Sadnice smokve

---

Click here: Smokva petrovača crna

---

Slatkasti bogati okus smokve savršeno se slaže sa slanim okusima, poput ovčjeg ili kozjeg sira, možemo je dodati raznim kompotima ili jelima od peradi. Da li je to uobičajeno i da li će se razviti 'pravi' plodovi? Inače je smokva jako osjetljiva na insekticide.

To su nekako znali i naši preci koji su u vrijeme oplodnje na stabla smokava Petrovača vješali grane s plodovima divljih smokava. Položaji zaklonjeni od sunca — uz zgrade ili zidane ograde — obično donose smanjeni urod. Okruglasto plosnati, sivo crveno ljubičasti plodovi dozrijevaju od polovice kolovoza do polovice listopada, a nakon prvih jesenskih kiša skloni su raspucavanju.

Sadnice smokve - No ta voćna vrsta iz porodice dudova, čini se, postaje sve popularnija i na kontinentu.

Smokva je jedna od najstarijih kultiviranih voćaka na svijetu i pripada porodici dudova Moraceae. Prema pronađenim fosilnim ostacima, zaključeno je da se smokva uzgajala mnogo prije pšenice i ječma i time predstavlja prvi primjer organizirane poljoprivredne proizvodnje. Potječe iz Male Azije, između istočne Turske i sjeverne Indije. Životni vijek stabla kreće se od 50 do 70 godina. Ekološki uvjeti za uzgoj Temperatura Smokva je toploljubiva termofilna voćna vrsta. Otpornost smokvinih stabala na hladnoću u većoj mjeri ovisi od zrelosti njezina drveta. Tijekom mirovanja vegetacije može izdržati temperature od -15 °C iako ne podnosi duže vrijeme temperaturu ispod -10 °C. Uz navodnjavanje i temperaturu od 35 °C smokva daje izvrsne proizvodne rezultate s visokom kakvoćom plodova. Stariji, dozreli ljetorasti smokava sadržavaju manje vode dehidrirani su, pa ne može doći do pojave leda u stanicama te su bogati smolom i škrobom, sastojcima koji predstavljaju izvrsnu zaštitu od mraza. Voda Smokve rastu na nepristupačnim, krševitim položajima gdje plodonose bez ikakve ljudske brige, no to ne znači da joj se ne mora osigurati dovoljna količina vode u pojedinim fazama vegetacije. Za uzgoj smokava potrebno je oko 800 mm oborina godišnje. Budući da ima vrlo dobro razvijen korijenov sistem, relativno dobro podnosi sušu i uzgoj na nekultiviranim terenima. U potrazi za vodom korijen se prilagođava strukturi tla i matičnom supstratu, prodirući čak i kroz pukotine stijena. Ipak, u suvremenim nasadima s ugrađenim sustavom kap po kap korijenov sistem se razvija u plitkom sloju tla iz razloga što tamo nalazi dovoljne količine vode. Tlo Smokva zahtijeva plodna, rastresita i lakša tla. Dobro se adaptira prilagođava na različite tipove tala zbog tolerantnosti na sušu, zaslanjenost, klorozu žuticu pri nedostatku željeza i aktivni kalcij. Iznimno dobro joj odgovaraju aluvijalna tla, dolomitne trošine, krečna tla vapnenačka i posmeđene crvenice. Optimalna vrijednost pH se kreće između 6 i 7,8. Priprema tla za sadnju Priprema tla sastoji se od ravnanja terena, uklanjanja suvišnog kamenja i panjeva, duboke obrade i osnovne meliorativne gnojidbe kojoj je cilj poboljšanje plodnosti tla sve do dubine prokorijenjivanja budućih sadnica. Slijedi iskolčavanje parcela, između njih putne mreže, pa zatim redova i obilježavanje sadnih mjesta u redu. Zatim se kopaju jame za sadnju dubine 40 cm i širine 50 cm na rigolanom tlu. Ukoliko se radi o tlu koje nije duboko orano, onda su dimenzije sadnih rupa nešto veće. Pri izbacivanju zemlje iz jame, potrebno je pripaziti da se ne pomješaju oranični, površinski sloj i dublji sloj mrtvica , jer se trebaju vratiti a da ne zamjene položaj u profilu. Dužine su 20-ak cm i nije presudno da im se ostavi i vršni pup. Čuvaju se u vlažnom pijesku, u trapovima u kojima se temperatura kreće oko 5 °C. Ostaju tako do proljeća kada se ožiljavaju i premještaju u kontejnere ispunjene komercijalnim supstratom ili kvalitetnim plodnim tlom, gdje se ostavljaju godinu dana kako bi se što bolje razvile do vremena sadnje na stalno mjesto. Imaju duži nerodni stadij, pa vrlo kasno daju rod tek za 8-10 godina. Izbor sorata Prema boji plodova razlikuju se tri skupine: zeleno-žuti plodovi, ljubičasti i purpurno crni. U uzgoju je proširen velik broj sorata smokava koje se međusobno razlikuju po kvaliteti plodova i čitavom nizu gospodarskih osobina Miljković, 1991. Uočeno je različito reagiranje pojedinih sorata na ekološke uvjete, zato se prišlo izboru sortimenta za svako ugojno područje. Izbor uzgojnog oblika Smokva u slobodnom uzgoju teži piramidalnoj te manje-više raširenoj formi krošnje. U uzgoju smokve koriste se prostorni uzgojni oblici kod kojih su grane raspoređene u svim pravcima. Najčešći uzgojni oblici su piramida i vaza. Vrijeme i tehnika sadnje Prije sadnje, sadnicama se skrati korijenje te se korijen kratko namoči u posudi sa smjesom ilovače i goveđeg stajnjaka. Na tako pripremljenu i postavljenu sadnicu stavlja se sloj tla koji pokrije korijen i zbije se na način da ne ostane većih zračnih šupljina, vodeći računa da sadnica bude postavljena na dubinu do koje je bila i u rasadniku. Na sloj tla iznad korijenja dolazi gnojivo, a na njega preostali dio tla. Gnojivo ne smije doći u izravni kontakt s korijenovim žilicama. Nakon obavljene sadnje vrši se zalijevanje i to u zdjelice uzdignuta brazda u obliku kruga oko sadnice , koje se oblikuju nakon površinskog zatrpavanja sadnih jama. Razmak sadnje, odnosno gustoća sklopa, ovisi od bujnosti sorte i podloge, uzgojnog oblika i plodnosti tla. Optimalan razmak između redova je 6 m, a u redu između sadnica 4-5 m. Održavanje nasada Nakon sadnje sadnica obavlja se rez s ciljem formiranja određenog uzgojnog oblika, a kada stablo pređe u reproduktivnu dob, svake slijedeće godine obavlja se rez s ciljem održavanja kondicije stabla i osiguranja visokog prinosa. Najčešće se izvodi kombinacija zimske i ljetne rezidbe. Vrste rezidbe kod smokve su: prorjeđivanje uklanjanje izbojaka do osnove , prikraćivanje skraćivanje dužine izbojaka i savijanje dovođenje izbojaka u odgovarajući kut razgranjenja u odnosu na osnovnu granu. U uvjetima navodnjavanja za rane sorte rezidba se obavlja poslije berbe, a kod kasnih sorata u svibnju. U prvom intervalu gnojidbe, tijekom jeseni ili odmah nakon berbe u tlo se unosi kompleksno gnojivo NPK s malo dušika, a više fosfora i kaljia. Unosi se i stajski gnoj ali svake treće godine. U drugom intervalu, u rano proljeće, gnojidba se provodi s UREOM 46 %, dok se trećem intervalu unosi KAN 27 %. Naime, mala količina dušika potrebna je iz razloga što pospješuje rad bakterija koje vrše mineralizaciju zaoranih biljnih ostataka. Tijekom jeseni organskom gnojidbom se unosi organsko odnosno stajsko gnojivo. Navodnjavanje Nedostatak vode uzrokuje pucanje plodova te razvoj gljivičnih oboljenja. U novije vrijeme za natapanje smokvinih nasada koristi se sistem kap po kap. Sustav je ekonomičan jer je jeftin, voda ne otječe s površine, isparava u neznatnim količinama, ne narušava se struktura tla, ne stvaraju se uvjeti za nastanak pokorice i opskrbljuje se samo zona oko smokvina korijena. Negativne strane su u pogledu začepljenja kapaljki, oštećenja koja čine glodavci i sunčeve zrake jer su cijevi načinjene od polietilena. Berba Iako stabla smokve rano rode, s gospodarskog gledišta značajan urod manifestira se tek između 5. Najveći dio ubranih plodova konzumira se u svježem stanju. Berba se obavlja od lipnja do listopada i to u nekoliko navrata zbog neravnomjernog dozrijevanja plodova. Plodovi se beru s peteljkom i nemaju sposobnost dozrijevanja nakon branja. Berba se obavlja u rukavicama kako bi se spriječio kontakt ruke sa smokvinim mlijekom bijeli sok u peteljkama plodova i listova koje iritira kožu. Najbolje je brati u ranim jutarnjim satima kada nema rose. Smokve se slažu u plitke gajbe u kojima se nalaze ulošci s mjestima za svaki plod odvojeno, tako da se onemogući njihovo dodirivanje, a time i kvarenje. Čuvaju se u hladnjačama na temperaturi od 0-4 °C i relativnoj vlažnosti zraka od 85 %. U takvim uvjetima uspješno se mogu očuvati 15-21 dan. Plodovi smokava koji će biti korišteni za sušenje moraju biti potpuno zreli jer tada sadržavaju najveću količinu šećera. Mogu se sušiti na suncu ili u sušionicama. Prije sušenja smokve se sumpore da bi se spriječila pojava plijesni, gljivica, bakterija i ličinki muha ili se uranjaju u morsku vodu.

Smokva
Vitamini i minerali Poznati su mnogi zdravstveni benefiti konzumiranja smokve bogate vitaminima, kao i mineralima kalijem, kalcijem zbog čega može zamijeniti mliječne proizvode, čuva kosti i korisna je ženama u postmenopauzi , magnezijem zbog čega ju se preporučuje kao sredstvo koje pomaže kod napetosti, anksioznosti, stresa, kao i PMS-a , fosforom, manganom, željezom, selenom, bakrom i cinkom. U uzgoju je proširen velik broj sorata smokava koje se međusobno razlikuju po kvaliteti plodova i čitavom nizu gospodarskih osobina Miljković, 1991. Zbog čestih suša, da bismo očuvali vlagu i smanjili isparavanja, tlo moramo nastirati organskim tvarima mulch. Od glavnih sorti proizvodni značaj imaju dvorotke bele petrovača bela i beluša , dvorotka crna zlatulja , jednorotka bela zamorčići i jednorotka crna šaraguja , od pratećih sorti dvorotka bela vodenjaci , dvorotka crna žentile , jednorotke bele modrulja, karginja, drhtavica, lopudka i jednorotka crna bružetka , a od sporednih dvorotka crna petrovača crna. Ja imam 3 smokve u vinogradu koje sam posadil kao šibe odrezane od jednog susjeda prije nekih 10 godina. Kako odabrati tlo za uzgoj smokve? Najčešče bolesti smokve su šupljikavost Phillosticta sycophilia i rđa lista Uredo fici. Nakon toga se jama djelomično zatrpava, tako da vršak vraćene zemlje bude skoro do razine tla. Ipak, na dubokim tlima smokva razvija dubok i vrlo razgranat korijen, što je tijekom ljetnih mjeseci donekle štiti od isušivanja.

[Erotske masaže bihać|Besplatne stranice za upoznavanje|Viber brojevi cura]

Oznake: sadnice, smokve