srijeda, 02.08.2006.

Malo psihologije...

Evo mene malo...o Svicarskoj cu drugom prilikom,a momentalno sam inspirirana nekim ljudima oko sebe koji me uporno ignoriraju dok pricam neke stvari...dakle krenut cemo polako...mozda se i vi negdje nadjete...
Vrste ne slusanja

1.Pseudoslušanje- slušatelj očituje reakcije usredotočenosti na govor, a da ipak NE sluša. Tako on odobravajući klima glavom, gleda govornika u oči, smiješi se kad to treba, pa čak postavlja I po koje potpitanje, a da su mu misli ipak posve drugdje! No prije ili kasnije će ga u tome uhvatiti, najkasnije kad ga pita za savjet u rješavanju nekog svog problema. Srž problema I uvjeti njegova rješavanja pseudoslušatelju su naime sigurno promaknuli…

2.Jednoslojno slušanje- ovakvo se slušanje naziva još I >>nesenzitivnim<<, jer je riječ o primanju samo jednog dijela poruka (npr. verbalnih), dok se druge potpuno zanemaruju (npr. neverbalne). Budući da se poruka može ispravno interpretirati samo ako se u obzir uzmu svi njeni slojevi, takvi slušači se izlažu pogrešnim interpretacijama (postaju >>doslovni<<). Npr. govornik daje izjavu kako nešto >>cijeni<<, no pri tome će mimikom pokazati da misli posve obrnuto. Jednoslojni slušač to ne primjećuje, pa je za njega pravi smisao poruke upravo obrnut od onoga što je sugovornik mislio.

3.Selektivno slušanje- to je slušanje samo onoga za što se osba poseebno zanima ili što joj uje posebno važno, uz istovremeno preskakanje svega ostaloga. Jasno je međutim da se upravo ono što netko preskoči kao nevažno, kasnije može pokazati bitnim.

4.Selektivno odbacivanje (>>inzularno slušanje)- slušanje je po tipu komplementarno selektivnom. Ovdje se slušač usredotočuje na teme koje ne želi čuti (a ne koje će odabrati za slušanje). Kad god se takva tema pojavi u razgovoru, slušač je jednostavno prečuje! Ovakvi slušači ubrzo počnu iritirati svoje sugovornike, pogotovo ako im je tema koju ovakvi slušači preskaču važna (npr. odnosi u nekoj grupi).

5.Otimanje riječi- tim, pomalo neobičnim nazivom označuje se ponašanje slušača koji nastoji što više govoriti I stoga nika aktivnog slušanja sastoji se u postavljanju pitanja I sluša tek toliko, koliko mu je potrebno da bi ugrabio priliku za vlastiti nastup. Zato on u govornikovim izjavama isključivo traži >>odskočnu dasku<< za preuzimanje pozornice, a u stanju je govoriti dez konca I kraja. Razumije se da takav >>slušač<< najčešće nema pojma što sugovornik želi reći, I da ga stoga većina ljudi doživljava kao nametljivca I brbljavca.

6.Obrambeno I defenzivno slušanje- javlja se kod ljudi koji se u razgovoru zbog nečega osjećaju ugroženima. Oni su skloni I najnedužnije izjave interpretirati kao napad na koji reagiraju obranom, onemogućujući tako svaki normalan tok razgovora. O postupcima kojima se sprečavaju defenzivne reakcije reći ćemo opširnije nešto kasnije.

7.Slušanje u zasjedi- je zadnja vrsta primanja govornih poruka koje ćemo ovdje spomenuti. Riječ je o slušanju radi napada na sugovornika. Slušač je u nekoj vrsti zasjede I kad mu se god učini da je sugovornik pogriješio ili da može na bilo koji način staviti u pitanje njegove izjave, iskorištava to da bi ga napao.

Dakle,posto smo pojasnili sve vrste neslusaca,sada je red da Petrica pojasni kako bi ta osoba na koju sam iznimno ljuta trebala slusati...

Pravo ili normalno slušanje- ne podliježe do sada nabrojenim pogreškama. Takvo slušanje nastoji obuhvatiti sbe što govornik želi reći, ono je senzitivno, dobronamjerno I nedefenzivno. Osnovni cilj shvatiti sugovornika, a nikako pratiti ga tek toliko da bi se od njega otela riječ ili dobila prilika za napad. U okviru takvog primanja slušač može I aktivno reagirati. U potonjem slučaju moguće je govoriti I o posebnoj vrsti slušanja, takozvanom aktivnom slušanju.



Aktivno slušanje- osnovna značajka aktivnog slušanja sastoji se u nastojanju slušača da sebi a I govorniku pomogne u razjašnjavanju primljenih poruka. Naime, poruke u nekom diskursu često puta su neprecizne ili apstraktne, a da to govornik ne osjeća. K tomu, ni njemu samome ne mora biti posve jasno >>što zapravo želi reći<<. Osnovna tehpotpitanja, bilo da to slušač čini na izravan ili na neizravan način (parafraziranjem).


Mislim da sam se umorila...pusa svima