ZAKONI OMOGUĆILI ZELENAŠKE KAMATE
Jesu li korisnici štedno kreditne zadruge Lipa žrtve zelenašenja ? Pazite se štedno-kreditnih zadruga.
Posljednjih mjeseci bjelovarski poštari bili su zauzeti raznošenjem sudskih ovrha koje su ubacili u stotine poštanskih sandučića. Utuže-nj-a su stizala na adrese korisnika kredita nekih od mnogih štedno-kreditnih zadruga.
Jedna između stotine iznenađenih bila je i Nada Mičuda koja je, na svoju nesreću podigla kratkoročni kredit na mjesec dana u Štedno-kreditnoj zadruzi » Lipa « iz Križevaca.
Znam da se kredit mora vratiti, ali malo su me zbunili pri potpisivanju ugovora jer sam zaključila da je kamata 3,5 posto na mjesec. Ali nije bilo tako. Kamata je bila desetodnevna. Da sam znala u što se upuštam ne bi mi na kraj pameti bilo da dižem kod njih kredit – kaže; N. Mičuda.
Kako klijentica nije imala novca da vrati kredit iznos kojega se za neko vrijeme udvostručio, Lipa je pokrenula ovršni prijedlog kojim traži povrat duga s ugovorenom kamatom od 10,5 posto mjesečno i zateznu kamatu po stopi 18 posto godišnju.
Međutim može se primijetiti da se direktor zadruge Goran Delić zadovoljio sa manjom kamatom od one koje je ugovorima imao pravo. Velikodušno je mnogima oprostio zateznu kamatu od 0,8 posto na dan a u Mičudinom slučaju to iznosi bar 272 posto ? Pomnožimo li to sa 620 ovršnim prijedloga koliko je odaslano nesretnim korisnicima kredita, proizlazi da se lipa odrekla masna zalogaja. Jeli ovdje riječ o plemenitom potezu kreditora koji se smilovao nad na-d nesrećom svoje žrtve? Na žalost teško da se u ovim slučajevima može govoriti o velikodušnosti ili đentimlenskoj gesti.
Bit će da je prije riječ o strahu izazvanom našim zakonskim propisima. Doduše, ne baš jasnim. Zakon o obveznim odnosima jasno definira zelenaške kamate a kazneni zakon predviđa za one koji sklapaju lihvarske ugovore i novčane i zatvorske kazne.
Za sve one koji daju zajmove uz ugovaranje neizmjerne imovinske koristi. Nažalost zakon je jasan samo kada su upita-nju ugovori između fizičkih osoba i tu se točno znade kada je netko ušao u lihvarsko-zelenašku zamku.
Ali kad je riječ o ugovoru između fizičke i pravne osobe nastupa siva zona. Iako je zakonodavac predvidio da će se visina kamate regulirati posebnim zakonom to do danas nije učinjeno i tu činjenicu koriste razno razne kreditne zadruge.
Ugovaraju kamate kakve im se prohtiju i doslovno gule one s kojima posluju. A to su u pravilu najsiromašniji građani. Što o tome kaže struka ? To pitanje postavili smo sudcu županijskog suda u Bjelovaru Ljubanu Batincu kojemu je upravo ovo područje specijalnost.
Kako ne postoji automatizam u ovršnim predmetima sudu su vezane ruke i ako jedna od ugovornih strana ne prigovara visini kamata one ostaju onakve kakve su ugovorene. Stoga bi svatko prije nego što sklapa pravni posao ovakve vrste trebao biti oprezan do krajnje mjere jer su u protivnom posljedice nesagledive naglašava Batinec.
S konferencije za novinare udruge » Štit «
Bjelovarac list 8. ožujka 2001. Str. 3
Piše; Željko Rukavina
Branko Stojković gostovao je na Hrvatskoj radio televiziji (HRT) Zagreb u emisiji » Latinica « koje je urednik i voditelj Denis Latin – na temu: " LIHVARENJE I ZELENAŠENJE U HRVATSKOJ".
---------------------------------------------------------------------------
|
