Nakon 228 godina
Na današnji datum (koji je na ovim prostorima svojevremeno obilježavan kao Dan borca) Amerikanci slave svoj Dan nezavisnosti. I dok ga oni slave, na što imaju potpuno pravo (iako, strogo gledano, tog dana nezavisnost nisu proglasile SAD nego 13 samostalnih i suverenih kolonija privremeno povezanih u obrambeni savez poput onog između Hrvatske i BiH), dotle ostatak svijeta na taj datum, pogotovo u današnjoj, antiamerikanizmom nabijenoj, atmosferi gleda s daleko manje euforije.
Ako se stvari gledaju s dugoročne perspektive, svijet baš i nema nekih prevelikih razloga da slavi današnji datum. I to nema neke veze s današnjim događajima koji su SAD dovele na tako zao glas.
Naime, događaj s kojim se današnji praznik povezuje – američka revolucija – predstavljala je katalizator za daleko veća zla koja su se dogodila u slijedeća dva stoljeća.
Prije svega se to odnosi na francusku revoluciju, koje ne bi bilo da francuska kraljevska blagajna nije bila ispražnjena uslijed francuske intervencije (koja je američke pobunjenike spasila od sigurnog poraza,) odnosno da francuski oficiri koji su sudjelovali u tome nisu dobili neke blesave ideje o legitimnosti nasilnog mijenjanja političkog sustava. Iako je dva stoljeća kasnije kineski komunistički vodđa Chou En Lai prilikom posjeta Francuskoj tvrdio da je još rano donositi sud o francuskoj revoluciji, svaki objektivni promatrač bi morao doći do zaključka da je u pitanju najveća tragedija u povijesti zapadne civilizacije. Sve one plemenite parole o slobodi, bratstvu i jednakosti jednostavno nisu bile vrijedne četvrt stoljeća besmislenih ratova i nezamislivog nasilja koje je odnijelo milijune života i cijeli kontinent dovelo na prosjački štap.
Da nije bilo francuske revolucije, vjerojatno ne bi bilo ni Napoleona niti njegovih invazija Njemačke, Rusije i Španjolske. U svim tim zemljama je napoleonska era zadala smrtni udarac idejama liberalnog prosvjetiteljstva, a u slučaju Njemačke je dotada benigni i uljuđeni nacionalizam zamijenjen šovinizmom koji će voditi do Hitlera.
Dakako, ne treba spominjati kako je francuska revolucija poslužila kao inspiracija i opravdanje gomili likova uvjerenih kako nasilje i jedino nasilje predstavlja put do jednog boljeg, ljepšeg i pravednijeg svijeta. Ukratko, svijet bi bio pošteđen komunizma da nije bilo francuske revolucije.
Stoga, na današnji dan, dok se Amerikanci zabavljaju svojim vatrometima, trebalo bi zapaliti svijeću za sve one tisuće i milijune pokošene kod Borodina, pogušene u verdunskim rovovima, promrzle u Staljinovim gulazima, spaljene u pećima Auschwitza i ruševinama Dresdena i Hiroshime. Njihova smrt je posljedica onog što se u Americi slavi na današnji dan.
|