREDAJA PLATOA Meteorološka postaja u Kampusu Oprema će služiti za istraživanja i nastavu na preddiplomskim i diplomskim studijima građevinarstva RIJEKA » U Kampusu Sveučilišta u Rijeci izvršena je primopredaja platoa meteorološke postaje, smještenog zapadno od Građevinskog fakulteta. Projektiranje i izgradnja platoa izvedena je u sklopu međunarodnog hrvatsko-japanskog projekta »Identifikacija rizika i planiranje korištenja zemljišta za ublažavanje nepogoda kod odrona zemlje i poplava u Hrvatskoj«. Planirana i instalirana oprema, pojašnjava prorektorica za znanost i razvoj Sveučilišta u Rijeci prof. Nevenka Ožanić, služit će za istraživanja i nastavu na preddiplomskim i diplomskim studijima građevinarstva iz područja hidrotehnike, ali i za potrebe nastave i mjerenja iz područja prometnica. Osnovna namjena postaje mjerenje je meteoroloških parametara i prikupljanje podataka za potrebe znanstvenoistraživačkog rada na projektu. U pripremi projektne dokumentacije sudjelovali su djelatnici Zavoda za hidrotehniku i geotehniku Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, kao i djelatnici Zavoda za prometnice, organizaciju i tehnologiju građenja i arhitekturu. Znanstveni novaci koji su zaposleni na Građevinskom fakultetu na ovom znanstvenom projektu preko resornog Ministarstva iz Zavoda za hidrotehniku i geotehniku, te djelatnici Zavoda za prometnice, organizaciju i tehnologiju građenja i arhitekturu bit će zaduženi za održavanje, prikupljanje i analizu podataka koje će koristiti u nastavi, istraživanju i u izradi svojih doktorskih radnji. Istražni materijali za kolničke konstrukcije, u dijelu koji se odnosi na prometnice, donirao je GP Krk d. Rad je obranjen na Medicinskom fakultetu u Rijeci pred povjerenstvom koje su činili: prof. Astrid Krmpotić i prof. HAZU Prijem za prof. Brnića RIJEKA » U Zavodu za povijesne i društvene znanosti HAZU jučer je održana svečanost u povodu dodjele visokih hrvatskih i inozemnih priznanja za znanstveni rad prof. Josipu Brniću, članu suradniku HAZU, redovitom profesoru Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i počasnom profesoru na dva kineska sveučilišta. Plodonosan znanstveni rad prof. Brnića predstavio je prof. Goran Turkalj, dekan Tehničkoga fakulteta, a prigodnu riječ uputili su akademik Petar Strčić i dr. Sanja Holjevac, voditelj i upraviteljica Zavoda. Ambicija i volje imam za nastavak rada, istaknuo je Brnić, dobitnik Nagrade za životno djelo Zaklade Sveučilišta u Rijeci, Nagrade HAZU za najviša znanstvena postignuća u RH za 2010. NOVI STUDIJ SURADNJA HOTELIJERSKOG, MEDICINSKOG I FILOZOFSKOG FAKULTETA U Iku po diplomu iz zdravstvenog turizma Novi studij kreće od jeseni, a predavanja će biti vikendom tijekom dvije godine nakon čega se dobiva titula sveučilišnog specijalista zdravstvenog turizma 05. IKA » Zdravstveni turizam novi je sveučilišni interdisciplinarni specijalistički studij Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, nastao u suradnji čak tri sastavnice riječkog sveučilišta — uz FMTU, u programu sudjeluju i Medicinski i Filozofski fakultet. Ovaj studij je jedan od temelja koji će potvrditi tu orijentaciju našeg fakulteta, kazao je dekan FMTU prof. Voditeljica studija je prof. Milena Peršić, koju je Perić nazvao »dušom kreiranja i pokretanja« toga smjera. Još jedna bitna komponenta je ekologija, koja je danas jedna od najvažnijih turističkih odrednica u čitavom svijetu, kazala je Peršić. Globalno tržište zdravstvenog turizma danas »obrće« gotovo dva trilijuna, odnosno dvije tisuće milijardi američkih dolara, no u anketi koja je u destinaciji Kvarner provedena na više od 4. Upravo to je početni cilj novog studija, kako ga je definirala prof. Peršić — »kako neiskorištene komparativne prednosti pretvoriti u konkurentske prednosti«. Ako pogledate našu destinaciju, vidjet ćete da ona ima puno specijalističkih klinika, ali koje djeluju zasebno. Moramo ih ujediniti i zajedno promovirati na tržištu, kazao je opatijski gradonačelnik Ivo Dujmić. Novi studij kreće od jeseni, a prijave su već u tijeku. Zamišljen je kao »part-time« studij, čija će se predavanja održavati vikendima, a trajat će dvije godine, nakon čega će studenti zaslužiti 120 ECTS bodova i titulu sveučilišnog specijalista zdravstvenog turizma. Dekan Medicinskog fakulteta prof. Alan Šustić dodao je kako je ovaj program »pokrenut sa sto godina zakašnjenja, jer Opatija ima iznimno dugu povijest medicinskog turizma«, dok je dekan Filozofskog fakulteta prof. Predrag Šustar istaknuo kako će specijalistički studij doprinijeti i gospodarstvu, »poticanjem otvaranja novih radnih mjesta i nove ponude«. FAKULTET U IKI Doktorirala Lidija Bagarić IKA » Mr. Lidija Bagarić doktorirala je na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, obranivši doktorsku disertaciju pod nazivom »Upravljanje procesom brendiranja na primjeru turističke destinacije Kvarner«. Doktorsku disertaciju obranila je pred povjerenstvom kojemu je predsjedavao prof. Dragan Magaš, a članovi su bili prof. Helga Maškarin Ribarić i doc. MEDICINSKI FAKULTET Doktorirala Ana Milardović RIJEKA » Ana Milardović stekla je doktorat znanosti iz pedijatrije obranivši doktorat pod naslovom »Povezanost intrauterine izloženosti metil-živi s razvojem djece u dobi od 18 mjeseci«. Doktorat je obranjen na Medicinskom fakultetu u Rijeci pred povjerenstvom koje su činili: prof. Tamara Martinac Dorčić, prof. Igor Prpić i doc. CJELOŽIVOTNO UČENJE NA FAKULTETU U IKI USPJEŠNO STRUČNO USAVRŠAVANJE Prvi hrvatski specijalisti znaju sve o hrani i piću Program je trajao cijelu akademsku godinu, a od 36 upisanih polaznika uspješno su ga završila 34 te su stekli certifikat SHIP-a koji potvrđuje njihovu specijalizaciju Marina KIRIGIN IKA » Svečana promocija prve generacije Specijalista odjela hrane i pića SHIP jučer je upriličena za 34 polaznika programa na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Iki. Pri fakultetu je putem programa cjeloživotne edukacije stručnom usavršavanju u trajanju jedne akademske godine pristupilo 36 polaznika, a njih 34 steklo je certifikat SHIP-a. Dekan fakulteta Joža Perić čestitao je prvoj generaciji polaznika i zaželio im da budu promotori ovog novog programa cjeloživotnog učenja koji se upisuje u radnu knjižicu. O nužnosti cjeloživotnog učenja jučer je govorio i profesor Slobodan Ivanović, predstojnik Zavoda ugostiteljstva i stručnog tima suradnika. Istaknuto je kako konkurentnost hrvatskog turizma ovisi o konkurentnosti radne snage, obrazovanju i specijalizaciji određenih kadrova u turizmu te kako je upravo na tragu stalnog unapređenja ljudskih resursa prije godinu dana pokrenut ovaj, prvi u Hrvatskoj program specijalizacije stručnjaka u odjelima hrane i pića. SHIP je ispunio moja očekivanja, nije mi žao niti jedne minute provedene na predavanjima. Atmosfera na radionicama i predavanjima bila je naravno radna, ali i ugodna i opuštajuća. Ono što smatram najbitnijim je da me ovaj program naučio novim mogućnostima, pomogao da probudim kreativnost te u bližoj budućnosti doprinesem hrvatskoj ugostiteljskoj ponudi — mišljenje je Vladimira Dedića, polaznika prve generacije programa koji je i voditelj poslovanja obiteljskog obrta, a ujedno i apsolvent preddiplomskog sveučilišnog studija FMTU-a. U sklopu stručnog usavršavanja koje je provedeno u dva modula, polaznici su savladali znanja iz gastronomije i restoraterstva, a dodatnu vrijednost programu dala su gostujuća predavanja i stručne terenske radionice uspješnih gastro i ugostiteljskih stručnjaka poput Denisa Zembe, Stephana Macchija i drugih proslavljenih gastro stručnjaka. PORTO BAROŠ STUDENTSKA PRODUKCIJA »PTICE« U REŽIJI RADE ŠERBEDŽIJE Predstava mladenačke energije i bunta U dramaturškoj obradi i režiji Rade Šerbedžije, na vrlo zanimljiv način kontrapunktirani su dijelovi Aristofanove komedije s istinitom pričom o nesretnom stradanju jedne studentice Predstavom »Ptice«, studentskom produkcijom prve generacije poslijediplomskog specijalističkog studija »Gluma, mediji, kultura« Sveučilišta u Rijeci, inauguriran je novi riječki izvedbeni prostor. Još uvijek aktivno Skladište 41 u Luci Sušak Porto Baroš poslužilo je kao jedinstvena pozornica za uprizorenje »Ptica« starogrčkog komediografa Aristofana. Kao prirodna kulisa skladišnom prostoru, s prašnjavim tlom ispunjenim paletama i zidovima išaranim grafitima, nametnula se pozadina s urbanim krajolikom kojim dominiraju lučke dizalice. Mnoštvo galebova i slučajni prolasci barkama predstavili su izvrsnu nadopunu ambijentalnoj izvedbi. Utopijski grad U svojoj dramaturškoj obradi i režiji Rade Šerbedžija, ovoga puta u ulozi profesora i mentora, na vrlo zanimljiv način kontrapunktirao je dijelove Aristofanove komedije s istinitom pričom o nesretnom stradanju jedne studentice prema tekstu Nikole Petkovića. Središnji dio predstave, koji se odvija u utopijskom ptičjem gradu, uokviren je osobnom pričom studentice koju je na pješačkom prijelazu ubio vozač moćnog terenca. To doznajemo u epilogu predstave, kojemu prethodi potresna ispovijed studentice u kojoj je sadržana besperspektivnost mlade generacije, ali i nemoć pojedinca pred nekim novim, suvremenim bogovima. U trenutku smrti događa se prijelaz u onostrano, u svijet ptica koje su se odlučile pobuniti protiv bogova i izgraditi vlastiti grad. U ovom fantastičnom nacrtu društvenog stanja ptice izgladnjuju bogove, kako bi ih prisilile da im vrate oduzeta prava. Aristofanova satirička oštrica uperena prema njegovim suvremenicima, u studentskoj se predstavi primjenjuje na današnje društvo u kojemu se iznova propituju sami temelji demokracije. U predstavu su tako ubačeni i odjeci aktualnih demonstracija u mediteranskim zemljama, dok u ovoj verziji »Ptica« Prometej, kao nositelj napretka i slobode, biva ubijen. U ovoj važnoj sceni na pozornicu u traktoru dolazi Vlada, koju je utjelovio Nebojša Zelić, zapravo vječna figura nekog prošlog, sadašnjeg i budućeg Moćnika, koji drži politički govor primjenjiv na sva vremena. U tom trenutku na dizalici se spušta Prometej, mitski pobunjenik koji se pojavljuje u liku rock pjevača Damira Urbana. Političar mafijaškog izgleda u Prometeja puca iz pištolja, simbolički ubijajući Pravdu. Aristofanova komedija tako dobiva tragičan epilog, a tragičan je i ishod osobne priče studentice čiji ubojica neće odgovarati za zločin koji je počinio. Studij i praksa Za studentice Rade Šerbedžije rad na »Pticama« predstavio je mogućnost da se okušaju i u komičkom i u tragičkom diskursu, odnosno da sve ono što su učile tijekom studija primijene i u praksi. U igranju likova ptica pokazale su rezultate rada na tijelu i scenskom pokretu, dok su od koristi bile i govorne vježbe. Edukacija koju su dobile pokazala se učinkovitom i smislenom, za što su zaslužni i koreografi Staša Zurovac i Svebor Zgurić te Gert Terny, učitelj Lessacove metode. Publici su se uspješno predstavile studentice Martina Biljan, Dina Dehni Sow, Jelena Graovac, Denis Kirinčić, Valentina Lončarić, Jelena Mesar, Nina Sabo i Marina Stanger, koje su u predstavu unijele mnogo mladenačke energije, naglašene snažnim rock zvukovljem. Predstava je kreirana u suradnji sa studentima Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci pod vodstvom prof. Žarka Violića, te studentima poslijediplomskog studija Glazba u zajednici Sveučilišta u Edinburghu, na čelu s profesorom Nigelom Osborneom, koji je uz Damira Urbana ujedno i skladao glazbu za predstavu. Gosti su bili glazbenici Gorana Stipeč violina , Marko Bradaschia bubnjevi i Sandi Bratonja gitara. Šerbedžiji su u režiji i dramaturgiji pomogli Aleksandar Cvjetković i Lenka Udovički, dok su Nikola Petković, Valentina Lončarić i Jelena Graovac napisali dodatne tekstove. Kostime su osmislile Bjanka Adžić Ursulov i Matea Pasarić. USPJEH FMTU iz Ike novi član svjetske organizacije IKA » Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu postao je službeni član Svjetske turističke organizacije UNWTO Mreže znanja Knowledge Network. Nakon jednogodišnjeg procesa akreditiranja, od proteklog svibnja fakultet u Opatiji se ubraja među vodećih 120 obrazovnih institucija iz 40 različitih zemalja, koje posjeduju znanstveno-istraživačke kompetencije te doprinose daljnjem razvoju inovacija u turizmu. Mreža znanja Knowledge Network predstavlja među ostalim i platformu preko koje članice komuniciraju razmjenjujući ideje i svoja iskustva. UNWTO je prepoznala Fakultet u Opatiji kao instituciju s inovativnim pristupom kako u području obrazovanja tako i u području istraživanja i razvoja — ističe prof. Sandra Janković, prodekanica za međunarodnu suradnju Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. Svjetska turistička organizacija UNWTO specijalizirana je agencija Ujedinjenih naroda za promociju odgovornog, održivog i općenito prihvatljivog turizma. Članstvo UNWTO-a broji 155 zemalja i više od 400 pridruženih članova, predstavnika privatnog sektora, obrazovnih institucija, turističkih udruženja i lokalnih turističkih predstavnika. Sukladno UNWTO-ovim predviđanjima, međunarodni broj dolazaka u svijetu rast će godišnje po stopi od 3 posto sve do 2030. MEDICINSKI FAKULTET Siniša Dunatov doktorirao RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Intraventrikularna primjena rekombinantnog tkivnog aktivatora plazminogena u liječenju primarnih moždanih krvarenja s prodorom krvi u ventrikularni sustav« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo, polja kliničke medicinske znanosti, grane neurologija na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Siniša Dunatov. Doktorski rad obranjen je pred povjerenstvom u sastavu: prof. Silva Butković Soldo, prof. Darko Ledić i prof. MEDICINA Romano Oguić doktorirao RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Prediktivni značaj biomarkera karcinoma prostate na resekcijskom rubu« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo, polja kliničke medicinske znanosti, grane urologija na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Romano Oguić. Doktorski rad obranjen je pred povjerenstvom u sastavu: prof. Valdi Pešutić Pisac, prof. Željko Fučkar i doc. SVEUČILIŠNI KAMPUS PETI HRVATSKI MATEMATIČKI KONGRES Na Trsatu najbolji matematičari Koristi od Kongresa ne očituju se samo u razvoju matematike kao znanosti nego i u svim stručnim aspektima, ističu organizatori RIJEKA » Dvjestotinjak matematičara iz Hrvatske i inozemstva sudjeluje na petom Hrvatskom matematičkom kongresu, otvorenom jučer na Filozofskom fakultetu u organizaciji Odjela za matematiku Sveučilišta u Rijeci. Trodnevni kongres održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i Primorsko-goranske županije, a suorganizator je Hrvatsko matematičko društvo. Program kongresa otvoren je za sve grane matematike, a uključuje plenarna i pozvana predavanja, kratka priopćenja, prezentaciju postera, kao i okrugle stolove s aktualnim temama iz matematike i nastave matematike u Hrvatskoj. Prisutne su na otvaranju skupa pozdravili rektor Sveučilišta u Rijeci prof. Pero Lučin i pročelnica županijskog Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Jasna Blažević, a ocijenjeno je kako je održavanje kongresa od Predavači Plenarna predavanja održat će Pavao Mardešić s Université de Bourgogne, Goran Muić sa Sveučilišta u Zagrebu, Goran Peškir s University of Manchester, Rudolf Scitovski sa Sveučilišta u Osijeku, Endre Süli s Oxford University, Vladimir Tonchev s Michigan Technological University, a kao predavači pozvani su još: Jean-Pierre Françoise, Clemens Fuchs, Marcus Greferath, Lajos Molnar, Petar Pavešić, Tibor Pogány, Sonja Štimac i Tonghai Yang. Znanstveni i Organizacijski odbor Petog hrvatskog matematičkog kongresa čine istaknuti matematičari iz Hrvatske, a plenarni i pozvani predavači su istaknuti hrvatski i svjetski matematičari. Organizacijom okruglih stolova s aktualnom tematikom vezanom uz primjenu matematike u drugim strukama te organizaciju nastave matematike omogućena je razmjena iskustava i donošenje visokostručnih zaključaka temeljenih na međunarodnim iskustvima i potrebama u Hrvatskoj. Ovakvi zaključci predstavljaju temelj i daju smjernice za razvoj matematike u Hrvatskoj te usklađivanje nastave matematike s međunarodnim standardima, poruka je čelnih ljudi Znanstvenog i Organizacijskog odbora Sanje Rukavine i Deana Crnkovića sa sveučilišnog Odjela za matematiku. Sudionici će sudjelovati na cijelom nizu okruglih stolova, na teme stanja i perspektiva matematičkog obrazovanja u Hrvatskoj, unapređenja uloge matematike u obrazovanju i istraživanju na nematematičkim studijima te znanstvenih časopisa. Hrvatski matematički kongresi održavaju se svake četiri godine. Prvi i drugi održani su u Zagrebu 1996. Dodatne informacije o skupu dostupne su na internetskoj stranici www. EKONOMIJA Promovirani sveučilišni specijalisti RIJEKA » Na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci održana je svečana promocija nove generacije sveučilišnih specijalista. Promovirani su specijalisti poslijediplomskog specijalističkog studija kontrolinga: Ivana Uhač, Marina Čorko i Sandra Hranić, poslijediplomskog specijalističkog studija marketing menadžmenta: Ivan Cerović, Marta Hordov, Ivo Matulić i Majda Kurelić, poslijediplomskog specijalističkog studija marketinga u javnom sektoru: Karmen Surdić Benvin i Rajna Božić, poslijediplomskog specijalističkog studija poslovanja s Europskom unijom: Jana Katunar, Nina Rapaić i Igor Arapović, te poslijediplomskog specijalističkog studija računovodstva: Tomislav Jeletić, Sonja Brlečić Valčić i Klaudija Šegota Cuculić. MEDICINA Tea Štimac doktorirala RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Procjena fetalne plućne zrelosti u trudnoćama kompliciranim preeklampsijom i kroničnom placentarnom insuficijencijom sa zastojem fetalnog rasta« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo, polja kliničke medicinske znanosti, grane ginekologija i opstetricija na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Tea Štimac. Doktorski rad obranjen je pred povjerenstvom u sastavu: doc. Štefica Dvornik i prof. NAGRADE GRADA RIJEKE U HNK IVANA PL. ZAJCA ODRŽANA SVEČANA SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA Rijeka je izgubila industrije 19. Franji Emanuelu Hošku i akademiku Danielu Rukavini. Rijeka danas ima sveučilište kojemu ne nedostaje ni jedan fakultet po mjerilu zapadnoeuropskih sveučilišta, rekao je Hoško. Akademik Rukavina ističe da će Kampus činiti jedinstvenu cjelinu s novom Sveučilišnom bolnicom i osigurati znanstvenu i biotehnološku jezgru za razvoj »industrije zdravlja« Damir CUPAĆSnimio Sergej DRECHSLER RIJEKA Predsjednica Gradskog vijeća Dorotea Pešić Bukovac i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel uručili su devet Godišnjih nagrada, šest Zlatnih plaketa »Grb Grada Rijeke« na svečanoj sjednici u povodu Dana sv. Vida koja je održana u HNK Ivana pl. Zajca, dok dvije nagrade za životno djelo dobili su prof. Franjo Emanuel Hoško za znanstveni rad, izniman doprinos promicanju trsatske sakralne baštine, osobno svjedočanstvo kulturi dijaloga, te akademik Daniel Rukavina za sveukupan doprinos razvoju Sveučilišta i izgradnji kampusa, zanstvene domete i stvaranje međunarodno prepoznatljive znanstvene škole. Bez bojazni Dobitnici životne nagrade primijetili su da se Rijeka kao industrijski grad mijenja, a svaki na svoj način uvjeren je da se ne treba bojati za budućnost. Tada je bila grad koji je drhtao od industrijskog stvaralaštva i pomorskog prometa. U njem nije bilo teško naći radno mjesto, a ni započeti novo životno razdoblje. Rijeka je bila grad koji je imao različita razdoblja prošlosti. Bila su razdoblja na koja je ponosan, a bilo je i onih kad su ga uvijali u tamu gubitka stoljećima građenog identiteta. No, prije nešto manje od pola stoljeća bio je na svome zenitu jer je bio je velika prometna luka i snažan industrijski centar. Luka je šetalište, a hale mnogih tvornica su glazbene hale ili zjape prazninom. Ipak, Rijeka i danas gradi svoju osobitu fizionomiju. Rijeka je danas prepoznatljiva u svjetskim parametrima kao sveučilišni grad. Ima sveučilište kojemu ne nedostaje ni jedan fakultet po mjerilu zapadnoeuropskih sveučilišta, poručio je Hoško. Vizija postala stvarnost Akademik Rukavina kazao je da je uvijek sam vjerovao u mlade ljude i divio se njihovom neizmjernom entuzijazmu, radnom potencijalu i želji za kreativnim radom i iskazivanjem osobnosti. Danas mogu sa zadovoljstvom reći da je u cijelosti ostvarena, pa i premašena. Izgradili smo temelje na kojima počiva Sveučilište 21. U Sveučilište je investirano oko milijardu kuna. Sveučilišni kampus na Trsatu je tako od ideje postao stvarnost, a koncepcijski je postavljen tako da predstavlja paradigmu suvremenog sveučilišta. U skoroj budućnosti Kampus će činiti jedinstvenu cjelinu s novom Sveučilišnom bolnicom i tako osigurati znanstvenu i biotehnološku jezgru za razvoj »industrije zdravlja«, što je u suvremenom svijetu jedan od najsnažnijih razvojnih potencijala, kazao je akademik Rukavina, zaključivši: »Rijeka je izgubila industrije 19. Kriza rađa ideje Gradonačelnik Vojko Obersnel počeo je prigodni govor koristeći metafore. I možda se pitate zašto baš time počinjem ovaj govor. Iako Gradski laureati Gradsko vijeće odlučilo je dodijeliti dvije nagrade za životno djelo, Franji Emanuelu Hošku i Danielu Rukavini, dok su Godišnje nagrade dobili Nevenka Ožanić, Dražen Mikulić, Mladen Urem, Svetozar Nilović, Željka Crnčević Orlić, Jelena Roganović, Oleg Petrović, Streljački klub »Lokomotiva« i Radovan Šoljaga. Ove godine dodijeljeno je šest Zlatnih plaketa »Grb Grada Rijeke«, a dobitnici su Zvonimir Brozić, Geodetski zavod Rijeka, Milan Blažević, Vladimir Bruketa, rock sastav Uragani i Mario Schiavato. Rijeka sada ima državu kao partnera Predsjednica Gradskog vijeća Dorotea Pešić Bukovac uvjerena je da će se posljedice ekonomske krize godinama osjećati. Ističem smanjenje proračuna u cilju štednje u javnom sektoru, antirecesijski program za riječke poduzetnike, nove mjere općeg programa poduzetništva i nadasve mjere socijalnog programa. Samo nas aktivna državna politika može izvući sa dna ekonomske krize, a mi u Rijeci tome dajemo svoj puni doprinos kroz sve navedeno, ali i kroz aktivnu investicijsku politiku. Izuzetno je dobra okolnost što lokalna samouprava sada ima državu kao partnera, rekla je Dorotea Pešić Bukovac. Razlike pretvoriti u prednosti Riječki nadbiskup i metropolita mons. Ivan Devčić uputio je svima pozdrave i čestitke u povodu blagdana sv. Vida, zaštitnika riječke katedrale, grada i nadbiskupije. Karakteristika je ljudi koji cijene slobodu mišljenja i vjerovanja da i razlike umiju pretvoriti u prednosti, u nešto što spaja, a ne razdvaja. Upravo to želim našem gradu i svim njegovim stanovnicima u ovoj svečanoj prigodi, poručio je nadbiskup Devčić. Naime, upravo me to podsjetilo na rečenicu koju sam jednom čuo, a glasi otprilike ovako: Luk pokazuje svoju snagu tek kad se savine, poručio je Obersnel. Osvrnuo se i na gospodarsku krizu, kazavši da nas je natjerala da se savinemo i protegnemo, ali ne i pognemo. I zato, uz sve one teške posljedice koje kriza donosi, moram reći da vjerujem da je kriza ipak i šansa i prilika da izvučemo najbolje od sebe i učinimo najbolje što možemo za svoj grad. Odgovorno mogu reći da zaista činimo sve što je u našoj moći da saniramo posljedice ekonomske krize u našem gradu, a to prije svega znači da potičemo poduzetništvo i pomažemo građanima koji u ovim vremenima trebaju našu zaštitu i više sigurnosti u svakodnevnom životu, rekao je Obersnel. Riječki gradonačelnik ponovio je kako gradska vlast nije zaustavila investicijski ciklus jer bi to izazvalo kontraefekt, naglasivši da to ipak nije dovoljno jer za izlazak iz krize trebaju nove ideje, novi projekti i nov način razmišljanja. Novi projekti — Stoga sam sa svojim suradnicima, i u otvorenoj komunikaciji s nadležnim ministrima, pokrenuo pripreme niza projekata koji do sada nisu bili realizirani zbog političkih i administrativnih barijera s kojima smo se susretali. Kriza za mene uvijek znači i novi izazov. Upravo stoga, sada kada imamo i znanje i iskustvo na velikim projektima, predložio sam nove projekte koji mogu privući pažnju investitora i Europskih fondova, naveo je Obersnel. Jedan od njih je proširenje Znanstveno-tehnologijskog parka, a osobno će se zalagati da se smjesti u kompleks starih lučkih skladišta »Metropolis« koja, kao zaštićeno kulturno dobro, uvjeren je gradonačelnik, treba izuzeti iz lučkog područja i pretvoriti u mjesto znanja, inovacija i kreativnosti. Obersnel je izdvojio gradnju Zapadne Žabice, dovršetak riječkog prometnog pravca, ponosan je što je »3. PROMOCIJA SVEČANOST NA REKTORATU SVEUČILIŠTA U RIJECI Promovirani diplomanti pomorstva RIJEKA U Rektoratu Sveučilišta u Rijeci održana je svečana promocija nove generacije diplomanata Pomorskog fakulteta. Zvanje sveučilišnog prvostupnika inženjera nautike stekli su: Alen Alempijević, Filip Andrijević, Marko Aničić, Asmir Arnautović, Francesco Baćac, Alen Biljman, Kristijan Bistričić, Anton Bunoza, Kristijan Červenjak, Damjan Čenić, Darijan Debelić, Rene Došen, Albert Gregl, Raul Juretić, Goran Kauzlarić, Ivan Komadina, Vjekoslav Kosina, Hrvoje Krmpotić, Ivan Krmpotić, David Kučica, Lucija Kučić, Sanjin Legović, Valentino Lenac, Tomislav Lončar, Marko Malenović, Nereo Margan, Joško Medić, Marin Mehić, Andro Milat, Robi Mohorić, Stjepan Mudrovčić, Nikola Orlić, Alen Plukavec, Ivan Rakić, Tean Rončević, Christian Segnan, Anton Starčić, Mateo Stipčić, Nikola Tudor, Gianni Turčić, Deni Vidić, Marin Vuletić, Astrid Zekić, Andrej Zloković, Mateo Žigman i Ivan Županović. Zvanje sveučilišnog prvostupnika inženjera prometa stekli su: Deni Antolos, Andrea Belančić, Silvija Blažok Šušnjara, Roberto Brkarić, Karla Ćurković, Kristina Dogan, Alen Drandić, Sandra Džido, Barbara Glažar, Nataša Kandijaš, Anamaria Kanižai, Sebastijan Kanjer, Gordan Klarić, Marino Klarić, Ivana Kosovac, Dragana Krajina, Ivan Kunda, Tomislav Lončarić, Darko Majstorović, Slobodan Mamula, Tea Mršić, Antonija Omazić, Marko Paulić, Tatjana Petrović, Ivan Rukavina, Morena Slosar i Mirela Trifković. Zvanje sveučilišnog prvostupnika inženjera elektroničke i informatičke tehnologije stekli su: Alen Barać, Igor Benić, Ratko Božić, Aleks Čargonja, Dražen Duvnjak, Ivan Gerbin, Goran Glavić, Tomislav Grubišić, Ivan Jokić, Mateo Jokić, Igor Jutriša, David Krajcar, Toni Kučić, Lučano Marčelja, Robert Marković, Mirel Mulić, Ivan Panić, Robert Perčić, Sandro Perman, Marin Peroš, Leonard Petranović, Slobodan Popić, Ivan Popović, Igor Srdoč, Robert Sušanj, Sebastijan Šegota, Alen Šišović, Marin Štefanac, Igor Trdić i Dragan Žlimen. PROMOCIJA SVEČANOST NA REKTORATU SVEUČILIŠTA U RIJECI Nova generacija diplomanata Pomorskog fakulteta RIJEKA U Rektoratu Sveučilišta u Rijeci održana je svečana promocija nove generacije diplomanata Pomorskog fakulteta. Zvanje sveučilišnog prvostupnika inženjera logistike i menadžmenta u pomorstvu stekli su: Zita Pronj, Maja Alafetić, Katarina Babić, Ana Marija Bačić, Sandro Badurina, Romana Ban, Marko Begonja, Dino Bertić, Aleksandra Božanić, Anita Brajnović, Jakov Brnić, Marko Bubalo, Tea Bucul, Maro Damijanić, Ana Marija Drobina, Danko Dukić, Ivana Erstić, Mia Franolić, Martina Franjko, Dina Gaši, Adrijano Gašparini, Nenad Grubiša, Matea Horvat, Ivan Jagičić, Nataša Janjić, Mladen Jardas, Marin Jelača, Draženka Jozičić, Jadranka Jurčić, Toni Jurjević, Tea Karačić, Suzana Knežević, Nina Kokorović, Mia Konjuh, Marina Kovačević, Jelena Kusalo, Sabrina Ljubojević, Anamarija Marenić, Ozren Maričić, Edvina Marušić, Paolo Miletić, Robert Milošević, Iva Modersić, Nebojša Nikolajev, Damira Omanović, Daniela Pavletić, Lucas Pervan, Željka Petrc, Maja Puljak, Darija Pupovac, Tamara Rendić, Lidija Rončević, Tiziana Salamun, Jelena Samardžija, Valerija Smolić, Nina Stošić, Aleksandra Sušanj, Sandra Svetić, Matilda Šarić, Denis Šegulja, Anja Štefan, Barbara Toljanić, Tamara Vidas Butorac, Magdalena Vujičić Ljubojević, Sara Vušković i Anamaria Žigić. Zvanje sveučilišnog prvostupnika inženjera brodostrojarstva stekli su: Boris Barić, Oliver Blažan, Dražen Blažević, David Cavedoni, Jakov Cvitan, Dean Čolaković, Dejan Davidović, Luka Hrboka, Miljenko Juričić, Tomica Komadina, Dorian Kostović, Marin Lazarić, Ante Lozar, Zoran Matovina, Luka Miškulin, Davor Mrakovčić, Davor Pavić, Dejan Pavkov, Aleksandar Popović, Krešimir Ramić, Bojan Rebić, Angelo Superina, Alen Španjol, Marko Tibljaš, David Tonković, Ognjen Ugrin, Franjo Volarić i Želimir Živko. Od molekula do života i natrag RIJEKA Hrvatsko društvo za biokemiju i molekularnu biologiju organizira u Opatiji od 13. Krovna organizacija europskih biokemijskih društava FEBS osnovala je 2010. Sve informacije o skupu dostupne su na web stranici febs3plus. Dorotea Modrčin doktorirala RIJEKA Obranom doktorske disertacije »Organizacija borbe protiv tuberkuloze na području Rijeke između dvaju svjetskih ratova« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo, polja temeljne medicinske znanosti, grane povijest medicine i biomedicinskih znanosti na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Dorotea Modrčin. Doktorski rad obranjen je pred povjerenstvom u sastavu: dr. Dubravka Matanić i prof. DVA GRADA - POVELJA ZA SVEUČILIŠNE IGRE Riječ je o Europskim sveučilišnim igrama koje će se, po drugi puta, održati 2016. Organizacija bi bila sjajan poticaj za turizam i gospodarstvo, rekao je ministar Željko Jovanović ZAGREB Svečano potpisivanje Povelje o zajedničkoj kandidaturi Zagreba i Rijeke za organizaciju drugih po redu Europskih sveučilišnih igara 2016. Resorno ministarstvo daje punu podršku ovoj sjajnoj ideji kojom se potiče razvoj sveučilišnog sporta u Hrvatskoj. Dobijemo li organizaciju Europske Univerzijade, bit će to sjajan poticaj za naš turizam i gospodarstvo. Cilj našeg ministarstva je poticanje razvoja školskog i sveučilišnog sporta, i zato maksimalno podržavamo pripremu ove kandidature — rekao je Jovanović prije potpisivanja Povelje. Zagrebački gradonačelnik napomenuo je da cijela Hrvatska ima razloga za slavlje. Podsjetit ću da je za Univerzijadu 1987. Zahvaljujući tome, Zagreb je postao grad sporta. Siguran sam da i isti učinak možemo očekivati i od ove Univerzijade na razini Europe, ako dobijemo organizaciju — objasnio je Bandić. Razvoj sveučilišta Prema Obersnelovim riječima, uspjeh zajedničke kandidature predstavljao bi važan korak naprijed u razvoju sveučilišta u oba grada. To bi bila fantastična prilika za igradnju modernih objekata. Prije svega, tu mislim na infrastrukturu za sveučilišta u Rijeci i Zagrebu. Svaki od naša dva grada ima svoje prednosti i kvalitete za organizaciju na vrhunskoj razini. Kada uzmemo u obzir sjajnu prometnu povezanost, odnosno samo sat i pol vožnje auotputom od Zagreba do Rijeke, jasno je da i tu imamo jedan veliki plus — istaknuo je Obersnel. Svečano potpisivanje povelje o zajedničkoj kandidaturi iskorišteno je i za prigodno obilježavanje četvrt stoljeća od održavanja Univerzijade u Zagrebu 1987. Uz napomenu da je u to doba Zagreb dobio sportsku infrastrukturu, dva moderna studentska naselja te nove zgrade za tri fakulteta, Pezo je podsjetio da je sve skupa koštalo 185 milijuna američkih dolara. Prema njegovim riječima, u današnje vrijeme ta cifra bi iznosila oko 1,1 milijardi eura. Prijateljstva i interesi Novosel je, pak, evocirao uspomene na lobiranje i metode skupljanja glasova članova Međunarodne sveučilišne sportske federacije FISU. Istaknuvši da je Zagreb tada pobijedio u konkurenciji Indianapolisa, Brisbanea i New Delhija, Novosel je objasnio da se ništa ne smije prepustiti slučaju. Kod kandidatura za takva natjecanja važna su samo prijateljstva i interesi. Zbog toga sam nekoliko puta pokušavao nagovoriti bivšeg riječkog gradonačelnika Slavka Linića da odustane od Mediteranskih igara i pokuša dobiti Univerzijadu, zato što mi dosta dobro stojimo u FISU-u. Na žalost, nije htio poslušati moj savjet — zaključio je Novosel. Davor PETROVIĆ ''Rezultat nastave pred očima javnosti'', NL, 8. GODIŠNJA IZLOŽBA STUDENTSKIH RADOVA NA RIJEČKOJ AKADEMIJI PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI RIJEKA Na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci otvorena je završna godišnja izložba studentskih radova, na kojoj se može vidjeti više od tisuću radova iz područja kiparstva, grafike, slikarstva, crtanja, fotografije, novih medija, grafičkog dizajna, nakita, mozaika, scenografije i kostimografije koji daju godišnji pregled učinjenog tijekom redovite nastave 300 studenata i njihovih mentora. Sedma po redu godišnja izložba težište stavlja na radove studenata završne, četvrte godine preddiplomskih studija likovne pedagogije i primijenjenih umjetnosti te studenata diplomskih studija istih smjerova. Njihovi su radovi izloženi u svim javnim prostorima Akademije, dok su radovi studenata ostalih godina izlagački prostor dobili u klasama u kojima su i radili tijekom akademske godine. Svaki student prisutan je s po nekoliko radova, a najbolji su dobili središnje mjesto u postavu — kroz centralnu vertiklu Akademije. Posebno je na prostoru ispred dekanata izdvojeno najboljih 30-ak radova. Radovi studenata završnih godina bit će izloženi do 30. Želimo da studenti vide da se produkcijski, izdavački posao u praksi može napraviti na jedan zanimljiv način, kaže Dubravko Merlić RIJEKA Filozofski fakultet u Rijeci u suradnji s Dubravkom Merlićem pokrenuo je inicijativu uvođenja specijalističkog studijskog programa »Studiji izdavaštva: knjiga, novine i elektronički mediji« pri Odsjeku za kroatistiku, a tim povodom ovaj uspješni televizijski producent jučer je na fakultetu održao razgovor sa studentima naslovljen »Spektakl s kriterijem«. Objašnjavajući pojam »spektakl s kriterijem«, Merlić kaže kako smatra da taj naziv pokriva njegov način rada na televiziji. To se podjednako odnosi na »Piramidu« koju sam radio zajedno sa Željkom Ogrestom, ali i na Supertalent, koji je zabavna forma u sklopu koje se mogu napraviti određeni elementi ozbiljnosti. Naravno, vjerujem da se taj pojam dobro odnosi i na političke emisije, koje sam uvijek radio na način da budu zanimljive i brze, s nekim elementima spektakla, objašnjava Merlić. U planu je da se upravo takvim i drugim načinima produkcije uče i studenti na budućem na specijalističkom studiju izdavaštva. Vjerujem u sve medije i mislim da je u svim medijima kralj sadržaj. Televizija može naučiti ljude kako da proizvedu sadržaj i za druge medije, a posebno za nove medije, kao što je internet. Mislim da smo osmislJedinstveni u Hrvatskoj Prof. Marina Biti s Odsjeka za kroatistiku Filohofskog fakulteta u Rijeci kaže da će studij biti prvi takvog tipa u Hrvatskoj. Pored teorije studij će uključivati i puno prakse, najavljuje prof. Namjera je pokretača ovog specijalističkog studija da se, napominje Merlić, predavanja ne svedu samo na teoretiziranje, već da se teoriju približi praksi. Primjerice, televizija je u zadnje vrijeme dosta posvećena reality programima. No, i reality programi mogu biti ozbiljno socijalno angažirani. Takvim i još brojnim temama bit će posvećen ovaj budući specijalistički studij. U svakom slučaju, obećajem da će biti zanimljivo, kaže Merlić. Kada uz to vidite i veslače u čamcima, onda je to zabava Pomorskog fakulteta. Malo »žive muzike«, puno dobrih vibracija i ponešto alkohola upotpunilo je program »veslačke Fiumanke« na Rivi Boduli. U Hrvatskoj se proklamira pomorska orijentacija, ali stvarnost je drugačija i mi to nastojimo izmijeniti, koliko možemo, rekao je dekan Pomorskog fakulteta Serđo Kos, naglasivši da je regatno polje postavljeno ispred Orlandovog gata, s kojeg je prije 100 godina za NewVeslali i »tehničari« Svoju mušku ekipu imao je i Tehnički fakultet Rijeka, predvođenu profesorom brodogradnje Rokom Dejhalom, koji je kormilario. Otkud »tehničari« na veslačkoj fešti? Organizator je Pomorski fakultet i zašto ne bismo uljepšali njima ovu regatu. Na kraju krajeva, mi imamo studij brodogradnje, da ne radimo brodove, oni ne bi imali na čemu ploviti i veslati. Kad bismo više trenirali bili bismo bolji, ali ovako je teško, pogotovo u usporedbi s pomorcima koji veslanje upražnjavaju u okviru svoje nastave. Mi smo im došli čestitati rođendan, naglasio je Dejhala. York isplovila Carpathija, brod spasitelj utopljenika s Titanika. Gošće s Hotelijerskog Predsjednik Organizacijskog odbora Axel Luttenberger istaknuo je veliki broj veslačica koje ove godine nastupaju na regati, među kojima ne samo djevojke s Pomorskog fakulteta. Zanimljivo je bilo vidjeti da su veslale i »hotelijerke«. Ne znam kojim povodom smo se priključili, ali mi je drago da jesmo. Prijavio se tko je htio, bez obzira na godinu studija i oformili smo jednu žensku i jednu mušku ekipu. Ja sam se prijavila jer volim sudjelovati na studentskim događajima, posebno utrkama, volim pobjeđivati... Nismo pobijedili, ali s obzirom koliko smo imali treninga i posebno stručne pomoći, posao smo dobro odradili, rekla je Tamara Mihić, studentica četvrtke godine Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. Četiri kategorije Natjecanje je bilo podijeljeno u četiri kategorije od kojih je, barem sportski, najvažnija bila Međunarodna regata na kojoj su nastupili veslači PFRI-ja, Pomorske škole Bakar i gosti iz Splita, Bara, Podgorice... U Studentskoj regati nastupale su ekipe s imenima poput Starteri, Berekini ili Latinosi, u revijalnoj uglavnom profesori različitih fakulteta ili pak članovi riječkih karnevalskih grupa, a u ženskoj, naravno, studentice. INFORMATIKA NOVOST NA SVEUČILIŠNOM ODJELU RIJEKA Sveučilišni odjel za informatiku u akademskoj godini 2012. Prema riječima voditeljice studije prof. Maje Matetić, cilj je doktorskog studija informatike na riječkom Sveučilištu kroz dva modula, informacijski sustavi i inteligentni računalni sustavi, osposobljavati stručnjake iz područja informatičke i računalne tehnologije. Programdoktorskog studija »Informatika« usporediv je sa sličnim studijima u Hrvatskoj i na europskim sveučilištima. U novim uvjetima suvremeno opremljenog prostora u Kampusu na Trsatu studentima će biti na raspolaganju sofisticirana strojna i programska oprema. Otvorene su mogućnosti doktorskog studija uz rad u gospodarskim, poslovnim ili društvenim organizacijama, kaže prof. Pokretanje doktorskoga studija, navodi prof. Matetić, potaknuto je potrebama za sveučilišno obrazovanim stručnjacima koji mogu kreativno odgovoriti na zahtjeve razvoja informatike utemeljenih na recentnim znanstvenim i tehničko-tehnološkim dostignućima. Cesta D-403 — Riječ je o zaštićenom kulturnom dobru koje je smješteno unutar lučkog prostora. Sa Sveučilištem pregovaramo o mogućnosti da se u Metropolisu nastavi razvoj znanstveno-tehnološkog parka. Na taj bi se način to područje revitaliziralo, osigurala bi se zaštita vrijednih građevina, izjavio je Obersnel. On je ponovio da je cesta D-403 preduvjet razvoja riječke luke te da su započele imovinsko-pravne pripreme za njezinu gradnju. Što se tiče ostalih projekata prometne infrastrukture, imamo obećanja da će se do kraja ove godine provesti elektrifikacija na cijeloj dionici pruge od Zagreba do Rijeke, odnosno Matulja. O tome se govori 10-ak godina, a sada imamo čvrsta obećanja da će se taj posao odraditi, kazao je Obersnel. PoInvesticije u Benčiću i na Kostabeli početkom 2013. Gradonačelnik se nada da će krenuti i investicije u Rijeci. Očekujemo da bi radovi mogli krenuti početkom sljedeće godine, kada bi trebala početi i izgradnja apartmanskog naselja i turističkih sadržaja na Kostabeli, a investitor je češka tvrtka. Očekujemo dio sredstava i od Hrvatskih voda na čije smo natječaje prijavili naše projekte vrijedne 140 milijuna kuna, izjavio je Obersnel. Vjerujem da će poduzetnička zona biti izgrađena u sljedećih godinu dana, rekao je Obersnel. On je nabrojio još neke investicije koje su u tijeku, a najdalje je otišla izgradnja parkirališta Podpinjol koje bi trebalo biti otvoreno u srpnju ove godine. Riječki gradonačelnik nije želio komentirati žaljenje Zlatka Komadine zbog Obersnelova neuspjeha na unutarstranačkim izborima, zaključivši kako na konferencijama za novinare koje drži kao gradonačelnik ne želi razgovarati o stranačkim stvarima. Na smanjenje ukupne upisne kvote najviše je utjecalo rezanje upisnih mjesta na Ekonomskom fakultetu i Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Iki RIJEKA Sveučilište u Rijeci raspisalo je natječaj za upis studenata u prvu godinu stručnih, sveučilišnih preddiplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija za sljedeću akademsku godinu, a fakulteti će ove godine upisati čak 640 brucoša manje nego lani, jer nudi se ukupno 3. Na smanjenje ukupne upisne kvote najviše je utjecalo drastično »rezanje« upisnih mjesta na Ekonomskom fakultetu i Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Iki, što je logična posljedica pisama očekivanja koje su svi hrvatski ekonomski fakulteti dobili od Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Oni u roku od tri godine moraju ispuniti uvjet omjera studenata i nastavnika u odnosu od trideset prema jedan. Prijave putem NISpVU Ekonomski fakultet tako je ukupne upisne kvote u odnosu na prošlu godinu srezao za 360 mjesta na njih 350, dok je fakultet u Iki kvotu srezao za 280 mjesta te će se budući brucoši boriti za 506 raspoloživih mjesta. Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu unatoč rezanju i dalje kao i ranijih godina predvodi listu po broju upisnih mjesta, ali sad ga umjesto Ekonomskog fakulteta slijede Pomorski, Tehnički i Filozofski fakultet 481, 475 i 472 mjesta. Medicinski fakultet ove je godine osigurao 418 mjesta, što je 40 više nego lani, dok Pravni fakultet i na ovogodišnjem roku očekuje 350 brucoša. Građevinski fakultet spreman je upisati 135 studenata, a slijedi ga Odjel za informatiku s 90 mjesta i Učiteljski fakultet s 80 upisnih mjesta. Odjel za biotehnologiju raspolagat će s 48 upisnih mjesta, a Akademija primijenjenih umjetnosti Kvote Fakultet za menadžment u turizmu 506 Pomorski fakultet 481 Tehnički fakultet 475 Filozofski fakultet 472 Medicinski fakultet 418 Ekonomski fakultet 350 Pravni fakultet 350 Građevinski fakultet 135 Odjel za informatiku 90 Učiteljski fakultet 80 Odjel za biotehnologiju 48 Akademija primijenjenih umjetnosti 46 Odjel za matematiku 5 Odjel za fiziku 30 s njih 46. Odjel za matematiku spreman je upisati 45 brucoša, a Odjel za fiziku raspolagat će s 30 slobodnih mjesta. Iako će većina budućih brucoša svoje prijave poslati putem Nacionalnog informacijskog sustava prijava na visoka učilišta NISpVU , pojedini riječki fakulteti provodit će i dodatne provjere sposobnosti i znanja. Prijave za dodatne provjere sposobnosti, znanja i vještina kandidata već su prošle za Akademiju primijenjenih umjetnosti i Medicinski fakultet sa zadnjim danom svibnja. Filozofski fakultet dodatnu provjeru provodi za studij psihologije, te dvopredmetne studije njemačkog, engleskog i talijanskog jezika i književnosti, sa zadnjim datumom prijave do 11. Odjel za biotehnologiju provodit će motivacijski razgovor za preddiplomski studij biotehnologije i istraživanja lijekova za koji je zadnji dan prijave 8. Razredbeni postupak Prijave za upise na studijske programe u sustavu NISpVU-a u pravilu traju do 16. Na Građevinskom i Pomorskom fakultetu provodit će se razredbeni postupak za pristupnike starije od 24 godine koji su do 31. Za pristupnike koji su u NISpVU sustavu, upisi će se provoditi u pravilu od 17. RIJEKA Na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci održana je svečana promocija nove generacije prvostupnika inženjera i inženjera, te magistara inženjera strojarstva, brodogradnje i elektrotehnike. Završetkom preddiplomskog sveučilišnog studija strojarstva zvanje sveučilišnog prvostupnika inženjera strojarstva stekli su Martin Sedlak, Marijan Rakić, Aleksandar Skorupan, Boran Mičetić, Lovro Kustić, Luka Raspor i Luka Zorić, dok su završetkom preddiplomskog sveučilišnog studija elektrotehnike zvanje prvostupnika inženjera elektrotehnike stekli Filip Ojurović, Filip Semion, Sanja Trbović i Ana Vretovski, a završetkom stručnog studija strojarstva zvanje inženjera strojarstva stekli su Ivan Barić, Dean Feranda i Krešimir Karamarko. Završetkom stručnog studija strojarstva zvanje prvostupnika inženjera strojarstva stekli su Goran Tomac, Jasmin Alagić, Nikola Bistrović, Veselka Despot, Marin Jurjević, Igor Strahija i Paolo Zgrablić, dok je završetkom stručnog studija brodogradnje zvanje inženjera brodogradnje stekao Igor Tolja, a završetkom stručnog studija brodogradnje zvanje prvostupnika inženjera brodogradnje stekli su Ljiljana Domazet, Oksana Balyk, Sandra Mikulić, Erika Grubišić i Vanja Uršić. Završetkom stručnog studija elektrotehnike zvanje inženjera elektrotehnike stekao je Siniša Zgurić, a završetkom stručnog studija elektrotehnike zvanje prvostupnika inženjera elektrotehnike stekli su Steven Kovačević, Sandro Sandrovac, Dražen Andročec i Mario Kesner. Završetkom diplomskog studija strojarstva zvanje magistra inženjera strojarstva stekli su Marko Majurec, Eugen Novaković, Tea Arrigoni, Luka Orlović, Dean Kranjčec, Mia Mišljenović, Marin Ropac, Darko Burlović, Marko Perčić, Renato Simčić, Branimir Svetličić, Edo Štiglić, Marko Balen, Damjan Banić, Lino Kocijel, Emil Marušić, Igor Matohanaca, Darijan Petković i Danijel Vitezić, dok je završetkom diplomskog studija brodogradnje zvanje magistra inženjera brodogradnje stekao Nikola Ažić, a završetkom diplomskog studija elektrotehnike zvanje magistra inženjera elektrotehnike stekli su Dejan Blažičević, Igor Milatović, Dorijan Grohovac, Andro Luša, Luka Vretenar, Marin Cvitan, Matija Burić, Denis Ratković, Karlo Volarić, Vladimir Franki, Marin Reljić i Sanjin Šumberac. Doktorandica je rad obranila pred stručnim povjerenstvom u sastavu: prof. Hinko Wolf s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, prof. Sanjin Braut i doc. Pero Lučin NAJMLAĐI REKTOR U POVIJESTI RIJEČKOG SVEUČILIŠTA I DONEDAVNI HNS-ov FAVORIT ZA MJESTO MINISTRA ZNANOSTI I OBRAZOVANJA MATURA JE ANTIKORUPCIJSKI ALAT i mora biti bez greške Državna matura služi za vrednovanje postignuća svakog učenika, ali i svakog nastavnika i svake škole i trebaju je osmišljavati najbolji stručnjaci koje Hrvatska ima Tihana TOMIČIĆ, snimio Damir ŠKOMRLJ Prof. Pero Lučin rektor je novog kova: uvodi inovacije, gradi Kampus, pregovara s Europskom unijom, a istodobno ima i politički vrlo konkretne stavove kao HNS-ov kadar. Slovio je kao favorit za mjesto ministra znanosti i obrazovanja, no karte su se drugačije politički posložile i taj resor je pripao SDP-u, te je Lučin ostao u Rijeci, gdje je oduvijek na Sveučilištu, a od 2009. Mandat mu prate rasprave oko autonomije sveučilišta, čiji je veliki zagovornik, jer je i inače zagovornik svega novoga i suvremenoga, i kao takav našao se u konfliktu sa kolegama sa zagrebačkog sveučilišta, pa time i dijelom politike. To ga je nedavno, međutim, u jednim dnevnim novinama svrstalo i u kategoriju osoba koje će po dobrome obilježiti 2012. Razgovarali smo o daljnjoj gradnji riječkog Kampusa, reformi obrazovanja i politici. Nakon najava ministara Željka Jovanovića i Slavka Linića, gradnja studentskog smještaja u Kampusu na Trsatu trebala bi krenuli već do ljeta, zahvaljujući ugovoru o financiranju koji će biti potpisan s Europskom investicijskom bankom, dok je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta osiguralo dodatnih 19 milijuna kuna za riječko Sveučilište. Kako napreduju radovi na Kampusu na Trsatu? Sveučilište radi na pripremi dokumentacije za natječaje te usklađuje izvedbene projekte s propisima koji su se u međuvremenu promijenili. Očekujemo da ćemo do jeseni uskladiti dokumentaciju i dovršiti pregovore s bankom. Osim toga, kroz pretpristupne fondove osigurali smo sredstva za projektiranje druge faze studentskih paviljona, pa očekujemo da ćemo tijekom 2013. Što je sa seljenjem fakulteta? Uz sve građevinske radove, silan trud ulažemo u organizaciju svakodnevnog života na Kampusu, iznalaženje sredstava za plaćanje troškova, pokretanje programa, posebice kulturnih i zabavnih... Sveučilište projekata Vaš je cilj ambiciozan: Sveučilište u Rijeci u naredne dvije godine svrstati u kategoriju 500 najboljih europskih sveučilišta. Kako to mislite postići, koji standardi su zapravo za to potrebni? Već sad postoji solidan broj ljudi na Sveučilištu koji mogu ostvarivati vrhunske znanstvene rezultate. Uz nove prostore na Trsatu i iznimno vrijednu znanstvenu opremu, što je preduvjet za znanstvene iskorake, planiramo dolazak iskusnih znanstvenika u Rijeku, prije svega znanstvenika povratnika, ali i jačanje mlađe generacije znanstvenika na našem Sveučilištu koji su u posljednjih nekoliko godina stasali na svim našim fakultetima. Potičemo ih da se udružuju međusobno i s kolegama u inozemstvu te da se natječu za europske istraživačke fondove. Slično kao i za aktivnosti u znanosti, potičemo inovacije i u sferi društvenog, kulturnog, umjetničkog i sportskog života na sveučilištu, posebice uključivanje čim većeg broja studenata. Posebno me veseli organizirano uključivanje naših studenata kroz projektni pristup našeg Studentskog zbora. U pripremi je veći broj međunarodnih konferencija, samo prošle jeseni prijavili smo preko pedesetak projekata za predpristupne fondove, od kojih su neki već odobreni, natjecat ćemo se zajedno s kolegama iz Zagreba za domaćinstvo Europskih sveučilišnih igara 2016. Vaše Sveučilište je jedan od većih investitora i »pogona« u Rijeci, možete li dati ocjenu o tome razvija li se Rijeka u ispravnom smjeru s tercijarnim djelatnostima? Što ako nukleus ostane samo Kampus? Gdje će se ti novi kadrovi zapošljavati? Uz velike infrastrukturne projekte koji su vezani uz riječki prometni pravac raste svijest da Rijeka svoju budućnost treba tražiti u razvoju Sveučilišta i svega onoga što se treba događati oko Sveučilišta. Koncentracija ljudi koji stvaraju znanje i veliki broj dobro obrazovanih studenata preduvjet su za privlačenje investicija i razvijanje industrije s visokom dodanom vrijednošću. Zbog toga se Sveučilište treba još intenzivnije razvijati, zbog toga se Kampus i Sveučilišna bolnica moraju čim prije realizirati do kraja, a samo Sveučilište se treba ubrzano transformirati u treću generaciju sveučilišta. Naravno, Kampus je samo nukleus iz kojeg se formiranje nove riječke industrije treba prelijevati u grad i okruženje. Jedan od projekata je novi znanstveno-tehnološki park, što je zapravo to? Naša prva iskustva sa znanstveno-tehnološkom parkom su pozitivna, već sada je osigurao preko 200 novih radnih mjesta, no on je bio samo »pilot« iz kojeg smo učili i kroz koji su se stvorili ljudi koji mogu upravljati takvim sustavom. Sad već možemo takve aktivnosti udeseterostručiti. Suradnja sa Sanaderom Ipak, vaša ulaganja već prati velika afera i sukob sa zagrebačkim rektorom Aleksom Bjelišem, koji traži da DORH ispita kako je riječko sveučilište dospjelo na prvo mjesto prioriteta za financiranje projekata iz fondova EU te Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta u proteklim godinama? Iznosi koji se spominju golemi su, 18,7 milijuna eura, od čega 2,4 milijuna za sporni Centar za visoku tehnologiju u biomedicini riječkog sveučilišta. Svi moramo shvatiti da se moramo pripremati za projekte koje financira EU te da možemo izvući jako puno koristi iz strukturnih fondova, posebice ako radimo zajedno i koordinirano. Isto tako, svi moramo shvatiti dimenzije europskih projekata koje su desetak puta veće od onoga što smo mi do sada iskusili. Priprema za projekte traži ljude i organizaciju. Mi na tome radimo već više od pet godina i rezultati se sada vide. Iznosi su stvarno veliki, radi se o 18,7 milijuna eura. Takvi su strukturni projekti. I bit će ih još. Ovaj projekt nije jedini, no on će omogućiti veliki zaokret i ubrzanje znanstvenog profiliranja našeg sveučilišta u pravo istraživačko sveučilište europskih dimenzija. Mislim da bi to trebala napraviti sva hrvatska sveučilišta, jer smatram da se sva hrvatska sveučilišta trebaju profilirati u istraživačka sveučilišta — naravno fokusirano, a ne na široko po načelu osobne znatiželje. U tome si sva sveučilišta trebaju međusobno pomagati. Kakve veze sve to ima sa činjenicom da ste za Sanaderove Vlade bili glavni pregovarač za poglavlja Znanost i Obrazovanje i kultura? Jasno, to je koristilo i imidžu Sveučilišta. Ipak, ključ uspjeha su naši ljudi, djelatnici našeg Centra za EU projekte i preko 40 naših znanstvenika i suradnika, koji su izvrsno odradili posao i zadovoljili sve europske norme u pripremi projekta. Kako ste se snašli u toj ulozi u HDZ-ovom širem timu, kako je bilo raditi sa Sanaderovom ekipom? S kim ste se najbolje složili, s kim ste od možda poznatih europskih imena surađivali? Rad u timu nije uopće bio stranački obojen i svi su radili u interesu Hrvatske. Izvrsno sam se slagao s Vladom Drobnjakom, Tamarom Obradović, Sinišom Petrovićem, Borisom Vujčićem, Ružicom Gelo, ali i sa svim ostalim članovima tima. Surađivao sam s puno ljudi iz Europske komisije, posebice odjela za znanost i obrazovanje, Europskog parlamenta, ostalih europskih institucija, europskih znanstvenih fondacija, europskih rektora i znanstvenika. Logično, nakon toga su spekulacije išle u smjeru da ste vi novi ministar znanosti i obrazovanja iz kvote HNS-a. Kako je došlo do toga da niste postali ministar? Jeste li to ipak željeli? Model upravljanja Kako surađujete s aktualnim ministrom, također Riječaninom Željkom Jovanovićem? Ministar Jovanović hrabro se uhvatio jednog od najzahtjevnijih resora. Promjene u sustavu znanosti i obrazovanja su velike i dugoročne. U tim promjenama ministar treba pomoć svih koji rade u sustavu. Mislim da mu najbolje pomažemo tako da svi zdušno gradimo svoje institucije i nastojimo naš svakodnevni posao odraditi najbolje što znamo. Naravno, očekujemo da nas ministar prati i podržava u našim nastojanjima i provedbama naših strategija. Što se tiče našeg Sveučilišta, ministar to upravo i čini. Sa Sveučilištem u Zagrebu prošle godine bili ste i u koncepcijskom sukobu, možete li objasniti oko kojih detalja vezanih uz autonomiju sveučilišta? Naime, kakav bi trebao po vama biti status fakulteta i sveučilišta, i kakva su pritom očekivanja od nove ekipe u Ministarstvu? Možete li objasniti razliku između komercijalnog koncepta, i koncepta javnih učilišta? Prije svega mijenja se model upravljanja cijelim sustavom, ali samim sveučilištima. U suštini, promjene se događaju u dva smjera: s modela državnog upravljanja u smjerHNS-ovi MINISTRI DOBRO SE SNALAZE Jeste li još član HNS-a? Možete li to biti na dužnosti rektora? Kroz politički proces i političke stranke kao ključne sudionike političkog procesa donose se sve bitne odluke. Zato treba biti angažiran. Možete li dati ocjenu rada Milanovićeve Vlade i HNS-ovih ministara u njoj? Uvijek je dojam da su HNS-ovci brži i proaktivniji. Kaskaju li SDP-ovci za vašim mentalnim sklopom? Mislim da se HNS-ovi ministri dobro snalaze. No, hrvatska Vlada je pred iznimno velikim izazovima i svima je već polako jasno da postojeći model organizacije društva nije održiv. Puno toga treba mijenjati u kratkom vremenu i treba jako puno strpljenja i suradnje. I dalje tvrdim da je sustav obrazovanja ključna infrastruktura za promjene. Mislim da imam sreću da je moj posao istodobno i hobi. Bavim se znanstvenim istraživanjima. Ne želim se ograničavati. Ukratko, imam svoje slobodno vrijeme kao i svi ostali ljudi: tražim ono što me najviše opušta. IZMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA ZADATAK PROŠLE VLADE Jesu li za očekivati štrajkovi i prosvjedi uskoro kad Ministarstvo bude prisiljeno rezati regrese, božićnice i ostale beneficije iz kolektivnih ugovora zaposlenih u obrazovnom sustavu? Dakle, cijeli proces je u zakašnjenju, i to sigurno stvara dodatnu napetost. Kako se cijela Europa, pa tako i Hrvatska, odlučila za visoko obrazovanje kao javno dobro, tržišni model nije prihvatljiv pa se promjene događaju prema modelu državnog nadziranja. Više manje poznati su svi elementi toga modela i svaka europska država ugrađuje te elemente u svoj kontekst. Isto vrijedi i za Hrvatsku. Prvi val promjena bio je od 2003. Znači da je vrijeme za drugi val promjena? One su se već trebale dogoditi, ali nisu, kako bi se promijenio model upravljanja sustavom. Iza toga slijedi promjena modela upravljanja na sveučilištima i preobrazba sveučilišta u sveučilište treće generacije, odnosno reorganizacija. Jasno, organizacijske promjene trebaju pratiti i promjene u načinu učenja, fleksibilnim kurikulumima i izgradnja sustava nadogradivog cjeloživotnog učenja praćena sa promjenama i sustava kvalifikacija. Drugim riječima, postoji prilično jasna slika kojim bi se promjene trebale odvijati barem u sljedećih 10 godina. Kako bi došli do te slike potrebno je sačiniti projekt, koji je iznimno velik i složen, i provoditi ga po fazama. Te faze su, jasno, logički i sljedovno povezane i ne mogu se preskakati. To znači da će zakonske promjene koje se trebaju dogoditi omogućiti realizaciju samo jedne faze. Riječ je, dakle, o dugotrajnim procesima, čiji efekti nisu odmah vidljivi? Dakle, očekivanja su od Ministarstva da omogući pomak u sljedeću fazu. Ona se sastoji od osiguravanja daleko veće autonomije sveučilišta. A što to znači zapravo? Jasno, veća razina autonomije podrazumijeva i veću razinu odgovornosti i bolju organiziranost sveučilišta. Kakva je vaša ocjena Bolonjskog procesa? Objektivno, on je propao — baccalaureusi ne mogu naći posao, studiranje se samo produžilo i time poskupilo sustav? Kako tome doskočiti — ukinuti, vratiti na staro, unaprijediti? Provedba Bolonjskog procesa počela je u Hrvatskoj prije sedam godina. Bolonjski proces se sastoji od 10 smjernica, ali uključuje i promjenu modela upravljanja i reformu sveučilišta. Prije sedam godina napravljen je samo jedan dio i to po načelu »a la carte« — izabrali smo samo dio i nismo proveli sve. Zbog toga je Bolonjski proces zastao i vrijeme je da se dalje pomakne. Pritom je iznimno važno dovršiti nacionalni sustav kvalifikacija, mijenjati socijalne politike i razviti sustav cjeloživotnog obrazovanja. Tek tada se može ocjenjivati značaj Bolonje. Za sada je to nedovršeni projekt kojeg treba dovršiti — kao i mnogi drugi projekti u Hrvatskoj koji su bitni za transformaciju Hrvatske u pravedno i dinamično društvo koje se razvija. Nedovršeni projekt Kako komentirate prijepore oko državne mature? Je li doista preteška? Dojam je da se djecu muči, ili su mladi danas samo dovoljno drski da otvoreno kontaktiraju ministra i interveniraju? Isto vrijedi i za učenike. Mislim da je ministar upravo stoga opravdano reagirao i da je njegova reakcija otvorila raspravu o načinu obrazovanja u Hrvatskoj. Smatram da je Državna matura iznimno važan projekt za transformaciju hrvatskog društva i da se ne smije dovoditi u pitanje. No, svakako treba analizirati kako se provodi i da li ispunjava ciljeve zbog kojih je i pokrenuta. Ja bih rekao da je i to dio nedovršenog projekta. Teško će Državna matura dobiti svoj puni smisao dok se jasno ne utvrdi nacionalni kurikulum, a državna matura koristi kao instrument za mjerenje njegove provedbe. Pritom Državna matura služi za vrednovanje postignuća svakog učenika, ali i svakog nastavnika i svake škole. Državna matura je iznimno važan antikorupcijski instrument i doprinosi razvoju pravednog društva. Zbog toga mora biti izuzetno kvalitetno provedena, bez grešaka, bez ikakvih sumnji, i trebaju je osmišljavati najbolji stručnjaci koje Hrvatska ima. Kakvo školstvo bi zapravo bilo primjereno za hrvatske uvjete? Vaša je teza, naime, da su današnje generacije digitalne, a školski sustav analogan i zastario. Kako je moguće stići vrijeme u velikom sustavu kakav je obrazovni? Za vas se tvrdi da ste u tom kontekstu opsjednuti budućnošću? I-Pad u školi je još uvijek SF, zar ne?! To znači da treba pratiti i tehnološki razvoj, način na koji ljudi danas dolaze do informacija ali i na koji ljudi komuniciraju. Ako je iPad, ili neki slični uređaj, prozor za pristup informacijama, onda on mora biti u školama. To je otprilike kao da raspravljamo da li ćemo i zašto ćemo na posao ići autom kad imamo noge. Nekad su to bile knjige, danas to više nisu samo knjige. Ljudski mozgovi se prilagođavaju promjenama u okruženju, posebice nakon izloženosti velikoj količini informacija. Danas je mozak u jedno popodne primi i obradi više informacija nego što se nalazilo u Aleksandrijskoj biblioteci. A tamo se nalazilo svo znanje starog svijeta. Logično je da drukčije funkcionira. O tome već postoje brojni znanstveni dokazi. Posebice u generaciji ljudi koji su rođeni iza 2000. Zbog toga i škola treba biti drukčija i način učenja u školi treba biti drukčiji jer svijet funkcionira drukčije. RIJEKA Željko Linšak doktorirao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu s doktorskom disertacijom pod naslovom »Procjena učinka dugotrajne izloženosti sisavaca niskim koncentracijama žive«. Rad je izrađen pod menstorstvom prof. Čedomire Milin s riječkog Medicinskog fakulteta, a pored nje u povjerenstvu za obranu su sjedili prof. Zdenko Šmit te prof. STUDENT DAY FESTIVAL PREDAJOM KLJUČEVA GRADA POČELA JEDINSTVENA MANIFESTACIJA U HRVATSKOJ Obersnel studentima poželio puno uspjeha u sportskim aktivnostima, a još više na ispitnim rokovima RIJEKA Predajom ključeva grada u ruke predsjednice Studentskog zbora Andree Mešanović, gradonačelnik Vojko Obersnel treće je godine zaredom studentima riječkog Sveučilišta prepustio vladavinu nad Rijekom u sklopu Student Day Festivala, jedinstvene manifestacije u Hrvatskoj i regiji. U pravilu ga čuvaju samo Meštar Toni i studenti. To su dvije snage na koje se može osloniti u ovom gradu — rekao je Obersnel. Gradonačelnik je studentima poželio puno uspjeha u sportskim aktivnostima u sklopu festivala, a još više na predstojećim ispitnim rokovima. Vjerujem da ćemo ga vratiti u dobrom stanju — poručila je Mešanović. Prisutne je pozdravio župan Vidoje Vujić, otkrivši kako su ga brojni studenti pitali gdje mu je dres. Ako mi netko nabavi dres, stojim vam na raspolaganju — rekao je Vujić. Svoje je obećanje ubrzo i ispunio, jer mu je Mešanović darovala studentsku majicu, a iako nije nastupio na malonogometnoj utakmici između Grada i Sveučilišta, imao je čast poslati prvu loptu. Rektor Pero Lučin podsjetio je da je lani na koncertu na Gatu u sklopu Studentskog dana bilo 15. Prvog dana festivala u Kampusu na Trsatu održana je prezentacija raznolikih studentskih projekata na riječkom Sveučilištu pod nazivom »Mapa studentskih aktivnosti«, a prvo mjesto zaslužio je EU klub, drugo projekti studenata Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, dok je treće mjesto osvojila Radio Sova. Ekonomski fakultet dobio program Faros RIJEKA Ekonomski fakultet u Rijeci i tvrtka RIS d. Računalni program FAROS je upravo zasnovan na modelu »Clouda« i nalazi se instaliran na poslužiteljima tvrtke RIS d. Korištenjem ovog softvera studenti će imati priliku stjecati nova znanja i vještine koristeći se najmodernijim tehnološkim rješenjima na području poslovnog softvera i na taj način postati konkurentniji na sve zahtjevnijem tržištu rada. Ekonomski fakultet u Rijeci izražava svoju zahvalnost tvrtki RIS d. FAROS je web orijentiran ERP sustav za vođenje cjelokupnog poslovanja tvrtke. U potpunosti je razvijen od strane stručnjaka tvrtke RIS d. ZLATKO JURAC DOKTORIRAO NA TEHNIČKOM FAKULTETU RIJEKA Obranom doktorske disertacije »Optimiranje proizvodnje biodizela iz otpadnih jestivih ulja s obzirom na zahtjeve kvalitete« akademski stupanj doktora znanosti iz područja tehničkih znanosti, polja temeljne tehničke znanosti na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Zlatko Jurac. Doktorand je rad obranio pred stručnim povjerenstvom u sastavu: prof. Vesna Alar s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu i prof. Tema ovogodišnjeg skupa su Vizije. »Vizije su, nesumnjivo, snažno utjecale na likovne umjetnosti i postale bitna tema povijesti umjetnosti, no bez dijaloga s teološkom misli i povijesti književnosti, teško je razumjeti i interpretirati djela vezana uz vizije i mistike. Stoga je jedan od preduvjeta rada na navedenoj temi interdisciplinarni pristup kako bi se mogla spoznati želja da se kroz vizualne umjetnosti pokuša prikazati ono što je u svojoj biti oku nedostupno. Polje istraživanja vizija je veliko; ovdje nas zanima odnos vizija prema vizualnim umjetnostima. Ako je tekst mistika pokušaj da se kaže neizrecivo, tako je slika vizija pokušaj da se pokaže i vidi nevidljivo. »Slike« vizija i »slike« umjetnosti povezane su kroz povijesne periode, najsnažnije u srednjovjekovnom razdoblju, ali prisutne su i u modernoj umjetnosti kako to pokazuje slikarstvo Salvadora Dalia, Marka Rothka ili umjetnost cijelog pokreta novih mistika New Mystics « — navodi se u najavi organizatora. Na ovogodišnjem skupu bit će prezentiran niz tema vezanih uz odnos umjetnosti i mističnih vizija: koncept i semantika vizija, vizije u Starom Zavjetu i knjizi Otkrivenja, iskustva mistika i njihova vizualizacija, teme mističnih vizija, uloga 'slika' u poučavanju i moralnom nauku, vizije u umjetnosti Istoka i Zapada te pregled dosadašnjih istraživanja. Četverodnevni program održan je u prostorijama Studentskog centra, a edukacija o održivom razvoju okupila je dvadesetak studenata s osam različitih fakulteta Sveučilišta u zajedničkom promišljanju o budućnosti planeta, društva i ekonomije. Posljednjeg dana škole polaznici su u manjim grupama kroz korištenje Open Space metode diskutirali o njima zanimljivim problemima, donijeli zanimljive zaključke i iskazali želju za zajedničkom daljnjom suradnjom, poručuju iz Zaklade Sveučilišta u Rijeci. OTVORENJE STUDENT DAY FESTIVALA U PETAK NA KORZU Studenti preuzimaju ključeve grada RIJEKA Riječki će studenti 1. Svečano otvaranje i preuzimanje ključeva grada iz ruku riječkoga gradonačelnika Vojka Obersnela bit će organizirano u petak u 18. No, brojna događanja krenut će već u petak u 12 sati u sveučilišnom Kampusu na Trsatu prezentacijom »Mape studentskih aktivnosti«, dok će u 14 sati početi tribina na temu »Treba li nam javna televizija — sloboda medija? « uz najavljeno sudjelovanje Gorana Milića, Zorana Šprajca i Ive Gačić. Studentska sportska natjecanja na Korzu kreću u 16 sati, a u 18. Prvi dan festivala bit će zaključen Zumba fitness prezentacijom na Korzu. Na Korzu će u subotu biti održana prezentacija studentskih udruga i organizacija, dok će Trg 111. Na Gatu Karoline Riječke od 15 do 17 sati u organizaciji Udruge Zumba Rijeka bit će održan Zumba fitness masterclass, na kojoj će sudjelovati međunarodna zvijezda zumbe iz Brazila Ailton Andrade, ali i Marina Lorencin, Abbey Addams, Jelena Diklić, Davor Ilić, Katia Mello, Zumba Rijeka Team i mnogi drugi. Studente zatim očekuje nastup DJ-a Ivana Mastermixa uz happy hour, a sve do četiri ujutro na Gatu će se redati ovogodišnji glazbeni izvođači. Organizatori su osigurali šator u slučaju kiše. Pokrovitelji Student Day Festivala su Sveučilište u Rijeci, Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija. SVEČANA PROMOCIJA NA PRAVNOM FAKULTETU SVEUČILIŠTA U RIJECI Nova generacija magistara prava i diplomiranih pravnika RIJEKA Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci održana je svečana promocija nove generacije magistara prava i diplomiranih pravnika. U zvanje magistara prava promovirani su: Nina Blažić, Andrea Perica, Maja Pečuvčić, Ines Čagalj, Ana-Marija Marinović, Ana Turkalj, Kristijan Trinajstić, Aleksandra Milićević, Nataša Beljan, Ivana Krol, Andrea Nikolić, Sanja Griparić, Matej Šimičević, Andrea Šare, Tijana Ružić, Federika Mohorović, Amina Nanić, Luka Arvaj, Sonier Jeremić, Katarina Licul, Jasna Klemen, Alana Vukelić, Katja Mašić, Nikolina Grković, Ana Morić, Elena Vodanović, Matea Marić, Darko Kusanović, Iva Vukelić, Matija Citković, Maja Tuhtan, Jelena Mičetić, Roberta Dragičević, Ana Humljak i Simona Jurić. Zvanje diplomiranih pravnika stekli su: Nikša Radišić, Kenan Hadžiomerović, Karmen Mohorac Marinović, Sanja Vincan, Vlatka Vuk, Ivan Šugar, Ivana Catela, Dolores Jagodić, Ivana Rumac, Nataša Guštin, Dolores Ćuković, Ivana Valić, Iva Klobučar, Marija Filipović, Iris Derenčinović, Marko Šutalo, Vedrana Rački, Damir Nardini, Martina Klarin, Andrea Uljančić, Tihomir Šljivić, Zoran Brozičević, Pavo Blažanović, Sandra Turkanović, Sandra Dejak, Iva Raspolić, Vesna Belančić, Barbara Begonja, Margareta Mladina, Božena Marušić, Verica Blažić, Alen Janjušević, David Beževan, Martina Dumančić, Renata Šorić, Romana Miculinić, Sanja Mihanić, Jerko Mihaljević, Velid Nasif, Kristina Stojković, Matteo Cattonaro, Martina Glasnović, Ana Šuto, Vanja Vajcenfeld, Aleks Staničić, Lana Kostanjšek i Smiljana Tatalović. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O INDUSTRIJSKOJ BAŠTINI S TEMOM O INDUSTRIJSKOM GRADITELJSKOM NASLIJEĐU Očuvanje baštine izazov je za našu generaciju Prostori preostali nakon propasti industrije predstavljaju znak tranzicije našeg vremena i zalog su budućnosti i poziv da se odredimo prema njihovoj transformaciji u prostore 21. Na konferenciji sudjeluje više od stotinu sudionika, s ukupno 77 prijavljenih tema, a održava se pod motom »Rijeka i industrijsko graditeljsko naslijeđe«. Uz predstavnike Grada Rijeke i riječkog Sveučilišta otvorenju skupa prisustvovao je i pomoćnik ministrice kulture Zlatko Uzelac koji je naglasio kako prostori preostali nakon propasti industrije predstavljaju znak tranzicije našeg vremena prema informatičkom društvu. Svi oni imaju svoju baštinsku dimenziju koja podsjeća na vrijednost nekadašnje industrije, a istodobno su zalog budućnosti i poziv da se odredimo prema njihovoj transformaciji u prostore 21. Kao grad koji je nosio industriju u Hrvatskoj, Rijeka je posebno bogata industrijskom baštinom i s objektima poput carske Šećerane, Hartere ili Torpeda predstavlja golem izazov za našu generaciju, a posebno urbaniste i konzervatore — naglasio je Uzelac. Milijuni uloženi u zaštitu Dobrodošlicu sudionicima skupa iskazao je gradonačelnik Vojko Obersnel koji je pozdravio snažnije uključivanje Sveučilišta u ovaj događaj, naglasivši kako je to jamstvo daljnjeg kontinuiteta konferencije te podizanja njene stručne i znanstvene kvalitete. Grad je na vrijeme prepoznao značenje građanske inicijative »Pro Torpeda« i otpočetka je podupirao, iako se nismo uvijek slagali u svim promišljanjima — rekao je Obersnel. Od uvođenja spomeničke rente, više od 100 milijuna kuna izravno je uloženo u programe zaštite baštine, a ovakve konferencije dobra su prilika da se kroz razmjenu iskustava pronađe balans između konzervatorskih zahtjeva i davanja novog života baštini kroz komercijalne sadržaje. Uz predsjednicu Udruge »Pro Torpedo« Dainu Glavočić, skup su pozdravili i rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin, dekanica Građevinskog fakulteta Aleksandra Deluka-Tibljaš, dekan Filozofskog fakulteta Predrag Šustar te predstavnica Primorsko-goranske županije Koraljka Vahtar Jurković. Istraživači industrijske baštine iz Hrvatske, Slovačke, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Italije, Njemačke, Nizozemske, Australije, Japana, Srbije, Grčke i SAD-a danas nastavljaju s vrlo intenzivnim ritmom konferencijskih izlaganja. Osim graditeljskoj baštini, ona su posvećena i drugim značajnim baštinskim temama, vezanim uz industrijsku arheologiju, nematerijalnu industrijsku baštinu, pomorstvo, brodogradnju i proizvodnju torpeda. Uvod u radni dio konferencije dao je istaknuti njemački stručnjak dr. Axel Föhl — pionir dokumentiranja i zaštite industrijskog naslijeđa u Saveznoj Republici Njemačkoj — koji je većinu radnog vijeka proveo kao djelatnik Službe za zaštitu spomenika. U svome predavanju naslovljenom »Beskonačne mogućnosti« ukazao je na širom svijeta raširenu praksu prenamjene industrijskih građevina, a u prilog tome govori i izložbom »Nova namjena starih industrijskih građevina: 40 godina zaštite industrijskih spomenika u Njemačkoj« koja je do 30. Javni i privatni sektor Na izložbi su prezentirani povijesni razvoj, baštinska obilježja i prenamjena 33 industrijska ili s industrijskom proizvodnjom povezana objekta, poput Gropiusove izvedbe dijela tvornice Fagus u gradu Alfeldu ili prenamjene željezare Thyssen u Duisburgu u prostor za slobodno vrijeme i rekreaciju. Unutar kompleksa koji je postao uspješan primjer promišljeno izvedene preobrazbe njemačke oblasti Ruhr u postindustrijski krajolik, moguće su različite aktivnosti: sportsko ronjenje u spremniku plina, penjanje po umjetnoj stijeni nekadašnjeg spremnika rudače, a velike priredbe u strojarnici privlače desetke tisuća posjetitelja. Uz ostalo, prezentirana je i muzealizacija vojnog kompleksa koji nosi hipoteku nacizma: 1930-ih i 1940-ih godina vojna baza u blizini sela Peenemünde služila je kao poligon za testiranje novih oružja, koristeći pritom rad zatočenika koncentracijskih logora. Prema riječima Axela Föhla, brojne studije izrađene u Njemačkoj unutar zadnjih 20 godina potvrdile su financijsku isplativost investiranja u prenamjenu industrijskih građevina. U prenamjeni je u početku prednjačio javni sektor, a danas se pojavljuje sve više privatnih investitora, o čemu svjedoče i neki primjeri prezentirani na izložbi, poput vrlo uspješne prenamjene prve elektrane grada Hallea u salon automobila ili vodotornja u Bad Segebergu koji je postao obiteljska kuća jednome trgovcu. Izložba pokazuje da su uspješne obnove moguće i relativno malim sredstvima, a široka paleta zakonom zaštićenih industrijskih spomenika seže od vodotornjeva do višekatnih tvornica i od kućica željezničkog čuvara do benzinskih postaja i vodenih mlinova. Građanski otpor Kao inspirativan primjer može poslužiti svjetionik »Crveni pijesak« na ušću rijeke Weser u Sjeverno more iz 1885. Turizam je moguć isključivo vikendom u ljetnim mjesecima, i to samo ako dopuste vremenske prilike, ali ipak je to dovoljno da spomeniku omogući daljnju egzistenciju. Među brojnim zanimljivim primjerima Föhl je istaknuo i slučaj njemačkog parlamenta koji je u Bonnu više godina zasjedao u staroj zgradi vodovoda, da bi nakon preseljenja parlamenta u Berlin vodovod udomio kazalište. Naravno, ni u Njemačkoj stvari nisu idealne i ne događaju se bez otpora, pa se na izložbi mogu vidjeti i primjeri u kojima su vrijedna industrijska zdanja svoj spomenički status izborila uz mnogo napora. Jedan od takvih primjera je električna centrala u Bambergu iz 1901. No, odluka je naknon pet godina povučena zahvaljujući žestokom otporu građanstva koje je poduzelo spektakularne akcije, uključujući i zaposjedanje građevine, uz potporu domaćih i inozemnih stručnjaka. Iz građanskog otpora izrastao je, uostalom, i cjelokupni pokret zaštite industrijskog nasljeđa u Njemačkoj. U RIJECI PREDSTAVLJENA KNJIGA »ANTIČKA I NOVOVJEKOVNA EPISTEMOLOGIJA« Problemski i povijesni pristup epistemologiji RIJEKA Knjiga »Antička i novovjekovna epistemologija« autorica Snježane Prijić-Samaržije i Ane Gavran Miloš predstavljena je u knjižari »Ribook«. Ovo opsežno djelo objavio je zagrebački »Jesenski i Turk«, a promociju su organizirali Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci i Hrvatsko društvo za analitičku filozofiju. Predstavljanje je bilo posebno po tome što su o knjizi govorili studenti s Odsjeka za filozofiju i kulturologiju, dakle oni kojima je ovo izdanje udžbeničkog karaktera u prvom redu i namijenjeno. Na knjigu se osvrnuo i Ognjen Strpić, urednik u »Jesenskom i Turku«, istaknuvši da je riječ o iznimno korisnom djelu koje vodi kroz povijest epistemologije — grane filozofije koja se bavi prirodom i dosegom znanja. Kako su kazale autorice knjige, njihova antologija sastavljena je tako da kombinira s jedne strane problemski i povijesni pristup, a s druge suvremeni i klasični. Pritom su ključna stajališta najistaknutijih antičkih i novovjekovnih filozofa predstavljena na razumljiv način i uvijek iz perspektive suvremenosti. Snježane Prijić-Samaržije, cilj je bio dati »ključ« za čitanje izvornih djela antičkih i novovjekovnih filozofa, što naravno ne znači da studenti ne moraju čitati izvornike. Jasnim izlaganjem problema, analizama i interpretacijama, ovaj im udžbenik samo pomaže u tome da se lakše snalaze u opsežnoj građi. Marko Luka Zubčić, student na Odsjeku za filozofiju, kazao je da knjiga zahvaća ogromna vremenska razdoblja, a njena je struktura takva da se unutar problemskih cjelina razrađuje povijesni pregled. O korisnosti ove knjige u studiranju filozofije govorili su i studenti Iva Magaš te Marin Ćuk Vurnek. KINESKI SATELITSKI NAVIGACIJSKI SUSTAV NA POMORSKOM FAKULTETU RIJEKA Pomorski fakultet u Rijeci sklopio je ugovor s kineskim Sveučilištem Beihan iz Pekinga ugovor o suradnji, razmjeni informacija na području globalnog navigacijskog sustava, znanstvenih istraživanja u području pomorstva te iz ostalih područja od zajedničkog interesa. Ugovorom koji su potpisali dekan Pomorskog fakulteta Serđo Kos i prof. Jingnong Weng sa Sveučilišta Beihan, definirano je da će kinesko sveučilište ospkrbiti riječki fakultet prijemnikom Beidou sustava satelitske navigacije, čime će Pomorski fakultet biti jedna od prvih europskih institucija koja će se uključiti u mrežu ovog sustava koji je još u nastajanju, kao kineski odgovor na američki GPS sustav. Širenje suradnje najavio je i Weng, osobito na području dodiplomskih i poslijediplomskih studija, a studentima Pomorskog fakulteta predstavio je i mogućnosti nastavka obrazovanja na njegovom matičnom sveučilištu koje pohađa 24 tisuće kineskih i tisuću studenata iz drugih zemalja. OKRUGLI STOL SVEUČILIŠTE I GOSPODARSTVO — ODGOVOR NA KRIZU Politika treba koristiti sveučilišne resurse RIJEKA Politika treba koristiti resurse i mogućnosti koja sveučilišta nude, poruka je s jučerašnjeg okruglog stola »Sveučilište i gospodarstvo — odgovor na krizu«, održanog u Znanstveno-tehnologijskom parku Sveučilišta u Rijeci. Okrugli stol održan je u okviru projekta »Razvoj inovacijskog sustava na Institutu »Ruđer Bošković« i Sveučilištu u Rijeci«, financiranog u sklopu IPA programa Europske unije za Hrvatsku. Sve poruke s okruglog stola sljedećeg će tjedna biti objedinjene u zajedničku izjavu, koju će potpisati svi sudionici, a bit će upućena relevantnim institucijama. Uvodnu riječ na okruglom stolu pod moderiranjem Elvire Marinković Škomrlj održali su pomoćnik rektora Sveučilišta u Rijeci za projekte i inovacije prof. Zdravko Lenac, voditelj tima SIIF projekta dr. Rein Ruubel te voditelj projekta »Fond za ulaganje u znanost i inovacije« iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Stipe Marić. O inovacijskim kapacitetima Sveučilišta u Rijeci govorio je rektor prof. Pero Lučin, a o problemima hrvatskih poduzetnika s osvrtom na farmaceutsku industriju, pozicioniranje na svjetskom tržištu i povezanosti sa Sveučilištem govorio je direktor Jadran Galenskih laboratorija Ivo Usmiani, dok je izvršni direktor Jadran d. Gradonačelnik Kastva Ivica Lukanović iznio je kastavski primjer dobre prakse o ulozi tercijarnih djelatnosti u razvoju gospodarstva. Prema Lukanovićevim riječima, kastavske manifestacije bile su temelj za razvoj ugostiteljskih i turističkih kapaciteta.

Burna rasprava na prezentaciji Programa obavljanja komunalnih djelatnosti u Mostaru
Rijeka : Digital point tiskara d. ISBN 978-9926-8127-1-3 Drago Šubarić, Antun Jozinović, et al. Brnića RIJEKA » U Zavodu za povijesne i društvene znanosti HAZU jučer je održana svečanost u povodu dodjele visokih hrvatskih i inozemnih priznanja za znanstveni rad prof. Zagreb : Institut građevinarstva Hrvatske, 1994 udžbenik. Madera y el Corcho, Madrid, Espana : AITIM Asociacion de Investigacion Technica de las Industrias, 1999. Skupine ľivotinja su:krava,pas,mačka,ovca,miš i gica. Zagreb : Društvo hrvatskih građevinskih konstruktora, 1993 monografija. Zagreb : Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za prometnice, 2013. To je otprilike kao da raspravljamo da li ćemo i zašto ćemo na posao ići autom kad imamo noge. Croatian Journal of Food Science and Technology, 8 2 , 74-82 FSTA; CAB Abstract , Daria Nieder, ,. Zagreb : Hrvatsko hidrološko društvo, 2003. Autor teksta: učiteljica Đurđica Gatjal OBAVIJEST O UPISU DJECE U PRVI RAZRED OSNOVNE ©KOLE UPIS DJECE U I.

[Veza brak zene|Nagradna igra|Slike poze 69]

Oznake: Izvannastavne, aktivnosti