26.09.2007., srijeda
KULIN BAN
Preuzeto:kanuny.blog.hr/pravo(m)u glavu
UDRUGA NEZAKONITO RAZVLAŠTENIH
DIONIČARA - ZAGREB
U ime naroda,
gospodine predsjedniče Vlade Republike Hrvatske zabranjuje Vam Ustav Republike Hrvatske prodaju dionica HT
Ured Predsjednika Hrvatske Vlade
Predsjednik, dr. Ivo Sanader
PREDMET: Zabrana prodaje dionica HT-a
Poštovani gospodine Predsjedniče Hrvatske Vlade,
Udruga nezakonito razvlaštenih dioničara Kulin Ban iz Zagreba ovim Vas putem obavještava, i upozorava, da je prodaja dionica HT-a nezakonita radnja.
A nezakonita je, poštovani, zato što je većina građana Republike Hrvatske, pa i Vi, potpisala Ugovor o udruživanju sredstava za izgradnju, proširenje ili rekonstrukciju TT kapaciteta s Poduzećem PTT, zatim HPT, a danas HT. A u tom Ugovoru, između ostaloga, stoji i ovo:
Član 6.
Ako TT Korisnik ne ispunjava svoje obveze na način definiran u članu 1., 2. i 3. ovoga ugovora PTT će raskinuti ugovor s TT Korisnikom.
U slučaju raskida ugovora predviđenog u stavu 1. ovog člana korisniku se jednokratno vraća uplaćeni iznos u roku od 30 dana.
Član 7.
TT Korisnik može raskinuti ugovor ukoliko se nakon cjelokupne ili djelomično obavljene uplate sredstvima iz člana 2. ovog ugovora, a prije ukapčanja pretplatničkog TT priključka, trajno preseli izvan područja mjesne mreže za koju je udružio sredstva.
U slučaju navedenom u prethodnom stavu PTT se obvezuje TT Korisniku vratiti uplaćeni iznos jednokratno u roku od 15 dana, nakon dostavljanja pismene izjave u raskidu ugovora.
Budući da nitko od potpisnika nije raskinuo spomenuti Ugovor, to će svi sudionici ovog proglašenog, „najuspješnijeg posla“ u privatizaciji, svojim djelovanjem ostvarit onu definiciju koja se vodi pod bića kaznenih dijela opisanih u Kaznenom Zakonu RH, u Zakonu o kaznenoj odgovornosti pravnih osoba kao i odgovornosti propisanih u drugim zakonima Republike Hrvatske.
Nitko u Republici Hrvatskoj nije ovlašten i nema pravo prodavati vlasništvo građana Republike Hrvatske stečeno na zakonit način ugovorom i naplatnim putem, kako to lijepo stoji u rečenom Ugovoru između nas TT Korisnika i Poduzeća PTT, odnosno HT.
Dakle, građani Republike Hrvatske su, u trenutku donošenje Božičinog Ustava Republike Hrvatske, 22. 12. 1990. godine, ukidanjem društvenog vlasništva, postali vlasnici alikvotnog dijela (dio koji razmjerno otpada na svaku stranku), što će reći idealnih udjela u vlasništvu nad HT-om.
To vlasništvo je stečeno kupoprodajnim ugovorom između građana i HPT-a do 1992. godine.
Građani su prema odredbama ugovora plaćali proširenje telefonske mreže ili proširenje i osuvremenjivanje telefonskih centrala za svoje potrebe. Uostalom, evo što određuje Članak 1. rečenog Ugovora:
Član 1.
TT Korisnik se ovim ugovorom obvezuje udružiti sredstva s PTT-om u cilju izgradnje, proširenja ili rekonstrukcije TT kapaciteta na području mjesne mreže i čvorne centrala, odnosno tranzitne centrale grada------.
Udruživanjem sredstava po TT priključku obavit će se u skladu sa članom 2. ovog ugovora.
Isto tako su sva društvena poduzeća i institucije u Republici Hrvatskoj plaćala proširenje telefonske mreže, odnosno proširenje telefonskih centrala. Što je također riješeno Ugovorom:
Član 2.
TT Korisnik će udruživanjem sredstava u iznosu od 15.800,00 dinara otplatiti u najviše 8 mjesečnih rata na slijedeći način:
• uplatom 1. rate u iznosu 2.500,00 dinara
• uplatom 7 jednakih mjesečnih rata svaka rata 1.900,00 dinara
Član 3.
Navedeni iznos udruživanja sredstava iz člana 2. ovog ugovora utvrđen je na temelju tečaja 1 DEM za 7 dinara konvertibilnih.
Ukoliko prije izvršenja cjelokupne uplate ugovornog iznosa dođe do promjene tečaja za više od 5% obje strane imaju pravo na novi obračun u skladu s tečajem DEM u roku od 30 dana po izvršenju cjelokupne obveze.
Dakle građani, poduzeća i institucije, svi korisnici telefona i teleprinterskih veza udružili su Ugovorom sredstva i rad s HPT-om.
U vrijeme pretvorbe 1992. godine ta vrijednost nije procijenjena i unesena u vrijednost pretvaranih poduzeća, odnosno nije obračunata u broju dionica i njihovoj vrijednosti.
Ta sredstva koja su građani udružili s PTT-om bila su, kako piše u Ugovoru, u vrijednosti 15.880.000 dinara, odnosno 2257 DEM-a, po pojedinome potpisniku. (Računa se da je potpisnika bilo oko milijun, pa bi prema tome ovdje bilo riječ o cca 2.257.000.000 DEM-a.)
Budući da smo ovdje navedenim Ugovorom dokazali naše, građansko vlasništvo, proizlazi da je HT otet svojim vlasnicima, pa je, prema tome, prekršen Hrvatski Ustav.
Jer je u Božićnome Ustavu Republike Hrvatske pravo vlasništva zajamčeno:
Članak 48.
Jamči se pravo vlasništva.
Vlasništvo obvezuje. Nositelji vlasničkog prava i njihovi korisnici dužni su pridonositi općem dobru.
Strana osoba može stjecati pravo vlasništva uz uvjete određene zakonom.
Jamči se pravo nasljeđivanja.
Dakle, Ustav Republike Hrvatske zaštitio je prava vlasnika na njihovo vlasništvo.
Zakoni koji su, nakon donošenja Ustava, donijeti nisu pravno valjani jer nisu u skladu s Ustavom. Tim Zakonima, kojima se vlasništvo građana pretvaralo u državno, a onda prodavano i pljačkano po dobro opisanim metodama, koje smo, kao Udruga Kulin Ban, precizirali u Zahtjevima za poništenjem pretvorbe i privatizacije, upućenim Ministrici pravosuđa, Glavnoj Državnoj revizorici i ostalim relevantnim adresatima u Republici Hrvatskoj. Budući da ti naši Zahtjevi nisu donijeli rezultate, Udruga je tužila Republiku Hrvatsku Sudu za zaštitu ljudskih prava u Strasbourgu.
Međutim, valja priznati, Republika Hrvatska je posrednim putem priznala oduzimanje stečenih prava i prava vlasništva fizičkih i pravnih osoba tako što je poništila ishitrene zakone, pa samim time i pravne posljedice nastale djelovanjem tih zakona.
Republika Hrvatska je pristupajući EU, potpisujući i ratificirajući Međunarodne sporazume: Bilateralni sporazum o normalizaciji odnosa između RH i SRJ, 1996. godine s Anexima od A-G, te Multilateralni sporazum sa svim Republikama bivše SFRJ, s Anexima od A-G, kao i preuzetim Konvencijama i Protokolima, kao pravnom stečevinom iz bivše zajedničke države, SFRJ, poništila sve zakone i njihove pravne posljedice sa danom 31. 12. 1990. godine.
Zakon o potvrđivanju ugovora o sukcesiji (Narodne novine, Međunarodni ugovori, 2/04) u kojem se, u ANEX-u G, određuje:
Članak 2.
1)a)Prava na pokretnu i nepokretnu imovinu koja se nalazi u nekoj državi sljednici na koju su građani ili druge pravne osobe SFRJ imali pravo na dan 31. prosinca 1990. priznat će se, te će biti zaštićena i vraćena od te države u skladu s utvrđenim standardima i normama međunarodnog prava bez obzira na nacionalnost, državljanstvo, mjesto boravka ili prebivalište tih osoba. To uključuje osobe koje su, nakon 31. prosinca 1990. stekle državljanstvo ili mjesto boravka ili prebivalište u nekoj drugoj državi, a ne u državi slijednici. Osobe koje ne mogu ostvariti ova prava imaju pravo na naknadu u skladu s normama građanskog i međunarodnog prava.
(b)Bilo kakav navodni prijenos prava na pokretnu i nepokretnu imovinu učinjen nakon 31. prosinca 1990. i zaključen pod prisilom ili protivno pododjeljku (a) ovoga članka, bit će ništav.
Članak 3.
Provedba ovog Zakona u djelokrugu je Ministarstva financija, Hrvatske narodne Banke, Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva obrane, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva kulture, Državnog arhiva i drugih državnih tijela u čiji djelokrug ulaze pitanja obuhvaćena Ugovorom.
Nadalje, Hrvatska je preuzela u svoju pravnu legislativu Konvencije i Protokole kao pravna sljednica SFRJ, pa je tako preuzela Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kao i Prvi protokol na navedenu Konvenciju. Prodajom dionica HT-a učinjena je povreda opisana u:
Prvom protokolu uz konvenciju, sastavljenom u Parizu 20. ožujka 1952. godine, koji određuje:
Članak 1.
Svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojega vlasništva. Nitko se ne smije lišiti svoga vlasništva, osim u javnom interesu, i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnog prava.
Krše se i odredbe Zakona kojim je ratificirana Konvencija i Protokoli:
Članak 5.
Za izvršenje Konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, kao i Protokola broj 1., 4., 6., 7. i 11. uz Konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama nadležna su ministarstva i druga tijela državne uprave Republike Hrvatske u čiji djelokrug ulazi ostvarivanje pojedinih prava predviđenih Konvencijom i dodatnim Protokolima.
Nadalje, Udruga Kulin Ban je u ime svojih članova, dioničara TDR, TDZ, NAME i ostalih nezakonito razvlaštenih dioničara podnijela elaborirane, zakonite i opravdane Zahtjeve za poništenje pretvorbe i privatizacije TDZ, TDR, NAME i drugih nezakonito pretvorenih društava kapitala koji su bili u revizijskom postupku pred Uredom Državne revizije, o čemu smo Vas na vrijeme obavijestili.
Udruga Kulin Ban podnijela je tužbu Sudu za ljudska prava u Strasbourgu sa zahtjevom za poništenje postupka pretvorbe i privatizacije u Republici Hrvatskoj sukladno Poslovniku suda, Konvenciji o ljudskim pravima i temeljnim slobodama te Protokolima uz Konvenciju.
Sve Zahtjeve na kojima smo temelji tužbeni zahtjev dostavili smo nadležnim hrvatskim institucijama, osim Pučkog pravobranitelja. Na naše zahtjeve nismo dobili odgovor.
HPT je navedenom Ustavnom odredbom postao vlasništvo ugovornih vlasnika, pa se na njih nije trebao primijeniti ni Zakon o pretvorbi. Sve nekretnine stečene ugovorom tj. naplatnim putem postale su prema Zakonu o vlasničkopravnim odnosima i Zakonu o preuzimanju Zakona o vlasničkopravnim odnosima iz pravnog statusa „prava korištenja“ tj. posjednika, automatski su prešla u status vlasništva dosadašnjeg nositelja prava korištenja, ali ugovori građana i PTT-a, danas HT-a, su zanemareni da bi se mogla provesti pljačka vlasništva.
HT je otet vlasnicima 90-tih godina zakonima.
Republika Hrvatska je usvajajući EU standarde i vraćajući se na EU praksu i na svoje pravne stečevine kao sljednica SFRJ poništila te zakone koji su omogućili pljačku vlasništva i stvorila pretpostavke za vraćanje oduzetog vlasništva.
Što kaže Zakon o pretvorbi?
Zakon o pretvorbi određuje u Članku 5. st.1. (Narodne novine, 19/91):
Članak 5.
Pretvorbom vlasništvo nad poduzećem mogu steći: 1. zaposleni i ranije zaposleni u poduzeću i u složenom obliku udruživanja odnosno organiziranja u koji je poduzeće udruženo uz osnovni popust od 20% i dodatni od 1% za svaku godinu radnog staža;
Ovaj zakon je vrijedio za sva poduzeća na teritoriji Republike Hrvatske, osim onih poduzeća koji su jednostranom voljom zakonodavca, mimo Ustava RH, Zakona o obvezno pravnim odnosima i Zakona o vlasničkopravnim odnosima, prenesena u državno vlasništvo; ona su „podržavljena“.
HT je jedan od eklatantnih primjera toga postupka podržavljenja vlasništva građana bez pravne osnove.
Država je tako protuustavno i nezakonito izvršila podjelu HPT-a na HT i HP, ne vodeći računa o pravim vlasnicima.
Država u svome bahatom neznanju nije priznavala građanima vlasništvo nad HT-om, pa tako nije utvrdila vlasništvo na ugovornim idealnim dijelovima građana i na DTK-om ( telefonskoj mreži i kanalima ), te o tome još uvijek nema svoj stav.
Premda je svima jasno tko je vlasnik!
Država je naknadno priznala da je vlasnik onaj tko je financirao mrežu, a rad na mreži kao i servisiranje kredita plaćao telefonskom pretplatom.
A to su, prema Ugovoru, građani Republike Hrvatske.
Zato s pravom postavljamo pitanje: što se to prodaje u paketu dionica HT-a?
Prodaju li se dijelovi mreže, vlasništvo građana, ili možda samo telefonske centrale, satelitske i radiorelejne mreže, također u vlasništvu građana Republike Hrvatske?
Da bismo dokazali da smo u pravu, navodimo koje se sve Ustavne odredbe nisu poštovale u ovome, nazovi, poslu:
Članak 5.
U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom.
Svatko je dužan držati se Ustava i zakona i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske.
Ništa od ovih Ustavnih odredbi nije se poštovalo u saborskoj proceduri kojom su građani donošenjem tako sramnog Zakona razvlašteni. Građanima Hrvatske konfiscirana je imovina idealnih dijelova HPT-a, odnosno HT-a sa DTK-om, bez Zakona o konfiskaciji, pa im je, dakle, imovina nezakonito oteta.
Pravni posao koji od početka nije pravno valjan protekom vremena ne može postati pravno valjan, a uza to su pravni osnovi, i posljedice zakona na kojim je nastao pravni posao, poništeni.
Da je tomu tako pokazalo se 1996. godine donošenjem navedenog Zakona o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i SRJ kao i usvajanjem navedenog Zakona o potvrđivanju ugovora o sukcesiji 2004. godine, od strane Republike Hrvatske. Tim Zakonima poništena su nezakonita ponašanja u donošenju zakona koji nisu u skladu sa međunarodnom pravnom praksom i Ustavom, te posljedice takvih Zakona, kao i pravne poslove proistekle iz tih i tako donesenih zakona.
Ponavljam, ANEX G određuje:
(b)Bilo kakav navodni prijenos prava na pokretnu i nepokretnu imovinu učinjen nakon 31. prosinca 1990. i zaključen pod prisilom ili protivno pododjeljku (a) ovoga članka, bit će ništav.
Da zaključimo:
Budući da je ponašanje institucija i pojedinaca u institucijama vezanim za prodaju dionica HT-a u suprotnosti s ovdje navedenim člancima Ustava Republike Hrvatske, te preuzetim Konvencijama i Protokolima, ratificiranim Ugovorima s Anexima, držimo da, prije kao i sada, nadležne institucije svojim ponašanjem ostvaruju biće kaznenih djela te podliježu kaznenoj odgovornosti navedenoj u nekoliko zakona, ali za potrebe ovog pisma navodimo samo nekoliko primjera te odgovornosti.
Zakon o kaznenoj odgovornosti pravnih osoba (Narodne novine, 151/03.) određuje:
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom određuju pretpostavke kažnjivosti, kaznenopravne sankcije i kazneni postupak za kaznena djela pravnih osoba.
(2) Pravne osobe u smislu ovoga Zakona su i strane osobe koje se po hrvatskom pravu smatraju pravnim osobama.
Primjena kaznenog zakonodavstva
Članak 2.
Ako ovim Zakonom nije drukčije propisano, na pravne se osobe primjenjuju odredbe Kaznenog zakonika, Zakona o kaznenom postupku i Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta
Temelj odgovornosti pravnih osoba
Članak 3.
(1) Pravna osoba kaznit će se za kazneno djelo odgovorne osobe ako se njime povređuje neka dužnost pravne osobe ili je njime pravna osoba ostvarila ili trebala ostvariti protupravnu imovinsku korist za sebe ili drugoga.
(2) Pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka pravna osoba kaznit će se za kaznena djela propisana Kaznenim zakonikom i drugim zakonima u kojima su propisana kaznena djela.
Odgovorna osoba
Članak 4.
Odgovorna osoba u smislu ovoga Zakona je fizička osoba koja vodi poslove pravne osobe ili joj je povjereno obavljanje poslova iz područja djelovanja pravne osobe.
Molimo da navedene državne Institucije i ovlašteni pojedinci u Institucijama prihvate ovu zabranu Udruge za zaštitu ljudskih prava i nezakonito razvlaštenih dioničara, Kulin Ban iz Zagreba, kao kaznenu prijavu koju podižemo u ime naših članova, a u interesu naših članova i svih građana RH.
Kaznenu prijavu podižemo zbog sprječavanja mogućih činjenja kaznenih dijela, jer sve ovaj način privatizacije HT, za sada, smatramo samo kao pokušaj počinjenja ovdje navedenih mogućih inkriminacija.
U ime ugovornih suvlasnika HT, građana Republike Hrvatske, zabranjujemo nezakonito otuđenje naše imovine i nalažemo obustavu nezakonite prodaje vlasništva HT-a, koje je nesumnjivo, kako smo ovdje dokazali, vlasništvo građana Republike Hrvatske.
Držimo da je ova rasprodaja naše imovine još jedan financijski inženjering uperen protiv interesa Republike Hrvatske i nas, njenih građana. A taj financijskih inženjering nije u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, kao ni drugim zakonima ovdje navedenim.
Naprosto, Ustav i Zakoni određuju da vlasništvo vratite jedinim zakonitim vlasnicima, dakle svima onima koji su potpisali Ugovor o udruživanju sredstava za izgradnju, proširenje ili rekonstrukciju TT kapaciteta.
Jer je šteta koja je počinjenja građanima pretvorbom i privatizacijom, pa i ovom rasprodajom neodređenog broja dionica HT, puno veća od štete nastale u ratnim događanjima.
U Zagrebu, 23. rujna 2007. godine.
Počasni član Kulin Bana Predsjednik Kulin Bana
Prof. dr. sc. Slavko Kulić Sulejman Tabaković
Počasni član Udruge Kulin Ban, gospodin Slavko Kulić, sveučilišni profesor i certificirani europski sudski vještak iz područja investicija trgovačkog i kaznenog prava, supotpisuje ovaj tekst na vlastiti zahtjev, dajući tako svojim autoritetom podršku ovom našem Zahtjevu za zabranu prodaje dionica HT-a.
Na znanje:
Predsjedniku Republike Hrvatske, gospodinu Stjepanu Mesiću
Predsjedniku Hrvatskoga sabora, gospodinu Vladimiru Šeksu
Potpredsjedniku Hrvatske Vlade, gospodinu Damiru Polančecu
Ministru pomorstva, prometa i veza, gospodinu Božidaru Kalmeti
Ravnatelju DORH-a, gospodinu Mladenu Bajiću
Ravnatelju USKOK-a, gospodinu Dinku Cvitanu
Uredu HANFA-e, gospodinu Anti Samodolu
Uredu Predsjedniku Uprave HT, gospodinu Ivici Mudriniću
Uredu Pučkoga pravobranitelja, gospodinu Jurici Malčiću
Uredu OESS-a, gospodinu Jorgeu Fuentesu Manzonisu Villalongi
Uredu Delegacije Europske komisije, gospodinu Vincentu Degertu
Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji, gospođi Smiljani Škugor Hrnčević
Republičkom sindikatu radnika HPT, gospodinu Jadranku Veharu
Uredu SSSH, Predsjednici, gospođi Ani Knežević
S ovom smo Zabranom upoznali i hrvatske novinske, elektronske i radio medije.
|
|