a-ekologija

Iz UN-a stiže paničano upozorenje o sve većem području Zemljine površine koje se pretvara u pustinju. U izjavi prigodom obilježavanja UN-ovog Dana za borbu protiv dezertifikacije i suše stoji da su ljudi glavni razlog, ali i glavne žrtve uništavanja plodnog zemljišta. Previše kultiviranja i prevelika ispaša jedan su od destruktivnih činitelja koji su rezultirali prijetnjom za svakodnevno uzdržavanje više od milijardu ljudi u 110 zemalja širom svijeta.

Samo u prošloj godini tisuće stanovnika istočne Afrike morali su napustiti svoja zemljišta koja su zbog suše postala potpuno neplodna. Zapravo u Africi je već više od polovice obradivog područja postalo neplodno, a tempo uništavanja je sve brži i brži. U zapadnoj Africi posebno je osjetljiv južni rub Sahare gdje sve veća populacija radi ogroman pritisak na okoliš. U Sjevernoj i Južnoj Americi i južnoj Europi šumski su požari uništili milijune hektara, dok su velike pješčane oluje poharale sjeveroistočnu Aziju.

"Prije dvadeset godina bilo je tako lako skupiti drva za ogrjev. Danas u malim urbanim područjima drva više ni nema. Da bi ih se pronašlo treba ići 30, 40, 50, čak i do 200 kilometara daleko," rekao je talijanski ekolog Giovanni Tibodechi koji surađuje na projektu protiv dezertifikacije u Nigeru. I u Kini, stručnjaci upozoravaju, pustinje se šire alarmantnom brzinom (sukladno s rastom stanovništva, sječom šuma i većim brojem grla stoke), tako da bi cijeli sjeverozapadni dio Kine mogao postati pustinja i prašina. Pješčane oluje osjećaju se i u Koreji, Japanu pa čak i u SAD-u gdje je jedna blokirala sunčevu svjetlost u Denveru.

Ovaj sam tekst, naravno, prepisao (s iskona), ali sam morao nešto napisati da ne zapustim blog, barem sam tako mislio, a na kraju, nije loše upozoriti na taj problem ljude, kao što sam i sam, koji nemaju veze s pustinjom.

Evo ga, a sad bi mogli malo popričati o voću. Zamislio sam si odabrati koje je voće najbolje. Čujte konkurenciju koju sam svrstao u finale: jabuka, banana, šljiva, jagoda, trešnja, kivi, breskva, marelica, ananas, naranča, malina, grožđe, lubenica, ribizl i kruška. 15 finalista sada iznosi svoje vrline. Jabuka koja po potrebi bude ili slatka ili reska (kisela), banana koja dobiva poseban okus kad se pomiješa u sladoled, šljive koje možete otvoriti i provjeriti ima li crva unutra, a možete napraviti i pekmez. Jagode koje pružaju božanski okus kad ih se jede sa šlagom ili šećerom, trešnje koje su prava poslastica i podsjećaju nas kako smo ih jeli u djetinjstvu, kivi koji je samo za izabrane, breskva sa svojim zavodljivim posebnim okusom oko koštice, marelica koju smo krali sa susjedova stabla jer smo sve svoje već pojeli. Ananas koji uvijek dobro dođe u kompotu, naranče koje zavređuju naporno guljenje, maline, odlične i šteta što ne rode cijelu godinu, grožđe kojeg se ne možemo načekati do devetog mjeseca pa već u proljeće kupujemo inozemno po 40 kuna. Lubenica koja osvježava poput sladoleda ili hladnog soka no tek kad se naviknemo jesti koštice. Ribizl kojeg je naporno brati, ali pruža kiselkasti užitak te kruške u različitim oblicima i okusima uvijek dobro dođu. A pobjednik je..., pa zar je to važno? Nego, voće ljudi, jedimo voće.