četvrtak, 20.09.2007.
Nešto o Beethovenu !!!
LUDWIG VAN BEETHOVEN (1770-1827) jedan od najsnažnijih ličnosti medu muzičkim stvaraocima svijeta.
Rođen je 16.12.1770.godine u Bonu na Rajni. Rano je primio muzičku pouku, učio je klavir, violinu flautu i orgulje pa je več sa 13 godina postao član kneževskog dvorskog orkestra. Otac mu je bio pjevač tenor u kneževskom zboru, odan piću i grube naravi, silio je mladog Ludviga čiji je talenat rano bio primječen, da već od četiri godine provodi sate i sate vježbajući uz klavir. Neki pisci Beethovenove biografije izvještavaju da ga je vezao uz instrument, drugi opet da ga je noću znao dići iz kreveta i siliti batinama na sviranje. Medu prvim njegovim značajnim učiteljima muzike spominje se tada slavni orguljaš Christian Neefe. Beethoven mu je bio zahvalan učenik i znao je govoriti: “Postanem li kada veliki čovjek, tada će to biti uglavnom vaša zasluga cijenjeni ucitelju!” Otac je malog Ludviga ispisao iz škole kada mu je bilo tek jedanaest godina.
Sa sedamnaest godina posjetio je Mozarta u Beču, svirao mu i želio uzimati sate kod njega, ali ga je u tom naumu spriječila vijest o teškoj bolesti majke. Beethoven je nježnom ljubavlju bio vezan uz nju i ona mu je bila jedina svijetla točka , njegova inače tmurnog djetinjstva. Poslije majčine smrti njegov se otac odao rastrošnom životu, izgubio je zbog toga posao, a briga oko kuće i mlađe braće prešla je na malog Ludviga. Muzika kojoj je već tada služio predanošću zrelog čovjeka i umjetnika, pomogla mu je prebroditi teškoče onog vremena. Kada je 60-godišnji Haydn na putu u London proputovao u Bonn, htio je upoznati i čuti mladog muzičara Beethovena o kome se dobar glas već bio proširio cijelom zemljom. Ohrabren Hajdnovim laskavim priznanjem, Beethoven je odlučio napustiti rodno mjesto Bonn i preseliti se u Beč, tada središte kulturnog života Europe.
Kad je navršio 28 godina pojavili su mu se prvi tragovi bolesti, genijalni je majstor počeo gubiti sluh. Bolest oba uha se postepeno pogoršavala tako da uskoro jedan od največih muzičara nije čuo nijedan od onih zvukova tonova koje je sam stvarao i napisao. Ali je Beethoven bio strpljiv i snosio je hrabro svoju tešku situaciju .
Uprkos teškoj neizlječivoj bolesti i gluhoći, stvarao je neumorno i stvorio nevjerovatno mnogo. Plod njegovog rada su: 32 sonate za klavir, 10 sonata za violinu, 5 sonata za violončelo, 16 gudačkih kvarteta, pjesme uz pratnju klavira " Daleko dragoj " , 9 simfonija, opera " Fidelio ", 5 klavirskih koncerata, 1 violinski koncert, itd.
Beethoven je bio več i za života vrlo cijenjena i uvažena ličnost u Beču. Živio je od bogate pripomoći bogatih mecena, ali je znao povremeno doživljavati i teže trenutke. U Beču je stekao toliku popularnost da je primao i onu poštu na čijem je omotu bilo označeno samo "Beethoven- Beč". Bečko općinsko vijeće imenovalo ga je počasnim građanom.
Jednoga dana, na izmaku zime godine 1827, dok je nad gradom vladala oluja i nevrijeme, umro je Beethoven , pod utjecajem bolesti. Na njegovom sprovodu prisustvovao je gotovo cijeli Beč.
