Crna legija
21.06.2005., utorak
JAZOVKA (22.6.1945.)
 Ovih dana na veliko slušamo priče o tzv. antifašističkim danima o kojima bez prestanka i u svakoj prilici ''baljezgaju'' aktualni predsjednik i premijer te nam se ponovno servira poznata ''istinita povijest'' iz pera dobro obučenih komunističkih povjesničara. 22. lipnja kao i svi ostali dani tzv. antifašista obilježavaju pokolj i 50-godišnji krvnički bal po dragoj nam domovini. I dok tzv. antifašisti slave svoje krvničke dane, Hrvatski domoljubi sutra će na Jazovki, jednom od simbola stradanja nevinih Hrvata odati počast i prisjetiti se svih koji su dali svoje živote za uzpostavu, kako Nezavisne Države Hrvatske tako i današnje Republike Hrvatske. Neka ima je vječna slava. |
Spustla se gusta magla
|
Spustila se gusta magla iznad Zagreba, To ne biva gusta magla iznad Zagreba, Već to biva hrabra vojska poglavnikova Poglavniče skupljaj vojsku sve pod jedan broj Pa ju vodi sve do Drine u krvavi boj Poglavnik im dao ime hrabre Ustaše To je vojske koja brani domove naše Spustila se gusta magla iznad Kupresa, To ne biva gusta magla iznad Kupresa Pod đamijom viče Boban hrabri ustaša, Poglavnik im dao ime Crna legija To je bila hrabra vojska Crna legija Ovom sam pjesmom želio poručiti da se "spustla gusta magla" 45. 90. i da se nadam da će se uskoro opet spustiti gusta magla, da se konačno rješimo četničkog smeća koje truje ovu svetu zemlju. ZA DOM, SPREMNI!!!!!! |
06.06.2005., ponedjeljak
60. obljetnica smrti Mile Budaka
 Nadnevka 6.lipnja 2005.g. navršava se 60. Obljetnica smrti hrvatskog književnika i doglavnika Nezavisne Države Hrvatske Dr. MILE BUDAKA kada su Titovi krvnici – partizani, nakon mučenja, na najsvirepiji način i bez suđenja u Zagrebu objesili hrvatskog visokog dužnosnika NDH i nadasve velikog velikana Hrvatskog duha, kojeg je ovaj velikan sve do svoje smrti promicao i širio među Hrvatski narod. Između ostalih književnih djela njegov roman OGNJIŠTE i lik Anere podsjeća nas da - «Još Hrvatska ni propala» ,ali isto tako i ; na žalost, podsjeća nas na još jedan sramni dan 27.kolovoza 2004.g. kada su neki novi crveni «đželati» i tkz. europske protuhe iz vrhuške još uvijek aktualne hrvatske vlasti naredili da se ukloni spomen ploča u Sv. Roku, koju su štovatelji i rodbina Mile Budaka samo 5 dana prije (22.08.2005) postavili na zid kod Crkve. Ne zaboravimo, također, i na još jednu obljetnicu – 66. kada je na isti dan 6.lipnja 1939.g. u Zagrebu izvršen atentat na Milu Budaka gdje je mu je željeznom polugom razbijena glava, a samo par dana poslije atentata, beogradski agenti bacili su u bunar kod Maksimira suprugu Ivku Budak za koju su kasnije govorili, da se je sama, bacajući u bunar usmrtila.  |
01.06.2005., srijeda
Ustaška vojnica
|
Ustaška vojnica ima svoje koriene u Ustaškoj vojsci koju je Ante Pavelić u razdoblju od 1933. do 1937. godine stvorio u emigraciji u Italiji. Talijani su 1937. godine prisilno zatvorili sve logore i Italiji, nu kad je donieta odluka o invaziji na Jugoslaviju, Ustašama je ponovo dano zeleno svietlo da postroje svoje vojne jedinice. 1. travnja 1941. godine okupilo se i Pistoji u Italiji oko 300 Ustaša na čelu sa Poglavnikom Pavelićem. Postrojba ja nazvana Ustaški prodorni odjel, te je 10. travnja krenula put Zagreba, kamo je stigla 15. travnja. Odjel je zatim nazvan Bojnica Glavnog Ustaškog Stana a 29 svibnja naziva je promienjen u Bojna Glavnog Ustaškog Stana, da bi nakon nekoliko mjeseci konačno dobila ime Poglavnikova Tjelesna Bojna (PTB).  Širom NDH još je prvih dana rata počelo stvaranje ustaških postrojbi. One su u početku različiro nazivane ( Utsaški odjeli, Ustaška straža, Ustaška vojska). 10. svibnja 1941. godine Poglavnik je izdao odredbu o utemeljenju Ustaške Vojnice. Stvoren je i Glavni stožer Ustaške Vojnice kojemu je dan zadatak da uzpostavi red medju mnogobrojnim neslužbeno postrojenim ustaškim postrojbama, te da ih podvrgne svom nadzoru. Glavnom stožeru je to pošlo za rukom krajem ljeta 1941. godine. Prema odredbi o sastavu Ustaškog Pokreta od dana 23. lipnja 1941. godine Ustaška Vojnica je jedna od tri grane Ustaškog Pokreta (ostale dvie su političko-organizatrska grana i grana Ustaške Nadzorne Službe). Dielila se na Bojnu G. U. S.-a, redovite djelatne bojne, pripremne ustaške bojne, pričuvne ustaške bojne i Ustaški pomladak koji je kasnije prešao pod Ustašku Mladež. U Bojnu G. U. S.-a mogli su se primiti neoženjeni čarkari od 18 do 24 godine starosti i to Ustaše iz logora u inozemstvu, politički stradalnici iz nedavne prošlosti, braća i dieca gore navedenih, te najizabraniji ustaše iz redovitih djelatnih bojni.  Iz samostalnih ustaških satnija i vodova koji su postrojeni od travnja do kraja ljeta, postupno je do kraja 1941. godine stvoreno 12 djelatnih bojni: 1. ustaška djelatna bojna, Sarajevo 2. ustaška djelatna bojna, Sarajevo 3. ustaška djelatna bojna, Brčko 4. ustaška djelatna bojna, Jasenovac 5. ustaška djelatna bojna, Glina 6. ustaška djelatna bojna, Bosanski Novi 7. ustaška djelatna bojna, Dvor na Uni 8. ustaška djelatna bojna, Banj Luka 9. ustaška djelatna bojna, Zagreb 10. ustaška djelatna bojna, Slunj 11. ustaška djelatna bojna, Vrginmost 12. ustaška djelatna bojna, Kostajnica Početkom 1942. godine formirano je još bojni, pa je njihov ukupni broj pri formiranju zdrugova iznosio 38. Početkom 1942. godine pojedine bojne su grupirane u zdrugove. Tako je na primjer nastao Ličko-krbavski ustaški zdrug, a zatim su ljeti 1942. sve bojne uključene u četiri stajaća djelatna zdruga i to: I. ustaški stajaći zdrug, Sarajevo II. ustaški stajaći zdrug, Hrvatska Mitrovica III. ustaški stajaći zdrug, Karlovac IV. ustaški stajaći zdrug, Gospić Krajem 1942. godine iz Sarajevske ustaške pukovnije (poznate Crne Legije) nastao je V. ustaški stajaći zdrug, a zatim su stvarani novi, tako da je do kraja 1944. godine postojalo 19 stajaćih zdrugova. Njihov broj još je povećan nakon stvaranja Hrvatskih Oružanih Snaga 1. prosinca 1944. g. Formirani su i Poglavnikov Tjelesni Zdrug, Željeznička vojnica (kasniji Prometni zdrug), Pripremne bojne i Vojnica Njemačke narodne skupine. Postrojbeni pregled za Ustašku stajaću vojnicu sredinom 1944. godine: I. ustaški stajaći zdrug, Sarajevo II. ustaški stajaći zdrug, Donji Miholjac III. ustaški stajaći zdrug, Karlovac IV. ustaški stajaći zdrug, Gospić V. ustaški stajaći zdrug, Koprivnica VI. ustaški stajaći zdrug, Imotski VII. ustaški stajaći zdrug, Drniš VIII. ustaški stajaći zdrug, Kostajnica IX. ustaški stajaći zdrug, Mostar X. ustaški stajaći zdrug, Zagreb XI. ustaški stajaći zdrug, Sarajevo XII. ustaški stajaći zdrug, Tuzla XIII. ustaški stajaći zdrug, Vinkovci XIV. ustaški stajaći zdrug, Nova Gradiška XV. ustaški stajaći zdrug, Zabok XVI. ustaški stajaći zdrug, Brod XVII ustaški stajaći zdrug, Ogulin XVIII. ustaški stajaći zdrug, Otočac Zagrebački ustaški posadni zdrug, Zagreb  Prema Zakonskoj odredbi o Ustaškoj Vojnici od 17. srpnja 1942. godine Ustaška Vojnica je sastavni dio Oružanih snaga NDH. Prema toj odredbi Ustaška vojnica sastojala se od 9 dielova: 1. Stajaći djelatni zdrugovi 2. Poglavnikovi tjelesni zdrugovi 3. Prometni zdrugovi 4. Hrvatsko oružništvo 5. Redarstvena straža 6. Nadzorna služba 7. Ustaška učilišta 8. Ustaška priprema 9. Stegovni i kazneni sud Prema posebnim propisima u sklopu Ustaške vojnice nalazila se i Vojnica Njemačke narodne skupine (Einsatzstaffel). Ustaškom Vojnicom zapoviedalo je Zapovjedničtvo Ustaške Vojnice. Ove temeljne odredbe proširene su u Zakonskoj odredbi o ustrojstvu, novačenju i popuni Stajaće ustaške vojnice i o činovima, berivima i osobnim odnosima njezinih pripadnika od 3. kolovoza 1942. godine. Prema toj odredbi Ustaška Vojnica podieljena je na vrste i suvrste oružja, te na struke. Vrste uružja bile su: pješaštvo, oklopništvo, konjaništvo, topništvo i opkoparstvo. Suvrste oružja su bile su dojavništvo, samovozništvo, zdravstvo i sudstvo, a struke su bile opskrbna, upravna, tehnička, duhovnička i glazbenička. Ista odredba ozakonjuje novačenje mladih vojnih obveznika u Ustašku Vojnicu. Obvezno djelatno razdoblje trajalo je dvie godine kao i u Hrvatskom Domobranstvu. Služba u vojnici priznavala se kao i služba u domobranstvu. Krajem 1941. godine Ustaška Vojnica brojala je 15000, a krajem 1944. oko 76000 časnika, dočasnika i vojničara.  |
