Hrvatska pred propašću
Iako se ministar financija Republike Hrvatske Ivan Šuker svim silama trudi da opovrgne crne slutnje da smo prezaduženi i da nam prijeti bankrot, definitivno smo u kurcu i kad prođu izbori bit će... svašta.
Stanje u Hrvatskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj i Srbiji po svim je makroekonomskim pokazateljima slično ili puno gore od stanja koje je kulminiralo 1996. slomom azijskog tržišta i golemim gubicima u Koreji i istočnoj Aziji.
Usporedba osnovnih makroekonomskih pokazatelja otkriva da je u četiri spomenute države manjak u razmjeni s inozemstvom dvostruko veći nego što je bio u Aziji, vanjski dug veći je 20 posto, gospodarski je rast niži nego što su ga imale azijske zemlje, veća je stopa inflacije, a veće devizne rezerve jedini su segment u kojima spomenute države imaju prednost pred Azijom.
Takvu usporedbu povukao je ekonomski odjel MMF-ova ureda u Europi, čiji su analitičari početkom ovoga tjedna objavili stučni rad pod imenom "Ranjivost zemalja u razvoju u jugostočnoj Europi - Ima li mjesta zabrinutosti". MMF je izdvojio kao četiri najrizičnije tranzicijske države, čije teškoće ne može dovoljno ublažiti ni postupak pristupanja EU. Nakon Libanona, Hrvatska je druga zemlja u svijetu po udjelu kredita u stranim valutama u ukupnoj zaduženosti.
Najproblematičnije razdoblje u njezinu razdoblju spominje se period između 2000. i 2006. godine, koje karakteriziraju visok rast zaduženosti i niska efikasnost investicija. Bez obzira na to što su Hrvatska i baltičke države imale sličnu razinu investicija, u nas je došlo tek do umjerenog rasta, institucionalno okruženje nije bilo dobro, velik je utjecaj javnog sektora i usluga koje nisu izložene tržištu. Ranjivost je dostigla razine koje u drugim državama nisu održive.
|