srijeda, 25.04.2007.
|
….ola people…nemogu virovat da san juče dobila 3 i 4 iz matke..a uvik bi jedva navukla 2…mogla bi sad imat 3…čitavu san se godinu takoreći samo zafrkavala u školi i evo sad kad san počela učit digla san puno ocjena s 2 na 3 i 4,čak san i predmet koji san pala u prvon polugodištu digla na 3…čini se da su mi stvari krenule na bolje nakon svih silnih problema koje san imala,al eto valjda je došlo moje vrime sriće…sad san happy…još da bivšen neke stvari dokažen bila bi još sretnija,jer se bojin da će krivo završit…pitam se zašto uopće postoji zlo na ovon svitu,pritom mislim na drogu…zašto uopće postoji…jel možda da u ovon svitu više privladava zlo neg dobro?!Sve više mladih probaju barem jednom oprostite na izrazu sranje…nažalost puno njih znam koje su probale…na svu žalost meni jako draga osoba se bavi s tim iako mi tvrdi da to nije opasno i da će stat s tim na vrime…a ja znam da je već počea upropaštavat svoj život…svaki dan mu govorin da se kani tog,al ne sluša me ka ni druge svoje prijatelje
 …nadam se da će ubrzo svatit šta radi…evo van malo o tom tzv. sranju:OPASAN PUT U OVISNOST   Prvi put droga se obično kuša iz znatiželje ili na nagovor prijatelja. Dobro razmisli isplati li se ući u takav rizik. Posljedice, na koje kasnije više ne možeš utjecati, mogu biti vrlo teške Pa što, jedan mi džoint neće naškoditi. Želim znati što je to zapravo, kako se osjećaš, što doživljavaš... Naoko bezazlena znatiželja , međutim, može biti samo prvi korak u svijet droge. A kako on izgleda, to več zacijelo znaš iz brojnih novinskih članaka, televizijskih dokumentaraca, filmova, ispovijedi ljudi koji žive u tom paklu, ili su ipak imali sreću da se iz njega izvuku. Broj narkomana i u nas raste, pa su sve veće i mogućnosti da se nađes u društvu u kojem će ti netko ponuditi 'travu', ili barem u tebi pobuditi znatiželju. Pravi je odgovor: hvala, ne bih. Naravno, konačna je odluka na tebi, ali mudro je imati na umu sve ono što ti o tome mogu reći i savjetovati roditelji, nastavnici, liječnici, sociolozi, kao i oni koji su sve to iskusili na vlastitoj koži. A sve to doista upućuje na jedan jedini odgovor: Ne! I to bez obzira na to radilo se o takozvanim lakšim, ili, pak, težim drogama. Jer, svaki početak, ma kako se bezazlenim i bezopasnim činio, može završiti tragično. Put je, kako opisuje američki stručnjak dr. Robert Schwebel, uglavnom uvijek isti, vodi kroz četiri faze. Pretpostavimo da nisi odoljela/odolio izazovu prvog džointa. Kako bi se situacija za tebe mogla dalje razvijati? ČETIRI OPASNA KORAKA Prva faza: proba Drogu uzimaš da bi probala/probao njezine učinke, ili te na to netko nagovorio. Netko samo na tome i ostane, ali netko će za narkotikom posegnuti i drugi, treći, i tko zna koji put. Druga faza: sve češće s drogom Probala/probao si, možda ti se svidjelo, zašto ne bi još koji put? I sve češće uzimaš drogu, u društvu, za dobro raspoloženje. Pritom na to trošiš i sve više novca, svog džeparca. Sve ti se još uvijek čini bezopasnim, računaš na to da možeš prestati kad god hoćeš. Je li doista tako? Treća faza: navika Iz druge, vrlo je lako skliznuti u treću fazu. Već vrlo štetnu i vrlo opasnu. Postaješ zaokupljena/zaokupljen drogom. Uzimaš je i zbog toga da bi se lakše nosila/nosio sa životnim problemima. Ali, oni se tako ne mogu riješiti. Zanemaruješ svoje dnevne obaveze, gubiš dah u školi, ostaješ bez starih prijatelja, krećeš se u novom društvu, društvu narkomana. Sada je već teško odustati. Na kraće ćeš vrijeme možda i prestati uzimati drogu, ali prva prigoda, prvi tulum, ili prvi problem na koji naletiš, opet te vraća njoj. Postaješ svjesna/svjestan da to što radiš nije dobro, ali jednostavno nisi u stanju prekinuti, što ti još dodatno ruši samopoštovanje. Četvrta faza: ovisnost U toj, najopasnijoj i najštetnijoj fazi, svojim životom ne vladaš ti, nego droga. Ona ti je važnija od svega, zbog nje zanemaruješ sve ostalo, bez nje više ne možeš. Nema šanse da završiš školu, nađeš ili zadržiš posao. Droga ti više ne pruža baš nikakvo zadovoljstvo, ali je jednostavno moraš uzimati. Vrtiš se u začaranom krugu: od problema koje je izazvala droga bježiš uzimajući baš tu drogu. Trebat će snage, volje i upornosti da se iz toga izvučeš. Neki će reći da se mogu izvući kad god požele, ali ih život, činjenice i statistika demantiraju. Ne vjeruj im. Ovisnost o drogi manifestira se u svim područjima života. Ovisnik zanemaruje školske obaveze, kasni ili ne dolazi na nastavu, dobiva sve lošije ocjene, neprimjereno se ponaša u razredu. Mijenja mu se i društveni život, gubi prijatelje, a do napetosti i sukoba dolazi i u obitelji. Droga ostavlja duboke tragove i na tijelu. Jasni i svima vidljivi znakovi uzimanja droge: 1. Crvene oči. 2. Zanemarivanje osobne higijene. 3. Gubljenje težine (kod nekih droga). 4. Poremećaji u spavanju. 5. Umor ili hiperaktivnost. Želiš li da se to i tebi dogodi?  SVAKA JE DROGA OPASNA  Postoji više tipova droge koji na čovjeka djeluju na različite načine. Neke droge ostavljaju lakše, neke teže posljedice, ali nema bezopasnih. Pogotovo kada se izrode u naviku i ovisnost. Nije, dakle, nimalo bezazleno ni drogiranje udisanjem. Udisanjem, mirisanjem, 'snifanjem' nekih hlapljivih kemikalija koje se nalaze i u predmetima za svakodnevnu uporabu, kao što je, na primjer, ljepilo, javljaju se različiti 'umjetni' osjećaji, radost, sreća ili strah. Ta opijenost, međutim, s vremenom postaje kobnom. Dolazi do bolova u želucu, organizam slabi, a poslije nekog vremena oštete se živci, jetra, bubrezi, pa i mozak, javljaju se problemi sa srcem. Bilo je slućajeva da je 'snifanje' izazvalo i gušenje. Dakle, smrt. Zastrašujuće, zar ne?Najpopularnija je droga, i neki će ti reći čak bezazlena, marihuana. Trava, kako je zovu. To je sasušena indijska konoplja, odnosno njezino lišće i peteljka. Uzimaju je za opuštanje, za dobro raspoloženje, za ležernost, za svladavanje tjeskobe. Ali, nemoj joj vjerovati! Stalni korisnici marihuane također postaju ovisnici, mijenjaju se kao osobe, ugroženo im je zdravlje. Pušenje 'trave' nadražuje pluća, može izazvati rak, baš kao i pušenje cigareta. Kokain, u bilo kojem obliku, ušmrkavanjem kroz nos, pušenjem, ili kad se otopi u vodi i ubrizgava injekcijom, izaziva velike zdravstvene probleme. Za ovisnike, on je sve: hrana, piće, dečko ili cura, prijatelj, obitelj. A cijena je velika: narušeno zdravlje, potištenost, razdražljivost, tjeskoba, depresija. Opasno je i uzimanje ostalih vrsta droga, hašiša, heroina i LSD-a, a droge su zapravo i alkohol, nikotin i kofein. Svi su štetni po tvoje zdravlje i svi, prije ili kasnije, izazivaju ovisnost. Iz koje se jako, jako teško izvući. Ubrizgavanje droge injekcijom, to zacijelo znaš, donosi i opasnost više: mogućnost zaraze HIV-om (AIDS-om ili sidom, kako tko već zove tu neizlječivu bolest), kao i vrlo opasnim hepatitisom B i C. ODLUČI: 6 x NE ILI DA  Zato, prije prvog 'snifanja' ili 'trave', razmisli i odgovori samo sebi na ova pitanja sa da ili ne: o Ući ću u taj rizik, baš me briga što znam da je to opasno; o Ne poštujem i ne volim sebe, a ni svoju obitelj, svoje prijateljice i prijatelje; o Baš me briga za moje zdravlje i moj izgled; o Baš me briga za mog dečka/moju curu; o Svoje probleme, u obitelji, u školi, u društvu, ne mogu riješiti niti sama/sam, niti uz pomoć roditelja, prijatelja i svih onih koji me vole; o Više vjerujem onima koji su drogu već probali, nego roditeljima, nastavnicima, prijateljima. Ako su ti baš svi odgovori 'da', vjerojatno ćeš probati. Ipak, možda potom, na svoju sreću, i odustati. Ako ti je barem jedan odgovor 'ne', nema brige - valjda si dovoljno mudra/mudar da se u tako nešto, u takav nepotrebni i opasni eksperiment nećeš ni upustiti. Doista se ne isplati.  10 ZASTRAŠUJUĆIH ZABLUDA  Droga se počne uzimati slično kao što se popuši prva cigareta: iz znatiželje, na nagovor prijatelja, da bi se impresioniralo društvo, da bi se potražio izlaz iz problema. Lak početak, koji može dovesti do teških problema. Zato, kad razgovaraš s nekim o drogi, kad te netko nagovara na prvu 'travu', kad si u iskušenju da iz vlastitog iskustva saznaš što je to zapravo, imaj na umu ono što znanost i liječnici sasvim pouzdano znaju o drogi. I ne nasjedaj olako nagovaranju onih koji će ti tvrditi da sve to skupa baš i nije tako opasno. Njihovi argumenti 'za' na staklenim su nogama. 1. Tvrdnja: Marihuana povećava tvoju moć zapažanja i koncentracije. Činjenica: Nije točno. Marihuana te, naprotiv, čini zaboravljivom/zaboravljivim i može narušiti i uništiti tvoju koncentraciju. Ako sjedaš za upravljač automobila ili radiš s nekim strojem, a pod utjecajem si marihuane, to može završiti tragično. 2. Tvrdnja: Kokain te čini budnijom/budnijim, živahnijom/živahnijim, donosi samouvjerenost. Činjenica: Točno, ali samo dvadesetak minuta. A onda, umjesto toga, dolazi uznemirenost, mučnina i nesanica. Uzimaš li ga dulje vrijeme, počet ćeš se osjećati tjeskobno, deprimirano i paranoično. 3. Tvrdnja: Uzimanje ecstasyja ne izaziva nikakve popratne pojave. Činjenica: Naprotiv, ecstasy može izazvati napade panike, mučnine, kočenje ruku i nogu, stezanje mišića vilice. Zbog hipertermije, izraženog povišenja tjelesne temperature, može doći i do iznenadne smrti. Ta droga izaziva i neizlječiva oštećenja mozga i živaca čak i ako se uzima samo jednom na tjedan u godinu dana. A o posljedicama dugoročnijeg uzimanja ecstasyja još se zapravo i ne zna dovoljno. 4. Tvrdnja: Voda je dobro protusredstvo popratnim pojavama pri uzimanju ecstasyja. Činjenica: Voda sigurno nije nikakav protulijek, ne zaustavlja neželjene popratne pojave. Ako je netko iz tvog društva već bio tako lakomislen i uzeo ecstasy, natjeraj ga da pije voćni sok ili neko energetsko piće, i to pola litre svakih sat vremena, te da pojede nešto slano kako bi nadoknadio natrij koji gubi znojenjem. 5. Tvrdnja: 'Snifanje' nije opasno. Činjenica: I te kako je opasno. Sva otapala su potencijalni ubojice. Na primjer, u Velikoj Britaniji svakog mjeseca umre četiri do pet mladih zbog udisanja otapala. Među njima ima i onih koji su to prvi put probali! 'Sniferi' ponekad izgube svijest i uguše se onim što su povratili. 6. Tvrdnja: Pušenje marihuane manje šteti zdravlju nego pušenje cigareta. Činjenica: Marihuana može u istoj mjeri oštetiti pluća kao i cigareta, čak možda i više. Dim marihuane takađer sadrži katran i ugljični monoksid. 7. Tvrdnja: Lako ćeš odbaciti kokain. Činjenica: Nipošto neće biti lako. Redoviti korisnici, kada se odreknu kokaina, još se dugo osjećaju depresivno i potišteno. Teško im je uvjeriti same sebe da se mogu dobro zabaviti i bez droge. 8. Tvrdnja: Odreći se heroina, to je samo stvar moje odluke. Činjenica: To apsolutno nije istina. Simptomi odvikavanja od heroina su tegobe slične onima kod jake gripe: znojenje, zimica, drhtavica... A neizdrživa čežnja za tim otrovom može potrajati jako dugo. 9. Tvrdnja: Mala količina LSD-a neće izazvati nikakav posebni učinak i štetu. Činjenica: Pogrešno. LSD je iznimno moćna droga. Čak i mala količina djeluje, a nikada ne znaš koliko zapravo uzimaš. 10. Tvrdnja: Pretjeruju oni koji kažu da uzimanje LSD-a izaziva paranoju. Činjenica: Ne pretjeruju. LSD te može učiniti izrazito paranoičnom/paranoičnim. Droga utječe na mozak, na psihu. Stalno ćeš gledati oko sebe, preko ramena, u strahu da te netko prati, da netko kuje zavjeru protiv tebe, da ti želi nauditi. Uzimanje LSD-a izaziva dugoročne probleme s psihičkim zdravljem. KAKO ODBACITI DROGU? Redovito uzimanje droge izaziva ovisnost. A ovisnost je bolest. I to bolest koja se, i kada je ovisnik izliječen, uvijek može vratiti. Postoje različiti načini i pristupi u liječenju ovisnika, ali najbolji je onaj koji će prihvatiti sam ovisnik. Liječenje se odvija u nekoliko faza. Najprije valja tijelo osloboditi fizičke ovisnosti, dakle, treba prebroditi takozvanu apstinencijsku krizu. Jer, tko je navikao redovito uzimati drogu, prolazi teške trenutke kad ostane bez nje. Ta se faza prolazi uz pomoć lijekova. U drugoj fazi treba učvrstiti i očuvati apstinenciju kako ovisnik ne bi ponovno posegnuo za drogom. Stručnjaci kažu da se to najbolje postiže u obitelji, uz pomoć stručne osobe. No, ako obitelj ne jamči uspješnost te bitne faze, ovisnik će si pomoći prihvati li dulji boravak u nekoj terapijskoj zajednici. Tamo se vraća u normalan život, školovanjem i radom. To, međutim, katkad može potrajati i nekoliko godina. Dio ovisnika, bez obzira na sve posljedice, ustraje u svom načinu života. Kako navodi dr. Slavko Sakoman, naš poznati stručnjak za droge, oko 40 posto ovisnika uvijek će se uporno vraćati uzimanju droge, ili živjeti zauvijek ovisni o nekoj zamjeni za ilegalnu drogu. Oko 30 posto ovisnika svoj će kratki životni vijek (oko 35 godina) provoditi između ulice, bolnice i zatvora. Umiru rano najčešće zbog slučajnog predoziranja, ili počine samoubojstvo, umiru od hepatitisa, AIDS-a, pogibaju u prometnim nesrećama. Ovisnici žive upola kraće od prosječnog ljudskog vijeka. Ali, ne samo kraće, nego i puno lošije. Takav je život tragičan, ne samo za njih, nego i za njihove obitelji i prijatelje. Zašto onda, zbog dvojbenog zadovoljstva ili puke znatiželje, riskirati i uopće uzeti prvi džoint? P.S.Nadam se da će nekima ovo što san sad napisala pomoć dalje.... |
Obećaj malo, daj mnogo...