Politika : EU fondovi

---

Click here: PRIMORSKO-GORANSKA MEĐU RAZVIJENIJIM ŽUPANIJAMA U HRVATSKOJ

---

Izdvajanje za zdravstveno i bruto društveni proizvod za 2002. Izložena tablična analiza pokazuje jasnu razliku na razi- ni NUTS-2 regija, pri čemu se kontinentalna Hrvatska izdva- ja visokim udjelom stanovništva i površine u I.

Odbijen Nije predviđeno Zakonom da se za produžetak subvencioniranja kredita uvrste djeca rođena prije stupanja na snagu ovoga Zakona. Pojam invaliditeta je različit od tjelesnog oštećenja. Cjelovita informatizacija sustava zdravstva U zdravstvu djeluju brojni subjekti, počevši od najvažnijih: korisnici zdravstvene zaštite, zatim provoditelji zdravstvene zaštite, upravna zdravstvena vlast, osiguravatelji, razne nevladine udruge i asocijacije, stručna udruženja, sindikati i sl. Decentralizacijom dijela financiranja upotpunjuje se postupak decentralizacije sustava zdravstva u Republici Hrvatskoj u cjelini.

Pejnovic_Ciganovic_Valjak - Pohvaljujem da ste povećali ukupni fond za subvencije ove godine na više nego duplo i produžili period na 5 godina.

Slavonski Brod iz zraka Ilustracija Foto: splavari Zbog statističke podjele Hrvatske na dvije NUTS 2 regije - na Kontinentalnu i Jadransku Hrvatsku, od 1. A podjela na Kontinentalnu i Jadransku Hrvatsku vrijedit će sigurno do 2020. Posljedica je to želje bivše vlade da se statističkim krojenjem i prekrajanjem bogati Zagreb spoji sa siromašnom Slavonijom kako bi se omogućilo Zagrebu i razvijenim dijelovima kontinentalne Hrvatske da pod najpovoljnijim uvjetima povlače sredstva iz Europske unije, piše. Gradovi Jadranske Hrvatske na raspolaganju imaju 178,3 milijuna eura, sam Zagreb nešto manje od 92 milijuna, a Slavonija sa svoja dva grada - 75,2 milijuna eura. Od toga Slavonski Brod na raspolaganju ima 31 milijun eura. Kada se donosila takva podjela, za što je najzaslužniji bio tadašnji potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić, opravdanje je bilo da će se na taj način omogućiti svima u Hrvatskoj, pa i poduzetnicima, lokalnoj samoupravi, udrugama i OPG-ovima u razvijenijim područjima poput Zagreba i sjeverozapadne Hrvatske da koriste novac iz EU fondova po najpovoljnijim uvjetima. Međutim, nije rekao kako male i siromašne sredine nemaju ni financijske ni kadrovske mogućnosti da se natječu s velikima. Drugim riječima - kakve li pravednosti - doneseni su jednaki uvjeti u kojima se traži ravnopravno natjecanje Zagreba i npr. Privlačenje investitora Protiv takve podjele posebice glasni bili su slavonski regionalci - saborski zastupnici HDSSSB-a, ali i zastupnici HDZ-a, sindikati, Zajednica hrvatskih županija, koji su upozoravali da se statističkom podjelom Hrvatske na dvije regije, gdje će zajedno biti najbogatija Zagreb i sjeverozapadna Hrvatska i najsiromašnija područja Slavonija i Baranja , krivotvore statistički podaci, čime se Hrvatska zapravo ruga samom smislu europske politike regionalnog razvoja i smanjenju ekonomskih razlika među regijama. Iz HUS-a su upozorili kako stapanje sjeverozapadne i slavonske regije ima jasan cilj da se najrazvijenijem Zagrebu i razvijenoj sjeverozapadnoj regiji na teret nerazvijene Slavonije omogući najkvalitetniji pristup fondovima EU. Da je Slavonija i Baranja jedna NUTS 2 regija, sa svojim BDP-om imala bi indeks razvijenosti ispod 45 posto prosjeka EU 27 te bi njezini mali poduzetnici dobivali veće državne i potpore iz EU fondova, čak do 70 posto nepovratnih sredstava za projekte i investicije, a ne kao sada najviše 45 posto. Za usporedbu, poduzetnici u Jadranskoj Hrvatskoj imaju potpore za deset posto veće nego u Kontinentalnoj Hrvatskoj, odnosno Slavoniji. Slavoniji su time uskraćene mogućnosti da privuče ulagače koji su spremni graditi proizvodne pogone, a to će velika većina učiniti u području gdje su veće potpore. Uostalom tko može reći da, recimo, Pliva ne bi gradila svoje dvije tvornice lijekova u Slavoniji umjesto u sjeverozapadnom dijelu zemlje. Ili da Agrokor ne bi možda mesnu industriju razvijao u Slavoniji, više nego u Vrbovcu. Revizija podjele Predsjednik Uprave Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje Stjepan Ribić kazao nam je kako Hrvatska može promijeniti Nacionalnu klasifikaciju prostornih jedinica za statistiku. To je, u svakom slučaju, politička odluka koju donosi Vlada, a tehnički dio odrađuje Državni zavod za statistiku. Naposljetku, na prijedlog Hrvatske, novu statističku podjelu treba prihvatiti Europska komisija, odnosno Eurostat, a ona bi se primjenjivala u sljedećim financijskim razdobljima EU, odnosno od 2020. O toj pomalo bizarnoj situaciji, da država investitore motivira da ne ulažu u siromašnu Slavoniju i Baranju, nego u Jadransku regiju, pisali smo u našem listu i protekle srijede. Nakon toga smo u dva Vladina ministarstva dobili informacije da se planira revizija hrvatske podjele na statističke regije. Ministar gospodarstva Tomislav Panenić izjavio nam je kako je činjenica da Slavonija sada ima niži intenzitet potpora nego, primjerice, Istra. Panenić je naglasio kako je njegov kolega, ministar regionalnog razvoja i fondova EU Tomislav Tolušić najavio kako će se revidirati podjela na statističke regije, da bi Slavonija dobila ravnopravniju poziciju. Zaključio je i kako, osim toga, neće biti dovoljno samo imati na raspolaganju sredstva, nego u Slavoniji treba mnogo raditi da se poveća kapacitet privlačenja tog novca iz EU fondova. Iz Tolušićeva Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, kojemu smo poslali upit hoće li se mijenjati statistička podjela zemlje, dobili smo odgovor kako Ministarstvo razmatra takvu mogućnost. Ravnomjeran razvoj - Ministar Tolušić već je u prvom tjednu svog mandata naglasio da će se zauzimati za ravnomjeran razvoj svih hrvatskih regija. Tomu svjedoče i njegovi učestali sastanci sa svim ključnim akterima regionalne politike i razvoja. Također, na ministrovu inicijativu konačno je uspostavljena i Baza projekata, kao osnovni alat za učinkovito upravljanje regionalnim razvojem i veću apsorpciju EU sredstava. Baza projekata sadržava sve ključne podatke o projektima regionalnoga razvoja, od faze projektne ideje pa sve do provedbe. Njezina je svrha da se na jednom mjestu sjedine svi razvojni projekti koji su u planu i provedbi da bi se integracijom s drugim sustavima i analizom stanja u pripremi optimizirala apsorpcija sredstava u dužem razdoblju te pratilo i potpomagalo lokalnu zajednicu u pripremi projekata koji imaju potencijal za sufinanciranje iz EU, odnosno iz drugih izvora sufinanciranja. Ministarstvo trenutno razmatra sve mogućnosti koje će pridonijeti ravnomjernom razvoju hrvatskih regija te će sukladno s tim donijeti odluku o mogućoj izmjeni statističkih regija - navodi se u odgovoru Tolušićeva ministarstva. Valja dodati kako Tolušić, kao bivši virovitičko-podravski župan, dobro poznaje nelogičnu statističku podjelum zemlje. Velikim gradovima 345 milijuna eura Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije objavilo je Poziv za odabir područja za provedbu mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja ITU , definiran u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. Riječ je o pozivu za koji su prihvatljivi prijavitelji sedam najvećih urbanih centara u Republici Hrvatskoj, odnosno gradovi koji imaju više od 50 tisuća stanovnika - Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Slavonski Brod, Zadar i Pula. Ukupan iznos koji će moći podijeliti veliki gradovi premašuje 345 milijuna eura 253,4 milijuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj, 50 milijuna iz Kohezijskog fonda i 42 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda. Prema raspodjeli indikativne alokacije , Zagreb na raspolaganju ima 91,9, Split 62,8, Rijeka 49,6, Zadar 35,3 i Pula 30,6, a Osijek 44,1 i Slavonski Brod 31 milijun eura. Dakle, gradovi Jadranske Hrvatske na raspolaganju imaju 178,3 milijuna eura, sam Zagreb nešto manje od 92 milijuna, a Slavonija sa svoja dva grada - 75,2 milijuna eura. Indeks razvijenosti županija 2012. Virovitičko-podravska 5,56 Brodsko-posavska 18,43 Vukovarsko-srijemska 18,73 Požeško-slavonska 33,81 Osječko-baranjska 46,07 Dubrovačko-neretvanska 120,84 Zagrebačka 124,23 Primorsko-goranska 139,21 Istarska 156,80 Grad Zagreb 186,44.

Gillette Carnival Snowboard Session 2010 Rijeka/CROATIA (2/4)
DTS sustav trebao bi imati utjecaj na smanjenje duljine hospitalizacije, povećanje kvalitete i smanjenje troškova. Svi navedeni čimbenici utječu na razvitak zdravstva i budući da se mijenjaju toliko dinamično i brzo kao nikada dosad u povijesti zdravstva, prirodno je da se mora mijenjati i sustav zdravstva. Neobjavljena doktorska diser- tacija. Od po hrvatski zdravstveni sustav važnih indikatora, ishemična bolest srca bilježi svojom standardiziranom stopom smrtnosti veoma zabrinjavajuću tendenciju rasta, jer je u stalnom porastu već 20 godina te u usporedbi s EU pokazuje izrazito negativnu divergenciju. Umjesto toga, predlažem povećanje subvencije za manje razvijena područja na više od 50%, uz zadržavanje osnovne stope od 50% za razvijena područja Odbijen Teško je odrediti mjere s kojima bi bili zadovoljni svi zainteresirani građani za subvencioniranje stambenih kredita. U Zakonu kao lex specialis treba definirati da li je moguće tijekom trajanja subvencije raditi promjene po kreditu kao što su moratorij, uvećana uplata i prijevremena konačna otplata. Postotak izdvajanja za zdravstvo i bruto društveni proizvod za 2002. Vedran Beroš Odbijen Istraživanja su pokazala da se ovom mjerom pomaže demografskoj obnovi.

[Sosa 49. Banat|Dijaspora oglasi licni kontakti bih|Upoznavanje ljudi preko neta]

Oznake: PRIMORSKO-GORANSKA, MEĐU, RAZVIJENIJIM, županijama, u, Hrvatskoj