Romi protjerani iz Europe vraćaju se na bjelovarsko područje
Najveći je problem što dio pridošle romske djece vrijeme najčešće provodi u skitnji bez nadzora starijih
Nakon što je posljednjih mjeseci u pojedinim zemljama zapadne Europe došlo do pojačanog protjerivanja Roma, već neko vrijeme povećanje romske populacije primjetno je i u Bjelovaru. Riječ je najčešće o dolasku cijelih obitelji koji se sada vraćaju svojim kućama u kojima već žive njihovi djedovi i bake ili neki bliski rođaci. No iako nije riječi o novom naseljavanju, njihov povratak donio je određene probleme o kojima je nedavno raspravljalo i Vijeće za prevenciju Grada Bjelovara.
Pravodobna akcija
Nažalost, među povratnicima, kako se čulo, stanovit je broj i onih koji imaju poteškoća pri uključivanju u uobičajeni život lokalne zajednice.
U sjevernom dijelu grada, gdje je primjetno najveće povećanje romske populacije, u nekoliko navrata došlo je do manjih sukoba među pridošlom romskom i djecom domicilnog stanovništva, no zahvaljujući pravodobnom djelovanju naših službenika nisu zabilježeni ozbiljniji problemi – potvrdio je Žarko Čanađija, načelnik bjelovarske policijske postaje.
Djeca bez nadzora
Najčešći je problem, ističe Čanađija, što dio pridošle romske djece vrijeme provodi u skitnji i bez nadzora starijih, zbog čega su policijski službenici prinuđeni u pomoć pozvati djelatnike Centra za socijalnu skrb u čijoj su nadležnosti ovakvi problemi. Iskustva Centra pokazala su da mnogima od te djece roditelji i dalje nisu u Hrvatskoj, te im se u takvim slučajevima određuju zakonski skrbnici, najčešće djedovi i bake. No, u cijeloj toj priči s pridošlom romskom djecom ponajvećih poteškoća čini se imaju u školama, što potvrđuje i primjer IV. osnovne škole. – U ovoj školskoj godini imamo 21 romsko dijete, dok ih je ranijih godina bilo uglavnom između 12 i 14. Najviše ih je u razrednoj nastavi od kojih je osam krenulo u prvi razred – priča Jadranka Solar Šorgić, socijalna radnica u školi, dodajući da se povećanje odnosi na djecu pridošlih Roma iz Francuske i Italije. Najveći je problem, ističe, što pridošla djeca uglavnom ne govore hrvatski jezik, zbog čega je škola već ranije zatražila pomoć romskog pomagača u nastavi, što u nekim drugim sredinama već funkcionira. Premda u Bjelovaru postoje dvije educirane osobe koje bi mogle obavljati taj posao, zasad od realizacije nema ništa jer škola za tako što naprosto nema predviđena sredstva. Problem su i školske knjige koje dio romske djece još uvijek nije nabavio, što u mnogome otežava njihovo praćenje nastave. No, temeljni je problem s romskom populacijom činjenica da se bjelovarski Romi većinom izjašnjavaju kao Hrvati, što najbolje potvrđuje službeni podatak, prema kojem u Bjelovaru danas živi tek 68 deklariranih Roma.
BRANKO STOJKOVIĆ - ŠTITŠTIT
|
