Gotovo četvrtinu prirodnih resursa trenutno iskorištava jedina vrsta – čovjek, i to na štetu drugih vrsta i staništa. Stvari će se i pogoršati bude li se povećavala proizvodnja žitarica za biogoriva.
Prema podacima iz 2000. godine, koji su ujedno i svježe dostupni, ljudi konzumiraju 24% "proizvodnih kapaciteta" Zemlje.
Analizu o iskorištenosti površina za poljoprivrednu proizvodnju u 161 zemlji, koje pokrivaju 97,4% površine planeta, proveli su Helmut Haberl sa Sveučilišta Klagenfurt i njegovi kolege iz UN-ove organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO).
Rezultat je postupno osiromašivanje vrsta i staništa jer grabimo sve više tih resursa za sebe. A stvari bi se mogle dramatično pogoršati, kažu znanstvenici, počnemo li uzgajati više kultura poput palmi i uljane repice za proizvodnju biogoriva, koja bi trebala smanjiti našu ovisnost o fosilnim gorivima.
Nestalo u dimu
Usporedbom potrošnje ugljika u ljudskim aktivnostima s ukupnom potrošnjom ugljika, Haberlov tim je otkrio da ljudi godišnje koriste 15,6 bilijuna kilograma ugljika.
Polovica se potroši na proizvodnju žitarica, 7% nestane u dimu vatri koje pale ljudi, a ostatak se koristi na razne načine povezane s industrijalizacijom, kao što je transport.
Haberl kaže da će Zemlja to moći izdržati samo ako se u budućnosti okrenemo efikasnijoj proizvodnji hrane. To se može doseći kroz intenziviranje proizvodnje na sadašnjim poljoprivrednim površinama.
"No, mi tražimo nevolje", kaže Haberl, "ako širimo proizvodnju za biogoriva, jer je jedina plodna zemlja ostala u tropskim prašumama".
Dramatične posljedice
"Želimo li potpuno zamijeniti fosilna biogorivima, to će imati razorne posljedice za ekosustave", kaže Haberl i upozorava na predviđanja od četverostrukog, čak i peterostrukog povećanja proizvodnje biogoriva.
To znači da treba posjeći i ostatke svjetskih prašuma u državama kao što su Brazil i Argentina.
Osim izumiranja tisuća vrsta, to bi imalo i razorni učinak na klimu. Za razliku od poljoprivrednih površina, šume zbog visoke stope isparavanja pomažu nastanku kiše.
"Što je manje isparavanja, pada manje kiše i isušuje se cijeli sustav", kaže Haberl.
¨
net.hr
Prema podacima iz 2000. godine, koji su ujedno i svježe dostupni, ljudi konzumiraju 24% "proizvodnih kapaciteta" Zemlje.
Analizu o iskorištenosti površina za poljoprivrednu proizvodnju u 161 zemlji, koje pokrivaju 97,4% površine planeta, proveli su Helmut Haberl sa Sveučilišta Klagenfurt i njegovi kolege iz UN-ove organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO).
Rezultat je postupno osiromašivanje vrsta i staništa jer grabimo sve više tih resursa za sebe. A stvari bi se mogle dramatično pogoršati, kažu znanstvenici, počnemo li uzgajati više kultura poput palmi i uljane repice za proizvodnju biogoriva, koja bi trebala smanjiti našu ovisnost o fosilnim gorivima.
Nestalo u dimu
Usporedbom potrošnje ugljika u ljudskim aktivnostima s ukupnom potrošnjom ugljika, Haberlov tim je otkrio da ljudi godišnje koriste 15,6 bilijuna kilograma ugljika.
Polovica se potroši na proizvodnju žitarica, 7% nestane u dimu vatri koje pale ljudi, a ostatak se koristi na razne načine povezane s industrijalizacijom, kao što je transport.
Haberl kaže da će Zemlja to moći izdržati samo ako se u budućnosti okrenemo efikasnijoj proizvodnji hrane. To se može doseći kroz intenziviranje proizvodnje na sadašnjim poljoprivrednim površinama.
"No, mi tražimo nevolje", kaže Haberl, "ako širimo proizvodnju za biogoriva, jer je jedina plodna zemlja ostala u tropskim prašumama".
Dramatične posljedice
"Želimo li potpuno zamijeniti fosilna biogorivima, to će imati razorne posljedice za ekosustave", kaže Haberl i upozorava na predviđanja od četverostrukog, čak i peterostrukog povećanja proizvodnje biogoriva.
To znači da treba posjeći i ostatke svjetskih prašuma u državama kao što su Brazil i Argentina.
Osim izumiranja tisuća vrsta, to bi imalo i razorni učinak na klimu. Za razliku od poljoprivrednih površina, šume zbog visoke stope isparavanja pomažu nastanku kiše.
"Što je manje isparavanja, pada manje kiše i isušuje se cijeli sustav", kaže Haberl.
¨
net.hr
Tipično za ljude, iz jedne krajnosti u drugu.
