Riječ ljubav u našem jeziku, kao i u mnogim drugim zapadnim jezicima, ima jedinstven izraz i više značenja. Iako ljubav može biti i erotska i prijateljska i rodbinska, i prema zavičaju i prema narodu - uvijek ima isti naziv. Za razliku od nas, stari su Grci za svaku vrstu ljubavi imali odgovarajući naziv. Svaku predanost ili naklonost između dvije osobe Grci su označavali riječju philia. I danas tu riječ nalazimo u mnogim internacionalnim nazivima kao npr. filantrop. Ljubav koja povezuje krvne srodnike nazivala se physike. Xenike je bila ljubav između gostoprimca i gosta, a ljubav između prijatelja nazivala se hetairike. Ljubavni odnos među osobama istog ili različitog spola označavao se pojmom erotika. Grci su imali i druge izraze kojima su označavali različite, prijelazne čuvstvene oblike. Npr. odanost su nazivala eunoia, naklonost agape, nježnost storge, ljubavnu požudu pothos, ljubav iz zahvalnosti i ugađanja charis, a neobuzdanu strast mania. Strogo su lučili izraz aphrodite, koja vlada u tjrlrsnoj ljubavi, od erosa koji upravlja ljubavnim osjećajima.
Zanimljivo je shvaćanje ljubavi u hinduizmu u kojemu se ljubav označava riječju kama, a ona znači spolni užitak. Užitak takve naravi u funkciji je zadovoljavanja žudnje - prve svrhe čovjekova postojanja. Prema Purušarthai, sustavu četiri pokretača čovjekova života i djelovanja, kama zauzima istaknuto mjesto. Na takvim shvaćanjima ljubavi nastala je i čuvena Kamasutra.
U Kini ne postoji pojam ljubavi, glagol voljeti rabi se isključivo za označavanje čuvstvenog odnosa između majke i djeteta. Prema tradiciji, za oženjenog Kineza nije pristojno reći da on voli svoju suprugu jer prema njoj gaji više ili manje nježnosti. Moguće iskazivanje nježnosti među supružnicima može se protumačiti kao nepristojan čin. Mnogi smatraju da je to zbog toga što se Kinezi po tradiciji žene vrlo mladi i prema izboru svojih roditelja.
|
