DRŽAVA JE ZAGRIZLA SA GREŠNICIMA KOJI PLJAČKAJU HRVATE
Država bi trebala zaštititi štediše
Bjelovarska udruga » Štit « održala konferenciju za novinare ispred zgrade varaždinskog pravosuđa.
U Hrvatskoj ima 70 tisuća prevarenih štediša i ako je država sanirala razna poduzeća i banke, mora naći rešenje i za oštećene štediše štedni-kreditnih zadruga. Predlažemo zato da štediše hitno potpišu peticiju s iznosom kojeg potražuju od štedionica, a mi ćemo je uputiti na državnu razinu, između ostalih Vladi i ministru pravosuđa Stjepanu Ivaniševiću. Peticijom želimo potaknuti i sudstvo i policiju da budu učinkovitiji i krenu rješavati probleme štedionica - rekao je u četvrtak, 19. travnja, na konferenciji za novinare predsjednik Udruge građana za ostvarenje i praćenje građanskih prava » Štit « Branko Stojković.
U Udruzi smatraju da država nema kontrolu nad novcem ni nad bankama te se novac svugdje okreće i da se iza štedionica » krije kriminal «. Ističu i da bi država trebala štititi građane i njihova prava, što bi trebali činiti i zakoni, no oni su manjkavi.
Godinama u Saboru nitko nije zatražio da se zakon dopuni štedionicama, i to tako da njihov rad kontrolira Hrvatska narodna banka. Štednju u štedionicama trebala bi osiguravati društva, koja će stajati iza uloženog novca - kazao je Stojković.
U » Štitu « smatraju i da bi sudovi trebali biti korektori te da ne bi smjelo biti dogovora između odvjetnika i sudaca. Ističu i da sud mora doći do promjene, jer se svaka parnica zavlači, a neriješeni problemi na sudovima izazvali su lančanu krizu u cijeloj zemlji. Primjetili su i da sudovi ne žele surađivati s policijom, kao ni policija sa sudovima, što, smatraju, samo šteti građanima.
Stojković je kazao da predsjednik Odbora vjerovnika » Cekina « Josip Kahlina nije oštečenim štedišama ponudio nikakvo rješenje, da manipulira braćom Gušter, te da je posljednji skup » Cekinovih « štediša bio predizborni skup HKDU-a i prikupljanje političkih bodova.
M.Z. ( "Varaždinske vijesti" 25.04.2001. broj: 2937. )
DRŽAVA TREBA REGULIRATI KAMATNU STOPU
*U TOME JE VAŽNOST BANKARSKOG SUSTAVA, ALI ODGOVORNOSTI ONIH KOJI NJIME UPRAVLJAJU
Udruga građana za ostvarenje i praćenje građanskih prava » Štit «, želi Saboru, predsjedniku Republike, Ministarstvu financije, Narodnoj banci Hrvatske, Ministarstvu unutarnjih poslova i svim relevantnim čin –ben-cima ovoga društva skrenuti pozornost na potrebu za hitnim rješavanjem rak-rane hrvatskog sustava-LIHVARENJA. U Hrvatskoj nažalost postoje takve vrste kredita koje su u stanju staviti na kocku ne samo poduzetnike ili obiteljsko vlasništvo, nego i sam život osobe, tj. pojedinca. No, pri tome ne treba zaboraviti kako je do takvih protuzakonitih postupaka došlo i od strane pravosudnih tijela, jer šokantno je da i pravomoćne presude (to) potvrđuju. Već dulje vremena zatajena, ali sigurno, oštećeni se tuže da su žrtve raznih; banaka, štedno-kreditnih zadruga, LIHVARA, koji drugom pozajmljuju novac uz pretjerano visoku kamatu, obično po stopi višoj od zakonski dopuštene. KAMATARI, iskorištavaju ljude u nezgodi, te pozajmljuju novac onome kome je to nužno potrebno, uz (pretjerano) visoku kamatu, i osiguravaju zajam u nekretninama, bjanko čekovima, ili drugim raznim vrijednostima. Koliko je štete za većinski dio pučanstva ili prihode ovakvog financijskog poslovanja
naneslo vidljivo je u teškom stanju gospodarstva.
Naravno da u tome se ne vidi granica zelenašenja, ili bolje rečeno; » pošasti «, koju dakle uz vrlo malo, skoro ništa, ili šutke, se u svim medijima (ne)pridaje važnost. Danas gledajući, bar što se tiče stanja gospodarstva u našoj državi, nema do stvarno, poduzeća, obrta, državne firme, privatnih osoba, koji su bili prisiljeni pod nepovoljnim uvjetima uzeti kredit ili pozajmicu da bi zatražili poslovnu ili životnu funkciju, a nadajući se da će bolje obećano » sutra « doći. Ovakvim pristupom financiranja poslovanju, gledajući unatrag pa do današnjeg dana, zapravo je došlo do, totalnog kolapsa iz kojeg će se teško izvući ako se neće ozbiljno krenuti u ovu problematiku. Dok će (određeni) sudci i sudovi donositi presude, davati zaštitu kam-at-ari-ma, i neće voditi računa o (ne)moralnom poslu, a posebno za običnog čovjeka, dotle naše gospodarstvo, dom i život čovječji nema nikakve šanse, zemlja Hrvatska može samo sanjati o ulasku u Europsku uniju. Kada retroaktivno pogledamo na koji način je u većim pretvorbe došlo do bogaćenja pojedinaca, kako je dolazilo do bez-vrijednosti imovine (da li ona bila privatna ili društvena, za osiromašenu zajednicu je nebitno ) da li će » biti « moguće utvrditi opseg nastale štete. Moramo ipak (po)sumnjati da Europska unija neće olako prijeći preko ovakve » divljačke sive ekonomije « ili » zelenaškog ludila «, koje nije normalno za Svijet i Europu. Koliko je ova zajednica spremna i sposobna obraniti se ovom globalnom problemu ovisi upravo o Vama, nadležnima u svojim resursima. Da li će te se i u kojoj mjeri uključiti u rješavanje onih ozbiljnih problema, i sagledati posljedice LIHVARENJA.. Udruga građana za ostvarenje i praćenje građanskih prava » Štit «, traži od Sabora RH (Zastupnika) da što hitnije stavi taj prijedlog u izmjene i dopune zakona o LIHVARENJU.
S poštovanjem !
U Bjelovaru, 1. studenog 2003.
PREDSJEDNIK UDRUGE:
Branko Stojković
ŠTIT u Varaždinu
Bjelovarska Udruga » Štit « daje potporu oštećenim štedišama
VARAŽDIN SU POSJETILI PREDSTAVNICI UDRUGE ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA » ŠTIT « IZ BJELOVARA
Nezadovoljni građani skupili su se ispred Suda u Varaždinu, tu su ih posjetili predstavnici Udruge građana za ostvarenje i praćenje građanskih prava » Štit « iz Bjelovara. Predsjednik udruge Branko Stojković sa suradnicima razgovarao je sa oštećenim štedišama.
Veliki broj štediša je oštećen od ŠKZ-e Varaždinski » Cekin «. S toga mjesta žele uputiti apel državnim i drugim tijelima da poduzmu sve kako bi napokon zaštitili štediše i njihovu štednju tj. uloge. Ljudi su u očaju jer nitko ne odgovara na njihove upite.
Ž. Pavlek
"Večernji list" (ponedjeljak) 09. travanj 2001. godine
KAMATARI I LIHVARI HARAJU HRVATSKOM
Za gđc. SANDRU LIVAJIĆ
„T“ Portal Zagreb
Tel/fax: 01/491-21-67
e-mail: sandra.livajic@t-com.hr
Udruzi „ŠTIT“ iz Bjelovara javljale su se mnoge žrtve
Potresna ispovijed medicinske sestre iz Bjelovara, koja je jedna od brojnih žrtava lihvara.
Gospođa Nada Mičuda kaže:
Posudila sam 2.100,00 Kuna, a morala vratiti 30.000,00 Kuna. Kamatari su me opljačkali. Zbog toga duga morala sam raditi takorečeno godinu dana zabadava. Sve je (za)počelo kada sam potpisala „interni ugovor“ sa Štedno kreditnom zadrugom „Lipa“ iz Križevaca (u poslovnici u Bjelovaru). Ugovor koji nije bio čak ni ovjeren kod Javnog bilježnika. Zajam je bio dogovoren na rok od 30 dana. Ja sam njima tu ostavila 3 čeka Erste&Steiermärkische banke iz Bjelovara, kao polog za osiguranje plaćanja, ukoliko ne bi vratila dug, oni bi se naplatili preko čekova, kod banke gdje ja primam plaću.
No, napominjem ja sam u Bjelovaru 1600-ta žrtva lihvarskih ugovora, kod te ŠKZ, slično su prošli svi kao i ja. Nitko od žrtava nije o kamatarima tako govorio izravno i javno. Oni zgrću goleme svote novca, samo zato što žrtve šute, a i sud se je stavio na njihovu stranu. Lihvara. Ako pogledate što sud radi začuditi ćete se – da donosi takve presude. Međutim, službena verzija je fingirana, dok je u stvarnosti sve drugačije.
Kako je sud mogao nakon 5 godina odugovlačenja parnice, donijeti takvu presudu u korist ŠKZ „Lipa“, koja danas više i ne postoji? Sve to meni na štetu. Dokazano je da se ŠKZ „Lipa“ bavila kriminalnim radnjama, odnosno sivom financijskom ekonomijom. Mislim da je sud potpuno krivo postupio. U Hrvatskoj jedino postoji Udruga „Štit“ iz Bjelovara, koja se jedino ozbiljno bavi problemom lihve i kamatarenjem.
Ta Štedno kreditna zadruga „Lipa“ imala je neke čudne utjerivače dugova. Na vratima stana našla sam zataknutu cedulju (formata A5) na kojoj je kompjuterskim slovima pisao tekst: „Molimo Vas da svoje dugovanje kao i zatezne kamate podmirite ODMAH kako ne bismo morali poduzeti mjere prisilne naplate.“ U potpisu teksta direktor ŠKZ „Lipa“, te ovjereno i žigom.
Hrvatski lihvari i kamatari funkcioniraju brzo i efikasno, ne biraju sredstva, vrijeme i prostor. Posudila sam novce, a u međuvremenu ŠKZ „Lipa“ su zapečatili inspektori i policija. Da bi se potom na istom mjestu otvorila druga – samo pod drugim imenom. Mi prevarene žrtve za svakih 100 kuna pozajmice morali smo plaćati i više tisuća kuna. Kako opet treba tumačiti staro-novi pravosudni skandal?
Udruga „ŠTIT“ na probleme kamatarenja upozorava već šest godina. A njen predsjednik Branko Stojković razotkrio je mnoge „crne rupe“ u zakonu. Iako sud o kamatarima zna gotovo sve – on im i dalje poklanja svoju vjeru.
Pitam: Tko je (onda) sve zakazao u sprečavanju lihvarenja i kamatarenja u našoj zemlji? U Hrvatskoj, većinom sve se prešućuje, dok se novac može posuditi uz visoku kamatu – na svakom ćošku. U našem pravnom poretku to nije strana činjenica. Građani kao da ne slušaju pouke i poruke nas prevarenih građana. Oni trenutačno žele doći na bilo koji način do novaca, pa bilo im to i zadnje.
U našoj državi, tj. u Republici Hrvatskoj postoje „legla“ lihvara i kamatara, gdje vlada bezakonje. Nitko tome ne želi stati na kraj. Sudci su podmitljivi i lažno pravedni. Oni izvrću sve što je ispravno. Obraćala sam se svim institucijama u RH, da mi netko pomogne. Čudim se da mi nitko od njih nije ni pokušao pomoći, iako im je to bila dužnost.
Tko će tome stati na kraj? O lihvi i kamatarenju, tamo se, nije reagiralo (svim državnim ustanovama) ni na jedno, niti na drugo. U sudskom procesu, ŠKZ „Lipa“ želila mi je podmetnuti da sam potpisala 5 ugovora, a ne jedan. Na što sam ja ustala kaznenom prijavom kod Policijske uprave Bjelovarsko-bilogorske, pa je u sudskom procesu proguran samo jedan ugovor. A kaznena prijava i dalje stoji u nečijoj ladici.
Štedno kreditna zadruga „Lipa“ nije imala pravovaljanu ovršnu karticu, a dopušteno im je da to uđe u parnički postupak u kojem su se služili lažnim računima s mojim potpisima. Sve te godine u vođenju sudskog postupka protiv mene doživjela sam pravo nasilje. ŠKZ „Lipa“ iz Križevaca ima odvjetnicu koja u svim sudskim procesima zastupa njihov slučaj. Što je pravo čudo, uvijek dobiju parnice.
S poštovanjem!
Nada Mičuda
JMBG: 1206964315015
Šetalište dr. Ivše Lebovića 13
43000 Bjelovar
U Bjelovaru, 23. 01. 2006.
Robin Hood brani žrtve lihvara
18.06.2005 19:00
Život
ZELENAŠI:
Branko Stojković u Bjelovaru osnovao udrugu Štit, koja zastupa oštećene u aranžmanima "povoljnih" zajmova
Autor: Sandra Veljković
Svima njima u jednom je trenutku hitno zatrebao novac: kućni budžet medicinske sestre iz Bjelovara potrošen je, vlasnik prodavaonice morao je izvući jamce iz dugova u koje ih je uvalio. Umirovljenica iz Zagreba bila je prisiljena otkupiti sinovljeve kockarske dugove, a pred vlasnikom kafića našla se ponuda da kupi još jedan lokal i proširi biznis. Te su novac posudili.
Nenaplaćeni čekovi
Kako im je bankovna kreditna sposobnost bila upitna, novčanu pomoć dobili su kod alternativnih zajmodavaca: krajem 90-ih godina u štedno-kreditnim zadrugama, a nakon njihova kraha, kao svojevrstan nastavak takvog financijskog inženjeringa, preko oglasa ili na preporuku "ovog ili onog poduzetnika koji posuđuje novac". Dug je zbog lihvarskih kamata toliko porastao da ga nisu mogli vratiti pa se kratkotrajna pomoć pretvorila u drugotrajan pakao.
Medicinska sestra godinama se povlači po sudovima, a plaća joj je mjesecima završavala na računu štedionice. Kuća vlasnika prodavaonice stavljena je pod hipoteku, a on je pred dugovima, besparicom i deložacijom s obitelji pobjegao iz rodnog mjesta. Umirovljenica je rasprodala namještaj i tehniku, a vlasnik kafića nakon prijetnji kamatara da će mu ozlijediti djecu slučaj je prijavio policiji. Svi se slažu: nikad više u kredit.
Medicinska sestra i majka malodobne djece Nada Mičuda digla je 1998. godine kratkoročnu pozajmicu od 2000 kuna u štedionici Lipa. Po ugovoru je u mjesec dana trebala vratiti 3000 kuna, a kao jamstvo priložila je tri ispisana čeka. Nakon godine dana primila je obavijest kako je dug narastao na više od 4000 kuna te je pod prijetnjom ovrhe pozivaju da ga podmiri s kamatom od 10,5 posto i zateznom kamatom od 18 posto. N. Mičuda odbijala je platiti, tvrdeći da je štedionica pogriješila jer dug nije naplatila čekovima.
Natezanja po sudu traju godinama, gospođa Mičuda govori o korumpiranim sucima. Cijelo vrijeme dug je rastao i dosegnuo 30.000 kuna. Štedionica joj sjeda na račun, uzima plaću i dječji doplatak. Inače, za taj novac može se kupiti vikendica u okolici Bjelovara.
- Slučajno ili namjerno, čekali su da čekovi postanu nevrijedeći tako da mi mogu izmusti novac. Nije moja pogreška - ponavlja Nada i pokazuje sudsku dokumentaciju od nekoliko kilograma.
Bijeg u drugi grad
Sličnu sudbinu doživio je i Ž. Č. On je 1997. godine uzeo kredit od banke kako bi otvorio prodavaonicu mješovite robe.
- Posao nije išao, banka je pritiskala jamce. Pomislio sam, bolje ja nego drugi ljudi i digao 25.000 maraka kod štedionice. Kao osiguranje dao sam kuću - kaže.
Dug je narastao na 180.000 kuna, štedionica je "sjela" na kuću. Bilo je to u doba kad su takve kuće, oduzete vlasnicima zbog lihvarskih kamata, prodavane na dražbama za jednu kunu, a najčešće bi ih kupila upravo štedionica. Ipak, pronašao je čovjeka koji je bio spreman otkupiti njegov dug, no štedionica je tu opciju odbila.
- Taj je čovjek u štedionicu htio uložiti 25.000 maraka, no bilo je to premalo da bi im bio interesantan. Da je cifra bila 80.000 maraka, pristali bi. Ovako su me uništili - kaže.
Obitelj je pobjegla u jedan jadranski grad i započela novi život. Ne znaju što će biti s kućom jer sudski postupak traje.
Prijetnje djeci
Kamatari broje novac i žrtrve, a suci s njima likuju ogorčeno kaže Branko Stojković, predsjednik Udruge za ostvarivanje i praćenje građanskih prava Štit iz Bjelovara. B. Stojković zdušno već više od pet godina zastupa žrtve lihvarenja te poput svojevrsnog Robina Hooda ne samo da oštećenima pruža savjet nego ih i besplatno zastupa na sudu. Iako nije pravnik, nego nezaposleni alatničar, pravima građana počeo se baviti natjeran nuždom - i njegova je supruga nasjela na naizgled povoljnu pozajmicu jedne štedionice.
- Ljudi su neinformirani, ne čitaju dobro ugovore i ne znaju u što se upuštaju, i kod štedionica i kod kamatara. Oni ih dobrano iskoriste, a korumpirano sudstvo dokrajči - kaže Stojković.
Većina dužnika ne prijavljuje zelenaše. Strahuju od osvete. Jedan od rijetkih koji je odlučio stvar predati u ruke policije bio je 39-godišnji poduzetnik koji je od jednog vlasnika autopraonice posudio 20.000 maraka. Dug je narastao na 60.000 maraka.
- Govorili su mi da će mi polomiti noge, kako znaju u koju mi školu idu djeca - kaže.
Iznuđivači su uhićeni. Predviđena je kazna za lihvarenje novčana ili do jedne, a za iznudu do deset godina zatvora.
Večernji list (Nedjeljni)
----------------------------------------------------
BRANKO STOJKOVIĆ
PREDSJEDNIK UDRUGE "ŠTIT"
BJELOVAR
091/797-65-56, 095/814-82-90,
brankostojkovic152@yahoo.com
ul. A.B. Šimića 3
URED: ul. I.V.trnaskog 12
CROATIA / BJELOVAR
--------------------------------------
|
