borac

ponedjeljak, 29.08.2005.

Borba

Svaki dan je velika borba.
Dolazim u k Njemu svaki dan i svaki dan je borba.
Ništa mi ne ide, riječi izlaze a duša je daleko.
Tijelo je ovdje, ali misli su daleko.
Ali On je milostiv i dobar. Samo da vidi da se borim i ne odustajem - i On dolazi.
Već tjedan dana se svakodnevno borim da dođem do Njega.
I znam (iskusio sam) da me svaki dan čeka da dođem k Njemu.
Sat vremena govorim gluposti, misli mi bježe, čekam da prođe vrijeme, ali On je tu kraj mene i gleda hoću li odustati. I kada vidi koliko sam tvrdoglav dođe do mene, zagrli me i kaže da je ponosan na mene. A ja ponosan i sretan uživam u tom trenutku čiste i prave ljubavi.
I znam,
znam da se neću prestati boriti, jer samo trenutak s Njim vrijedi više nego sve vrijeme ovoga svijeta.

subota, 20.08.2005.

Kada se moliti?

Često me mučilo pitanje kada se treba moliti. Uvijek sam mislio da se moliti (tj. razgovarati s Bogom) treba samo onda kada si potpuno čist i bez grijeha.
Tako sam i radio neko vrijeme, sve dok nisam malo razmislio o tome što ja radim.
Shvatio sam da sam jako rijetko čist i bez grijeha (to vrijeme traje otprilike par minuta nakon ispovijedi, jer htio ja to ili ne nikada se ne može biti potpuno čist). Poceo sam izbjegavati molitvu jer sam mislio da nisam dostojan doci pred Njega ovako prljav i grešan. Normalno sve to me samo još više udaljavalo od Njega.
Molitve su postale sve rijeđe i sve slabije.
Tada (prije par mjeseci) sam dobio zadatak da vodim mali mini-seminar u kojem je jedan dio bio "grijeh".
Počeo sam moliti i razmišljati o mom ponašanju i o tome što On misli o meni kada sam
prljav.
Na pamet mi je pala mala usporedba:
Zamisli da ideš prema Bogu, i u jednom trenutku se posklizneš i padneš u blato.
Želiš se što prije podići, ali tako da to nitko ne sazna. On te zapita da li imaš problema, da li ti treba pomoć. Brzo se ustaneš i pokušaš sa sebe stresti blato i prašinu i odgovaraš da je sve uredu. Tek tada shvatiš da su ti ruke blatnjave. Pogledaš sebe, a ono još gore nego što je bilo prije. Jer nisi htio Njegovu pomoc nego si mislio sam to riješiti. Sada si sav blatnjav i još ti je teže zatražiti Njegovu pomoc.
Ali On je pun ljubavi, poput majke. Samo čeka da zazoveš Njegovo ime da ti može
dotrčati i zagrliti te, očistiti te i izljubiti te.

Isto tako je i sa molitvom. Ne treba čekati da budeš čist, zdrav, počešljan, bez grijeha.
Dodi pred Njega onakav kakav jesi (pa valjda On zna najbolje kakav si), On zna što ti je u mislima i u tvojim najdubljim čežnjama.
Ako i jesi prljav On će ti pomoci da se očistiš, samo mu se potpuno predaj i reci da si malo zabrljao i da ti je žao.
Tek u potpunom predanju pocinje pravo prijateljevanje i prava ljubav.

P.S. Pozdrav osobi koja je od mene tražila da joj malo objasnim ovu temu. Nadam se da sam barem malo pomogao i da nisam odmogao.

ponedjeljak, 15.08.2005.

Poniznost

Bio jedan svećenik poznat po svojoj svetosti. Njegovi župljeni su mislili da je pravi živući svetac.
Počeli su primjećivati da svake nedjelje poslije mise odlazi na tajno mjesto i da se uvijek vraća sa sjajem u očima. Mislili su da odlazi na nebo i da prijateljuje sa svecima na nebu. Tako su jednog dana odlučili poslati jednog vjernika da ga prati da vidi gdje njihov župnik to odlazi.
I tako poslije mise župnik se stvarno povukao na osamu i otišao na tajno mjesto. Vjernik ga je pažljivo promatrao i gledao gdje odlazi. Primjetio je da se župnik presvukao u stare krpe, otišao do jedne siromašne starice i služio joj cijeli dan.
Vjernik se vratio nazad do ostalih župljana koji su ga pitali: "Da li je istina da naš župnik uspeo na nebo?"
Vjernik je odgovorio:"NE, USPEO SE JOŠ VIŠE!!!"

subota, 13.08.2005.

Duhovna obnova

Duhovna obnova je prošla.
Prošla, ali sada tek započinje.
Ne da mi se sve pisati, jer se to ne može opisati.
Evo samo u kratko...

<	kolovoz, 2005					>
P	U	S	Č	P	S	N
1	2	3	4	5	6	7
8	9	10	11	12	13	14
15	16	17	18	19	20	21
22	23	24	25	26	27	28
29	30	31

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari da/ne?