Dnevni Portal

Od 1996. do kraja ožujka HNB je iz upotrebe povukao 392 milijuna komada novčanica ili 55 posto dosad izdanog hrvatskog novca

Većina građana ne zna da je vijek novčanica kojima se svakodnevno služe vrlo kratak te da se stalno u opticaj puštaju nove. Novčanice od pet, deset i dvadeset kuna najčešće traju godinu i pol, dok one u većim apoenima imaju prosječan vijek trajanja do 25 mjeseci. S obzirom na to da se godišnje povuče ili upotrijebi, odnosno zamijeni, oko 30 posto svih nacionalnih novčanica, jasno je da je riječ o permanentnom i složenom procesu. Kako je, prema podacima Hrvatske narodne banke, u opticaju 128,43 milijuna komada novčanica u vrijednosti 15,2 milijardi kuna, proizlazi da se godišnje "uništi" novčanica koje nominalno vrijede više od četiri i pol milijarde kuna.

Kuna na razini eura
Kako objašnjava direktor Direkcije trezora Hrvatske narodne banke Boris Raguž, na godišnjoj razini Hrvatska narodna banka zamijeni gotovo 50 milijuna takvih novčanica koliko ih je povučeno iz uporabe i uništeno 2007. godine. Budući da je riječ o impresivnoj količini novca, težine oko 35 tona, HNB ima za tu svrhu godišnji trošak od oko 15 milijuna kuna. Od 1996. godine do kraja ožujka ove godine ukupno je povučeno i uništeno putem sustava HNB-a 392 milijuna komada novčanica ili 55 posto ukupno izdanog novca u Hrvatskoj. Raguž pojašnjava da Hrvatska narodna banka strogo pazi na kakvoću svojih banknota te da je na razini standarda EU. Naime, očekuje se da će i Hrvatska u bliskoj budućnosti ući u Europsku uniju i kao platežno sredstvo uvesti euro, a u HNB-u su spremni za to. Cjelokupna infrastruktura, dakle HNB u suradnji s poslovnim bankama, ima za cilj potpunu primjenu tih standarda do kraja 2009. godine što je i ciljano vrijeme za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Štoviše, nacionalna valuta već se neko vrijeme izrađuje u ovlaštenim tiskarama novca koje proizvode novčanice s najvišom razinom zaštite, u razini eura. "Tiskanje novca je zanat koji se usavršava sto i više godina tako da je teško i skupo ući u to. Ekonomska računica pokazuje da se za zemlje s manje od 25 milijuna stanovnika ne isplati imati vlastiti sustav tiskanja novca. U Europi postoji 12 licenciranih tiskara za proizvodnju eura, koje i za veći dio svijeta odrađuju taj posao, pa tako i za Hrvatsku. Potrebe HNB-a za novčanicama tiskara obavi za dva-tri mjeseca", pojasnio je Boris Raguž. U Direkciji trezora HNB-a objašnjavaju da se prosječna cijena izrade novčanice kreće oko 50 lipa po komadu. Manji apoeni imaju manji stupanj zaštite te je njihova cijena oko 40 lipa, dok oni veći dostižu cijenu od 60 lipa po novčanici. Banka kojoj je na čelu Željko Rohatinski svake godine prati gospodarske pokazatelje te predviđa potrebe i izrađuje plan u vezi s gotovim novcem u Hrvatskoj. Tako, prema Raguževim riječima, količina gotovine, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu općenito, iz godine u godinu sve više raste. Samo je 2006. u odnosu na godinu prije količina gotovine porasla 20 posto, a u 2007. godini za daljnjih 9,1 posto.

Kovanica traje 20 godina
Osim praćenja i predviđanja potreba za gotovim novcem na tržištu u HNB-u posebnu pozornost posvećuju tehnikama zaštite novca od krivotvorina. Direktor Raguž kaže da je kuna jedna od novčanica s najmanjim brojem pokušaja krivotvorenja te s tendencijom daljnjeg pada. U Hrvatskoj, prema statistikama, na milijun novčanica ima dva komada krivotvorina, što je vrhunski rezultat za naš novčarski sustav. Tako je 2006. godine zabilježeno 1167 komada krivotvorenog novca, da bi u 2007. ta brojka pala na svega 704 komada. Kako je u opticaju najviše novčanica u apoenima od 200 kuna prije svega zbog bankomata, logično je da taj apoen ima i najviše pokušaja krivotvorenja. Najbrže propadaju novčanice s likovima organizatora slavne Zrinsko-frankopanske urote koji su 1671. godine pogubljeni u Bečkom Novom Mestu. Naime, novčanice u apoenima od pet kuna imaju vrlo velik promet te se sukladno tome i najviše habaju. Stoga u Hrvatskoj narodnoj banci prakticiraju da sve više novčanice s likovima Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana zamjenjuju kovanicama od pet kuna. Kako je objasnio Boris Raguž, za razliku od životnog vijeka papirnate novčanice od oko 17 mjeseci, kovanica ima prosječan rok uporabe od oko 20 godina. Iako nije raširena pojava, na HNB-ovim web stranicama navode da je u proteklih 15-ak godina zabilježeno nekoliko pokušaja krivotvorenja kovanice od pet kuna. U odnosu na original krivotvorena kovanica je gotovo upola lakša, dok promjer i debljina kod krivotvorine variraju od krivotvoritelja do krivotvoritelja. Iako je u posljednjih nekoliko godina bilo niz, ponekad i krvavih pokušaja pljački banaka, HNB je toga bio pošteđen. Osim objektivnih okolnosti, da ne posluje s građanima, činjenica je i da je središnjica HNB-a jedna od najsigurnijih zgrada u zemlji. Naravno da su sigurnosni sustavi tajni, no i prosječnom je promatraču koji se nađe u predvorju HNB-a jasno da je sve pod najstrožim nadzorom.

Čuvari i kamere
Kako se svakodnevno "uništavaju" novčanice u milijunskoj vrijednosti, nameće se pitanje može li doći do zloporabe. U Trezoru HNB-a odbacuju takvu mogućnost, a i novinarski obilazak prostora Trezora nameće zaključak da su u pravu. Naime, nakon višestrukih provjera i prolazaka kroz elektronički otvarana vrata (s karticama, bez kvaka) uz koja dežuraju naoružani čuvari dolazi se u odjel Trezora u kojem se uništavaju novčanice. U taj prostor ulazi samo ovlašteno osoblje nakon još jedne provjere. Uništavanju novca prisustvuje desetak nadzornika i drugih zaposlenika, sve uz višestruki nadzor kamera. Same pohabane novčanice se selektiraju i stavljaju u stroj za obradu. Unutrašnjost stroja podsjeća na stare kasetofone sa 20-ak senzora kroz koje prolaze novčanice, kao traka na kasetofonima. Nakon još jedne provjere, novčanice se izrezuju na trakice dužine 12 i širine jedan milimetar. Nije moguće recikliranje papira od kojeg se prave novčanice, ali je materijal uporabljiv kao sirovina za izradu briketa za loženje. Inače, budući da je riječ o jednom od najčuvanijih mjesta u zemlji, kretanje u Trezoru je ograničeno, a fotografiranje je zabranjeno. Iz sigurnosnih razloga službenici koji su vezani uz Trezor izbjegavaju fotografiranje i identificiranje za "vanjski svijet".