Od nesnosnih vrućina 2003. na Mediteranu je umrlo 18 tisuća ljudi. Ubuduće će pakleno vrućih dana biti 500 posto više, a dosad najviše ljetne temperature postat će - najniže.

WASHINGTON - Smrtonosni valovi vrućine na Mediteranu, poput onih koji su 2003. odnijeli oko 18 tisuća života, mogli bi postati uobičajeni u stoljeću u kojemu živimo ako se trend emisije stakleničkih plinova i dalje nastavi, izvijestili su znanstvenici Sveučilišta Purdue iz Indiane, objavivši rezultate svojih istraživanja u stručnom časopisu Geophysical Research Letters.

Broj opasno vrućih dana u mediteranskoj regiji, koja uključuje dijelove Europe, Afrike i Bliskog istoka, mogao bi se povećati čak i za 500 posto, smatraju znanstvenici, ističući da bi najveći porast, kad je riječ o ekstremno visokim temperaturama, mogla imati Francuska.

Za utjehu, znanstvenici kažu da bi smanjenje emisije stakleničkih plinova moglo opasne vruće dane učiniti 50 posto manje intenzivnima.

Podsjetili su da je tijekom 2003. u Francuskoj od posljedica iznimno visokih temperatura, praćenih velikom vlagom, umrlo 15 tisuća ljudi, a oko tri tisuće u Italiji.

Analizom podataka, dr. Noah Diffenbaugh i kolege sa Sveučilišta u Indijani ustvrdili su da globalno zatopljenje znatno povećava ljetne temperature, koje su u uskoj vezi s povećanom smrtnošću stanovništva. Temperature, koje u posljednjih nekoliko ljetnih mjeseci smatramo najvišima, prema njihovu predviđanju postat će najnižima tijekom ljetnih perioda koja nam predstoje u budućnosti.

Dobivene rezultate Diffenbaugh i kolege temelje na istraživanjima provedenim u Kaliforniji, Italiji i Kini. Nepodnošljive ljetne temperature odrazit će se naravno i na regionalnu ekonomiju mediteranskih zemalja, ustvrdio je koautor studije Jeremy Pal s kalifornijskog Sveučilišta Loyola Marymount.

Podaci se odnose na 21 zemlju Mediterana, a posebno pogođeni bit će veliki gradovi mediteranskih zemlja poput Rima, Pariza, Barcelone, Alžira, Kaira, Istanbula i Tel Aviva.


net.hr