Mala škola penjanja izvještaj o aktivnostima - Pronađi pratnju
petak , 28.12.2018.70106619 Sarajevske Sveske 32 33 Small 1
Click here: Mala škola penjanja izvještaj o aktivnostima
S druge strane, naša realnost, kao što si sam razjasnio, jesu i azijski modeli, orijent, islam, kao naše imanentne odrednice. Osim toga, u ljeto iduće godine slijedi i, po prvi puta, ALL ENERGY EXPO - Specijalizirani sajam en- ergetike, tržišta energije, elektrostrojarstva, industrijske au- tomatizacije, elektronike, računalnih i inteligentnih sustava. Kada ste shvatili i počeli koristiti noge za pisanje, a kasnije i slikanje?
Učenici koji imaju sve zdrave zube dobili su medalje s kojima su se ponosili taj dan. Kasnije je napravljena poboljšana verzija koja je svoje prvo računanje obavila u Londonskom muzeju znanosti. Ja sam doista uživala jer sam došla u još jedan Stari grad koji odiše kulturom i koji nosi toliko priča o životu ljudi i njihovom načinu življenja.
70106619 Sarajevske Sveske 32 33 Small 1 - Rezultat je pokusa vodio prema novom modelu atoma, koji je Rutherford predložio 1911. Njihova ukupna dužina je čak 8000 metara.
Podijeli na facebooku Projektom se podiže zapošljivost osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, a istovremeno se uklanja otpad koji generira hotelski sektor. U Solinu je u sklopu projekta 'Odgovorno poslovanje čisti svijet' otvoren jedinstveni pogon za reciklažu sapuna u kojem se zapošljavaju i educiraju osobe s invaliditetom, a koji predstavlja inovativan model cirkularne ekonomije, socijalnog poduzetništva i javno-privatnog partnerstva. Uspostavio se mali pogon za reciklažu sapuna iz hotela, svojevrstan radni centar koji educira osobe s invaliditetom za reciklažu sapuna i plasiranje novih proizvoda na tržište. Nositelj projekta je Mreža udruga osoba s invaliditetom Dalmacije, a projekt provodi u partnerstvu sa Udrugom za rehabilitaciju i edukaciju 'Visoki jablani', Hotelom Park iz Splita, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje Područnim uredom Split, Kemijsko-tehnološkim fakultetom u Splitu, Umjetničkom akademijom u Splitu, Centrom za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna Vrata te Centrom za rehabilitaciju Josipovac. U suradnji su također još četiri splitska hotela: Hotel Luxe, Vestibul Palace, Radisson Blu i Atrium, te tvrtka Alca doo, vodeći distributer hotelske kozmetike. Projekt 'Odgovorno poslovanje čisti svijet' provodi se pod pokroviteljstvom predsjednice RH, Kolinde Grabar-Kitarović. Ideja je proizašla iz potrebe hotelijera da prate trendove uvođenja zelenog poslovanja kako bi postali konkurentniji te potrebe za reduciranjem stope nezaposlenosti, posebno niže obrazovanih i teško zapošljivih društvenih skupina u koje se ubrajaju i osobe s invaliditetom Projektom se podiže zapošljivost osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, a istovremeno se uklanja otpad koji generira hotelski sektor, kao dio odgovora na globalni izazov očuvanja okoliša. Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda, putem programa IPA IV: Razvoj ljudskih potencijala, kroz program 'Poboljšanje pristupa tržištu rada osobama s invaliditetom' koji koordinira Hrvatski zavod za zapošljavanje. Ukupna vrijednost projekta je 188. Tijekom projekta stručnjaci s Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu proveli su istraživanje o ekološki prihvatljivoj metodi reciklaže. Vizualni identitet novog proizvoda kreirali su studenti i profesori studija dizajna Umjetničke akademije u Splitu. Tijekom projekta, edukaciju za reciklažu, pakiranje, plasiranje sapuna na tržište proći će 46 osoba s invaliditetom. Izvor: Uvjete za prijavu na ovaj Javni poziv ostvaruju nezaposlene osobe prijavljene u evidenciju nezaposlenih duže od 30 dana sa završenim preddiplomskim, diplomskim ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem, odnosno preddiplomskim ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem koje prema članku 41. Zakona o radu imaju zakonom ili drugim zakonskim propisom utvrđeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja stručni ispit ili radno iskustvo, osobe koje se u evidenciji tijela nadležnog za vođenje evidencije o nezaposlenima, kao nezaposlene osobe vode duže od trideset dana i koje bez obzira na razdoblje ukupno evidentiranog staža u mirovinskome osiguranju, nemaju više od jedne godine staža u zvanju za koje su se obrazovale, odnosno evidentiranog staža ostvarenog po toj osnovi kod tuzemnog ili inozemnog nositelja obveznog mirovinskog osiguranja: Stručno osposobljavanje će se odvijati u trajanju od 12 mjeseci, u punom radnom vremenu, pet radnih dana, od po osam sati, tjedno. Kandidat koji se poziva na pravo prednosti pri sklapanju ugovora o stručnom osposobljavanju za rad, uz prijavu je dužan priložiti i rješenje odnosno potvrdu iz koje je vidljivo spomenuto pravo. Doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i zaštitu na radu snosi HZZ. Polazniku stručnog osposobljavanja za rad Hrvatski zavod za zapošljavanje isplaćuje novčanu pomoć u visini neoporezivog dijela studentske stipendije koja trenutno iznosi 2. Hrvatski zavod za zapošljavanje ne isplaćuje novčanu pomoć polazniku stručnog osposobljavanja za vrijeme privremene nesposobnosti za rad ili izostanka s programa stručnog osposobljavanja. Izvor: Sveučilište u Zagrebu raspisalo je, na temelju odluke Senata sa sjednice održane 8. Za akademsku godinu 2015. Za izvrsnost dodijelit će se 400 stipendija studentima koji se nalaze među 10 posto najuspješnijih studenata na studijskom programu za koji se prijavljuju. STEM-ovcima, odnosno studentima koji studiraju nastavničke studijske programe u području matematike, prirodnih znanosti i informatike, dodijelit će se 40 stipendija, uspješnim studentima sportašima 10, a studentima slabijeg socio-ekonomskog statusa 50 stipendija. Ukupni iznos stipendije za svaku od navedenih kategorija je 10. U kategoriji studenata slabijeg socio-ekonomskog statusa, neki od kriterija bodovanja tiču se i studenata koji imaju utvrđeno tjelesno oštećenje od 60 do 100 posto, zatim studenata koji imaju brata ili sestru s teškoćama u razvoju - koji nisu obuhvaćeni sustavom redovitog obrazovanja sukladno zakonu kojim se regulira socijalna skrb - uz uvjet da žive u zajedničkom kućanstvu, te studenata koji imaju oba ili jednog roditelja s tjelesnim oštećenjem od 100 posto, uz uvjet da žive u zajedničkom kućanstvu. Prijave na Natječaj traju od 16. Za pristup aplikaciji potrebno se prijaviti koristeći svoj elektronički identitet u sustavu AAI EduHr. Studenti se mole da pažljivo pročitaju tekst Natječaja radi provjere zadovoljavaju li kriterije u kategoriji za koju se prijavljuju, jer prijava je moguća samo u jednoj kategoriji: Opći kriteriji obuhvaćaju uspješnost u studiju te dodatna postignuća kao što su Rektorova ili Dekanova nagrada. Uvjet za prijavu je srednja škola od četiri godine, a potrebna zvanja su srednja stručna sprema upravne ili ekonomske struke, razina obrazovanja - SSS, a obvezno je dostaviti životopis, dokaz o odgovarajućem stupnju obrazovanja - presliku diplome i domovnicu. Prijave s dokazima o ispunjavanju uvjeta podnose se u roku od osam dana od dana objave Javnog poziva od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, tj. Uvjet za prijavu je srednja škola od četiri godine, a potrebna zvanja su srednja stručna sprema upravne ili ekonomske struke ili završena gimnazija, ekonomist, ekonomski tehničar, upravni referent, dok je razina obrazovanja — SSS. Uz prijavu obvezno je dostaviti životopis, dokaz o stečenoj stručnoj spremi i domovnicu. Zainteresirani mogu pismene zamolbe slati na adresu: Krapinsko-zagorska županija, 49000 Krapina, Magistratska 1, Ured župana ili na email: , a rok za prijavu je četvrtak 3. Škola okuplja vrhunske polaznike, internacionalne predavače te trenutačno broji 1600 polaznika i alumnija iz cijele regije, što omogućuje iznimne networking mogućnosti. Ista djeluje putem regionalnih centara u Zagrebu i Beogradu. Programi se održavaju na engleskom jeziku, a predavači dolaze iz eminentnih poslovnih škola iz čitavog svijeta. Dekan škole je dr. Jyoti Gupta, svjetski financijski stručnjak, konzultant Svjetske Banke i Europske komisije te predavač na brojnim poslovnim školama diljem svijeta, od Indije, Kine do Francuske i Hrvatske. Programsku okosnicu čine MBA programi koji su koncipirani sukladno potrebama različitih razina managementa. COTRUGLI je pokrenuo inicijativu kojom su se osobama s invaliditetom iz cijele regije dodijelile pune stipendije za online MBA program u vrijednosti od 10. Osnovni preduvjeti za prijavu na stipendiju bili su završena viša ili visoka stručna sprema te izvrsno poznavanje engleskog jezika. Najveći broj polaznika dolazi iz Hrvatske 34 , potom iz Srbije 6 , BiH 2 te Irske 1. Još samo nekoliko modula dijeli ih od završetka programa, koji je predviđen u srpnju ove godine, a obrana njihovih poslovnih planova očekuje ih ujesen. Izvor: Adecco Hrvatska d. Podržava se zapošljavanje kandidata prijavljenih na burzu te kandidata s invaliditetom. Posao uključuje kontaktiranje postojećih i potencijalnih poslovnih korisnika, stvaranje, održavanje i širenje baze korisnika VIPnetovih usluga putem izravne komunikacije s korisnicima, a sve u svrhu prodaje usluga. U opis posla spadaju prezentacija ponude i prodaja najprikladnijih paketa proizvoda i telekomunikacijskih usluga korisnicima, kontakt i razvoj dugoročnog i kvalitetnog odnosa s klijentima te pružanje nadređenom povratne informacije o situaciji na tržištu, konkurenciji i interesima korisnika. Uvjeti za prijavu za zaposlenje su aktivno korištenje MS Office-a; razvijene komunikacijske i pregovaračke vještine; orijentacija rezultatu; motivirana, entuzijastična i fleksibilna osoba; sposobnost predstavljanja poželjnog imidža tvrtke pri interakciji s klijentima; sposobnost rada pod pritiskom; sklonost timskom radu; sposobnost brze prilagodbe novom radnom okruženju; a iskustvo u direktnoj ili telefonskoj prodaji daje prednost pred ostalim kandidatima. Nude se fiksna plaća i motivirajući varijabilni dio plaće sukladno ostvarenim rezultatima, specijalistička obuka u prodaji i razvoj prodajnih vještina, mogućnosti napredovanja, osigurano mentorstvo i edukacija, rad od ponedjeljka do petka, puno radno vrijeme te stimulativno i dinamično radno okruženje. U slučaju udovoljavanja navedenim kriterijima, zainteresirani mogu poslati svoj životopis na hrvatskom jeziku s naznakom za navedeno radno mjesto, putem linka za prijavu na portalu MojPosao, najkasnije do utorka 23. Registracijom na portal MojPosao dobivaju se odgovori na zamolbu, jer je na taj način poslodavcima dodatno olakšano komuniciranje. Izvor: CeDePe Zagreb, u sklopu projekta 'STARTUP Program - Mogućnosti zapošljavanja i samozapošljavanja osoba s tjelesnim invaliditetom' organizira Dan otvorenih vrata, 1. Dan otvorenih vrata bit će održan s ciljem informiranja građana, studenata, poslodavaca i institucija, kroz edukativna predavanja i radionice, o programima i iskustvima koje polaznici i partneri stječu sudjelovanjem u aktivnostima STARTUP projekta. Projekt je sufinanciran u sklopu grant sheme 'Poboljšanje pristupa tržištu rada osobama s tjelesnim invaliditetom' u okviru Operativnog programa 'Razvoj ljudskih potencijala 2007. CeDePe Zagreb provodi projekt u suradnji s partnerima Udruga tjelesnih invalida Bjelovar i Učilište za poslovno upravljanje - Ustanova za obrazovanje odraslih, uz suradničku potporu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područnih ureda Bjelovar i Zagreb. Trajanje projekta je 16 mjeseci od 14. Ciljnu skupinu čini 35 osoba s tjelesnim invaliditetom u Bjelovaru i Zagrebu uključenih u aktivnosti treninga: stručno osposobljavanje, trening osobnih i poslovnih vještina i motivacije te praktikume uz potporu radnih instruktora. Opći cilj projekta je povećati mogućnosti zapošljavanja osoba s tjelesnim invaliditetom OSI u Hrvatskoj što će doprinijeti povećanju sveukupne zapošljivosti ciljne skupine u uključenim županijama sa sadašnjih 1,4 posto na 2,5 posto u narednih sedam godina. Izvor: Podijeli na facebooku Pozivamo sve zainteresirane da se uključe u stranku koja se neće boriti za fotelje, već za osobe s invaliditetom i druge ugrožene društvene skupine. U Zagrebu je 26. Inicijatori već pripremaju program koji će biti integracijski te omogućiti svakom pojedincu, bez obzira na njegove izazove, integraciju u širu društvenu zajednicu sukladno talentima i sposobnostima. Izgradnja zajednice prilagođene svakom pojedincu, uklanjanje svih vrsta ograničenja, omogućavanje razvoja talenata, integracija u procesima zapošljavanja, te uživanje u staroj životnoj dobi je put koji će biti osnova nastojanja stranke koja se zalaže za ravnopravan status najugroženije skupine građana. Ciljevi buduće stranke: Dostupnost zajednice — prilagodba okoliša uključujući i javni prijevoz, parkove, zgrade, stanove, digitalne informacijske i komunikacijske tehnologije, društveni život uključujući socijalne, sportske, rekreacijske i kulturne sadržaje. Prava — osigurati zakonsku zaštitu kao što su anti-diskriminacijske mjere, mehanizmi pritužbi i žalbi, zagovaranja, izbori te ih potkrijepiti sankcijama. Ekonomska sigurnost — osigurati prilagođena radna mjesta i prostore, financijsku neovisnost, realnu ekonomsku sigurnost za one koji nisu u mogućnosti biti radno aktivni, omogućiti prilagođeno mjesto stanovnja pod određenim uvjetima. Osobni i društveni život — omogućiti uključenost i sudjelovanje u zajednici, osigurati socijalne usluge za što veću samostalnost i pokretljivost osoba s invaliditetom. Učenje — osigurati mogućnost obrazovanja u svim životnim stadijima, od obrazovanja do zapošljavanja, ali i kroz mogućnost cjeloživotnog učenja. Zdravlje — osigurati zdravstvene usluge u svim područjima i svim razinama, sustav zdravstva prilagoditi osobama s invaliditetom, putem blagostanja i i uživanja u životu omogućiti osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju korištenje zdravstvenih usluga sukladno realnim potrebama, a ne po birokratskim zakonskim okvirima. Ključni dionici su osobe s invaliditetom — djeca s teškoćama u razvoju, obitelji osoba s invaliditetom, udruge osoba s invaliditetom, lokalna, regionalna i nacionalna vlast te ostale strukture zajednice. Stranka će okupljati osobe s invaliditetom, skrbnike djece s teškoćama u razvoju, njihove roditelje i rodbinu, sve prijatelje , kao i sve osobe koje zagovaraju zajednicu jednakih mogućnosti bazirajući svoj rad na načelu jednakosti. Pozivamo sve zainteresirane da se uključe u stranku koja se neće boriti za fotelje, već za osobe s invaliditetom i druge ugrožene društvene skupine. Zainteresirani se mogu javiti na mail Izvor: Savez gluhih i nagluhih Grada Zagreb od početka listopada 2015. Projekt se provodi u suradnji s partnerima Baltic Regional Fundom iz Latvije i Institutom CRRES Buzau iz Rumunjske. Projekt je odobren od strane Europske komisije, u sklopu ključne akcije dva strateška partnerstva za mlade, unutar Erasmus+ programa. Isti će trajati od lipnja 2017. Jedna od aktivnosti projekta je trening za osobe koje rade s mladima s manjim mogućnostima, s naglaskom na mladima s oštećenim sluhom i komunikacijskim barijerama. Trening se održava u Zagrebu do 21. Na treningu sudjeluje 18 radnika s mladima iz Rumunjske, Latvije i Hrvatske, te tumači znakovnog jezika. Projekt 'New methods for inclusion' je strateško partnerstvo između organizacija civilnog društva: Saveza gluhih i nagluhih Grada Zagreba, Centrul pentru Recuperare, Reabilitare si Educatie Speciala iz Rumunjske, te Baltic Regional Funda iz Latvije, koje rade s mladima čije je uključivanje u život zajednice otežano slijedom tjelesnih i mentalnih mogućnosti te ekonomskih ili socijalnih uvjeta. Nastao je nakon analize potreba društva koja je pokazala kako su komunikacijske barijere glavni izvor isključivanja iz društva mladih s oštećenjem sluha i ostalim komunikacijskim teškoćama. Projektne aktivnosti omogućuju njihovo aktivno sudjelovanje, a izrada priručnika 'Nauči komunicirati, nauči uključiti' bit će jedan od priloga u korist prevladavanje komunikacijskih barijera. Opći cilj projekta: - Ostvariti europsku dimenziju u radu partnerskih organizacija, jačati partnerstvo među organizacijama koje rade s mladima u nepovoljnom položaju i stvoriti bazu neformalne mreže organizacija koje te mlade osobe uključuju u svoj rad Specifični cilj: - unaprijediti vještine rada s mladima, te razviti nove metode rada s mladima u nepovoljnom položaju, naročito onih s komunikacijskim teškoćama, u svrhu osnaživanja kapaciteta uključenih udruga - povećati socijalni kapital osoba oštećena sluha i smanjiti predrasude lokalne zajednice prema uključivanju u društvo osoba s invaliditetom - izraditi priručnik koji sadržava nove neformalne metode rada s mladim osobama s komunikacijskim teškoćama i načine prevladavanja komunikacijskih barijera - omogućiti bolje planiranje i izradu projekata, te razmjenu dobre prakse između naših organizacija. Osobe sa invaliditetom nemaju samo svoja prava, koja se nažalost smanjuju ili se ne mogu ostvariti, nego te osobe ukoliko sudjeluju u društvu imaju i jednake obaveze uz poštovanje drugih kao i svi ostali. Molim Vas, opišite svoja sjećanja na doba odrastanja — kako se obitelj nosila s teškoćama, Vi kao dječak, jeste li polazili redovnu osnovnu školu, kakav je bio odnos djece i okoline prema Vama. Cerebralna paraliza je kalup u koji sam kao osoba utisnut i taj kalup je uvjetovao cijelo moje djetinjstvo. Ipak, tako 'ukalupljen' igrajući se sa drugom djecom nisam se na to obazirao, tada je nogomet bio glavna igra i uvijek sam bio u jednoj od ekipa. Usprkos odbijanju da me prime u ekipu, jer su mislili da će sa mnom biti slabiji, kad se dokažeš kao dobar igrač, onda ti biraš tko s tobom igra. Naravno da je bilo ruganja, i svega drugoga od strane djece, to je nekako uobičajeno za naše podneblje. Nisam mogao dopustiti da me to spriječi u pokušajima ostvarenja dječačkih želja i interesa. Na neki način sam lomio taj čvrsti tjelesni kalup i iz toga sam otkrivao mogućnosti koje se otvaraju u pokušaju nečega što u početku izgleda neizvedivo. U prvi razred osnovne škole sam krenuo u Vitezu, mom rodnom gradu, a dalje sam nastavio školu na Goljaku, u Zagrebu. Odvajanje od roditelja je bilo teško i meni i njima jednako, ali to je žrtva koja se tada morala podnijeti. Danas sam samostalan, znači ispalo je to odvajanje na kraju i dobro. Kada ste shvatili i počeli koristiti noge za pisanje, a kasnije i slikanje? Nisam odmah počeo koristiti noge, to je došlo nekako spontano. Igrajući se igračkama počeo sam razvijati sposobnost korištenja nogu. U osnovnoj školi na Goljaku sam prvo počeo pisati krišom na satu hrvatskog, jer sam mislio da je to pogrešno, da treba pisati rukom. Tada je to primijetila nastavnica hrvatskog jezika, i njenom podrškom sve se dalje razvijalo svojim tijekom. Slikanjem sam se u školi bavio kroz sate likovnoga, nisam tada mislio da ću se u životu time i profesionalno baviti. Sjećam se jedne prilike na jesenskom Velesajmu, gdje smo kao škola išli u razgledavanje sajma i tamo sam upoznao dva studenta likovne akademije koji su u jednom od paviljona slikali. Ja sam im se pridružio, pitajući ih mogu li sa njima slikati pa su mi dali papira i flomastere te sam crtao pored njih. To ipak nije utjecalo na moju sadašnju profesiju, bar ne svjesno. Mislio sam upisati Pravni fakultet i baviti se pravom. Počeo sam slikati nakon završene srednje škole u Dubravi. Bio je to ratni period. Umjetnik najbolje radi pod nekakvim pritiskom, kao što iz tube treba istisnuti boju, iz mene je krenula boja. Završili ste COO Dubrava, koliko je upravo odvajanje od roditelja ostavilo trag na Vaš razvoj? Osim teškoga trenutka, odvajanje od roditelja ima i svoju pozitivnu stranu, nazovimo je tako. Roditeljska pažnja prema nama koji smo s poteškoćama je potencirana mnogostruko više nego što je to prema djeci bez poteškoća i to je prirodna ljudska reakcija brige za svoje najbliže. Ono što često ode preko granica pažnje i potrebe djece jest kada roditelji ne dopuštaju da se njihovo dijete s poteškoćama potrudi nešto svladati ili nadvladati kako bi samo postiglo određenu samostalnost. Roditelji intuitivno uskaču u tim trenutcima i svojom pomoći prekidaju pokušaje svoje djece da nadvladaju svoje prepreke. Tada toj djeci ne ostaje ništa drugo osim prepustiti se tome da im roditelji rješavaju sve što im treba, a znamo da tako ne može biti cijeli njihov život. Teško je tu napraviti pravi balans kako bi se stvorila što samostalnija osoba. Uz slikanje pišete poeziju. Što za Vas znači umjetničko izražavanja? Poezija je za mene trenutak, dah, bljesak koje sam lovio olovkom na papir oblikujući ih u riječ, a riječi onda izbrusio u neku misao, dojam, duhovno stanje. Za poeziju mi treba mir kako bih se upustio u njeno pisanje. Sada sam već duže vrijeme u svakodnevici užurbanosti, obaveza i buke gdje se poezija ne čuje, ali zato čitam između ostalog i poeziju, tako da i dalje zaronim u taj svijet. U slikanju je najbitnija boja, njom se bavim. Bez obzira na motiv ili temu sve mora proći kroz boju, ali to nije samo razlijevanje ili miješanje boja nego pronalaženje i postavljanje estetske vrijednosti boje. To znači da boja može sama po sebi imati smisao i označavati nešto u prikazu ili može u figurativnom smislu davati plastičnost kroz kontrast ili valeur. To je beskrajan razgovor između mene, sa kistom, kada napravim prvi potez i reakcija na boju koje me vode u stvaranju konačne slike. Slikanje i poezija su u stvaranju kao kada na žici balansiraš između održavanja ravnoteže i sljedećeg koraka; misao i spontanost pokušavam uskladiti. Smatram da na kraju ne treba uopće naglašavati način kojim slikam kao potpuno nebitan detalj u odnosu na rezultat, sliku. Održavate likovne radionice za djecu, opišite njihove reakcije i pokušaj da slikaju kao Vi? Što im dajete kroz radionice, ali i Vaša dobit? Likovne radionice sam počeo organizirati još tijekom studija, bio sam uključen u udrugu 'Anđeli' u Splitu od njena osnivanja te sam volontirao i organizirao likovne radionice s djecom uključenom u navedenu udrugu. Tada su u radionicu bila uključena djeca s tjelesnim i mentalnim teškoćama, ja sam s njima počeo slikati i oni su se uklopili sa mnom svaki na svoj način. Tako je to počelo. Uvidio sam kako dok slikam među djecom otvaram novi kanal kontakta s njima. Dok slikam djeca to promatraju, zanimljivo im je sve što radim dok slikam, od pripreme boja na paleti do samoga slikanja. Više ne razmišljaju o meni koji sam u kolicima i drugačiji u svemu, nego ih zanima što ću sljedeće učiniti, što će se novo vidjeti obojano na slici. Mnogi onda žele i sami probati slikati nogom, to im je kao neka nova igra. Tako se kod njih maknu sve barijere predrasuda koje se u tom periodu počinju stvarati. Na svakoj od tih radionica im podijelim čestitke i kalendare s motivima Božića i Uskrsa, koje slikam kao član Međunarodne udruge slikara koji slikaju ustima i nogama, te im tako pokazujem da od slikanja pokušavam živjeti. Iznenadio sam se da neka djeca nisu imala priliku prije se upoznati sa čestitkom — to je posljedica današnjih navika čestitanja blagdana elektroničkim putem. Kod tih malih ljudi mi je bitno rušiti predrasude, kod njih će to ostati kao neka klica iz koje, odrastajući, mogu razviti jednakost i toleranciju prema drugima i drugačijima. Bitno je i to što djeca kroz moje slikanje nogom i umijeće koje vide i sami mogu razvijati svoju kreativnost za ono što ih zanima, ne samo slikanje, nego za bilo koje zanimanje. Za sve dobro dođe snalažljivost. Kako je došlo do upisa na Slobodnu umjetničku akademiju? Dugo sam želio upisati akademiju i iskrsnula je prilika u Splitu 2002. Predao sam mapu bez naglašavanja kako sam je nacrtao i prošla je pred komisijom, a tek kada smo imali crtanje kompozicije komisija je vidjela da crtam nogom. Nisu baš bili oduševljeni time, jer su mislili da ću im usporavati program nastave. Naravno da sam ih u tome razuvjerio svojim radom a sa svojim mentorom, profesorom Donaldom Hallom sam i danas u stalnom kontaktu. Moram još naglasiti kako ne bih uspio financijski izdržati studij od pet godina da nisam stipendist Međunarodne udruge slikara koji slikaju ustima i nogama. Što biste istakli kao najveći uspjeh u svom životu? Teško mi je naglašavati nešto kao najveći životni uspjeh kad živiš iz dana u dan i svakim danom se događa nešto novo, drugačije od prethodnoga. Prvo, puno sam izlagao, čak i u Parizu i New Yorku, sada vodim likovne radionice iz kojih dobivam velike pozitivne reakcije od tih malih ljudi, živim sa suprugom Kristinom, koja mi je potpora u svemu, a nadam se i ja njoj. Nabrajam ovako, jer zapravo sve je to određeni životni uspjeh, a najveći jest živjeti svoj život sa svim uspjesima i neuspjesima, problemima i njihovim rješavanjima. Kako danas živite, provodite vrijeme, koji su Vaši prioriteti? Danas živim s Kristinom u Zagrebu, gradu koji me je kroz djetinjstvo formirao, donekle odgojio. Imam atelje s puno svjetla pa osjetim i boju intenzivnije nego prije. Većinom slikam, balansiram na žici. Kada imamo priliku, damo si put pod noge, s autom smo prešli dosta Europe. Koristimo Schengen prije postavljanja bodljikave žice. Ljeti smo u Primoštenu, jer kako sam primoštenski zet, koristim blagodati toga podneblja, sunce, more, ulje i vino. Mislite li da ste Vi apsolutan gospodar svoje dijagnoze? Poruka osobama koje se distanciraju od svijeta, obeshrabrene invaliditetom s kojim žive. Razbijam kalup dijagnoze mada me ona neizbježno obilježava. Gospodarenje dijagnozom zapravo bih preformulirao u usklađivanje sa svojim stanjem, ne može je se maknuti, ona je dio nas, ali isto tako se neke mogućnosti mogu ostvariti unatoč blokadi tijela ili razuma, mogu se ostvariti postignuća koja će utjecati na vlastitu samostalnost, a time i na samopouzdanje da se opet nešto pokuša unatoč neizvjesnom rezultatu. Naša okolina je puna predrasuda, ali ne može se zato dopustiti vlastito izbjegavanje ili skrivanje od svijeta. Isto tako, osobe sa invaliditetom nemaju samo svoja prava, koja se nažalost smanjuju ili se ne mogu ostvariti, nego te osobe ukoliko sudjeluju u društvu imaju i jednake obaveze uz poštovanje drugih kao i svi ostali. To se danas rijetko spominje, ali ukoliko želimo jednakost u društvu, onda ne možemo samo gledati na svoja prava, imamo jednako tako i obaveze prema društvu u kojem živimo. Izvor: Javni natječaj za dodjelu sredstava za programe inovativnog zapošljavanja te Javni natječaj za dodjelu sredstava za otvaranje novih radnih mjesta i održavanje zaposlenosti u integrativnim i zaštitnim radionicama prvi su javni pozivi takve vrste nakon uvođenja sustava kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom na temelju kojih će Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom dodijeliti bespovratna sredstva poslodavcima, u ukupnom iznosu od 20 milijuna kuna, za programe zapošljavanja osoba s invaliditetom. Na natječaj za dodjelu sredstava za programe inovativnog zapošljavanja mogu aplicirati poslodavci koji zapošljavaju osobe s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, odnosno osobe s invaliditetom koje se samozapošljavaju, dok na drugi natječaj programe mogu prijaviti zaštitne radionice kako bi ostvarile sredstva za otvaranje novih radnih mjesta ili održavanje postojeće zaposlenosti osoba s invaliditetom. Na svakom od ova dva natječaja bit će dodijeljeno po 10 milijuna kuna najboljim programima koji će obuhvatiti nabavu novih tehnologija, opreme, strojeva, adaptaciju poslovnih prostora ili edukaciju kadrova, sve u svrhu otvaranja novih radnih mjesta za osobe s invaliditetom ili zadržavanja postojećih, kako na otvorenom tržištu rada tako i u zaštitnim radionicama. Financiranje odnosno sufinanciranje ovakvih programa nastavak je pozitivne politike i poticanja zapošljavanja osoba s invaliditetom koje provodi Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, a temelji se na novom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Ovim je Zakonom od 01. Poslovni subjekti koji ne ispunjavaju propisanu kvotu zapošljavanjem osoba s invaliditetom ili na neki drugi od propisanih zamjenskih načina ispunjenja kvote, svoju obvezu ispunjavaju uplatom novčane naknade. Upravo sredstva uplaćena po osnovi novčane naknade zbog neispunjenja kvotne obveze sada se vraćaju poslodavcima putem ovih natječaja. Na taj se način ispunjava zakonski utvrđena namjena novčane naknade i još jednom dokazuje da naknada nije novi bespotreban parafiskalni namet nego se koristi isključivo u svrhu poticanja zapošljavanja osoba s invaliditetom. Tim povodom Mreža udruga osoba s invaliditetom Dalmacije upriličit će konferenciju za medije u četvrtak, 18. Projektom se podiže zapošljivost osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, a istovremeno se uklanja otpad koji generira hotelski sektor, kao dio odgovora na globalni izazov očuvanja okoliša. Konferenciji za medije će nazočiti predstavnici partnera na projektu: Mreža udruga osoba s invaliditetom Dalmacije, Udruga za rehabilitaciju i edukaciju Visoki jablani iz Rovinja, Hotel Park iz Splita, Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Split, Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu, Umjetnička akademjija u Splitu te Centar za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna Vrata. U ime suradnika očekujemo predstavnika tvrtke Alca doo. Raos Izvor: U obzir dolaze kandidati sa završenom srednjom stručnom spremom ekonomskog ili upravnog smjera. Potrebna informatička znanja i znanje engleskog jezika B1-B2 razina, potrebno poznavanje osnova informatike te vozački ispit B kategorije. Uz zamolbu je potrebno dostaviti dokumentaciju o završenoj školi i životopis. Svi kandidati će biti pozvani na razgovor prije odabira. Pismene zamolbe šaljite na sljedeću adresu: Sveta Ana - udruga za pomoć osobama s invaliditetom, Trg Svete Ane 26, Lobor. Za dodatne informacije nazovite 098 9220238. Izvor: Podijeli na facebooku Za većinu ljudi put vlakom do Rijeke ne predstavlja problem, no za Ivančicu to predstavlja podvig jer s okolinom može komunicirati samo treptanjem očiju. Na putu do mora pomoći će joj prijateljica Danijela Ivančica Matuša doživjela je životni udes koji malobrojni prežive i nastave s tolikom energijom i voljom kao ova jaka i istovremeno nježna žena. Vrlo rijedak moždani udar u području ponsa koji sa sobom nosi katastrofalni ili smrtni ishod za posljedicu ostavio je Locked — in syndrome sindrom zaključanosti u vlastitom tijelu tetrapareza spastica. S djelatnicom Danijelom iz staračkog doma u kojem živi Ivančica često promišlja stanje osoba zaključanih u vlastitom tijelu. Ona komunicira s drugim osobama treptanjem ili pomicanjem očiju koje najčešće nisu pogođene paralizom. Nemogućnost govora, otežano disanje, pokreti samo glavom izazovi su koje Ivančica svakodnevno svladava i s osmijehom ide kroz život. Međutim, jedna kava na jarkom ranoproljetnom zagrebačkom suncu. Možda je baš sunce krivac jer smo Danijela i ja zaključile da nam nedostaje samo miris mora. Izrečeno je 'pa što ne bi', jedna od onih usputnih rečenica iz kojih se realiziraju mnoge nemoguće misije! Između dva srka kave Danijela je izjavila da bi mogle otići vlakom u Rijeku! Kao da ću se dvorištem staračkog doma odvesti do obližnje sjenice. No, ja ne bih bila ja kad se ne bih odmah složila. Znači, ona je ZA, pratnju imam, to je važno, a drugo ćemo već nekako. No, kad sam navečer hladne glave malo proučila temu, to moje 'već nekako' izazvalo mi je samo glavobolju. Ići ću ja u Rijeku! Blaženi internet, elektronska pošta i svaka povezanost ljudi na društvenim mrežama. Prvi mail HŽ-u, da saznam da li je to putovanje ostvarivo. Čestitam im na brzom odgovoru. Srce mi je tuklo k'o ludo. Vožnju treba najaviti da se organizira, to mi je posve razumljivo. Ne mogu zanemariti svoja kolica i doći na Glavni kolodvor i tražiti kartu za prvi vlak do Rijeke. Ali, da bih dobila tu vražju Objavu i iskoristila povlasticu u unutrašnjem putničkom prometu trebala je za Danijelu potvrda da nije osoba s invaliditetom. Zar bih ja prvo radi sebe i svoje sigurnosti razmišljala kao oni, moja pratnja mora biti dovoljno snažna da me stavi na WC, poznavati me da razumije moj uglavnom marsijanski jezik, po mojoj mimici lica već znati što želim. Propisane forme moraju biti zadovoljene, ali nema smisla da Danijelu opterećujem da ganja potvrdu koja u konačnici treba meni. Na Veliku subotu sročen je i odaslan mail HZMIO, konkretno Ani Mandić. To je ono što me ponukalo da nešto napišem. U ovom sivilu hrvatske svakodnevice još uvijek postoje svijetli primjeri čovječnosti, razumijevanja. Osobe koje su spremne učiniti možda i neki beznačajni ustupak u svom poslu, napraviti nešto što baš i nije 'njihov posao', sitnicu koja je za nas velika kao kuća, ma velika kao cijelo selo! Prvi radni dan nakon Uskrsa, stigao je mail od Ane Mandić. Odbijenicu da sve riješimo elektronski, mogu reći da nisam ni očekivala, ali sam se pripremila na bar tri tjedna čekanja. No, da mi je potvrda poslana na adresu, to nisam! Bila sam baš sretna, nasmijana, dobila sam novu snagu za dalje! Gospođo Mandić — jedno javno hvala! Zahtjev Gradskom uredu već je spreman i znam da ni tamo neće biti problema. I sve ide svojim tijekom. Iako još nisam ni blizu putovanja u Rijeku, iako znam da me čeka šećer na kraju — ZET, ja ću svoje putovanje ostvariti, poslat ću vam selfie s Korza! Znam samo da sve mi osobe s invaliditetom moramo biti jake, strpljive, uporne, pristupati svemu s pozitivnom energijom, padati i ustajati opet, opet i opet, ne ostati na podu i dopustiti da nas gaze. Izvor: Podijeli na facebooku Gluha populacija sebe smatra manjinom upravo zbog posebnosti jezika. Gluhi imaju svoju povijest, značajne osobe koje su obilježile borbu za njihova prava koja uključuju obrazovanje na znakovnom jeziku Na Edukacijskom-rehabilitacijskom fakultetu do kraja tjedna održavaju se predavanja, promocije i radionice u kojima sudjeluju gluhe i gluhoslijepe osobe s ciljem da se popularizira hrvatski znakovni jezik kao prirodni i pravi jezik zajednice gluhih. Tjedan hrvatskoga znakovnog jezika od 13. U sklopu Tjedna nizom događanja ukazano je na važnost hrvatskoga znakovnog jezika za zajednicu i kulturu gluhih u Hrvatskoj te na potrebu istraživanja hrvatskoga znakovnoga jezika kako bi se taj jezik, kao potpuni i prirodni, stekao ravnopravni status. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet još je prije dvadesetak godina uočio potrebu da studenti logopedije, a onda i edukacijske rehabilitacije, nauče osnovnu komunikaciju znakovnim jezikom. U to vrijeme započelo je i sustavno poučavanje studenata hrvatskomu znakovnom jeziku kroz četiri stupnja, i to od 2. Rezultati u ovom području nastali su ponajviše zbog dugogodišnje i uspješne suradnje s Hrvatskim savezom gluhih i nagluhih, Savezom gluhih i nagluhih grada Zagreba, Hrvatski savez gluhoslijepih osoba 'Dodir', Udrugom 'Kazalište, vizualne umjetnosti i kultura Gluhih — DLAN' i Centrom za odgoj i obrazovanje 'Slava Raškaj'. U bogatom i raznovrsnom programu fakulteta sudjelovale su zaposlenice URIHO-a koje su odslušale radionice vezane za audizam odnosno diskriminacijom gluhih i nagluhih osoba, kulturnu baštinu gluhih te 60 nijansi Hrvatskog znakovnog jezika. Gluha populacija sebe smatra manjinom, upravo zbog posebnosti jezika. Gluhi imaju svoju povijest, značajne osobe koje su obilježile borbu za njihova prava koja uključuju obrazovanje na znakovnom jeziku te pravo na prevoditelja u formalnom situacijama: sudu, policiji, ali i na predavanjima i različitim skupovima. Izvor: Podijeli na facebooku Centar za odgoj i obrazovanje Šubićevac je škola-domaćin XIV. Državne smotre radova učenika s teškoćama u razvoju koji se obrazuju za strukovna zanimanja u organizaciji Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih koja će se održati 16. Ravnateljica Centra Šubićevac Branka Bego u društvu predsjednika uprave PBZCarda Mislava Blažića. Dolazak su potvrdila 72 sudionika iz 22 srednje strukovne škole koje obrazuju učenike s teškoćama u razvoju, a smotru će otvoriti pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slošnjak. Ciljevi smotre su promicati učenička znanja, vještine, odgovornosti i samostalnosti da kvalificirano obavljaju strukovna zanimanja za koja se obrazuju. Promicati primjere dobre prakse strukovnog obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju. Potaknuti zapošljavanje osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada. Informirati javnost o profesionalnim i socijalnim kompetencijama osoba s invaliditetom. Izlaganja će održati ravnateljica Centra Šubićevac Branka Bego, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slošnjak, viša savjetnica za stručne suradnike defektologe iz Agencije za odgoj i obrazovanje Luči Lončar, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Šibenik Davorka Grbac-Plavčić, savjetnica za osobe s invaliditetom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Magda Slavica te kao predstavnica poslodavaca Josipa Pancirov iz Ncp-Remontnog brodogradilišta Šibenik. Za izložbu na otvorenome u samome središtu grada, umjesto u prostoru Centra Šubićevac, odlučili smo se iz više razloga. Ponajprije kako bismo javnosti pokazali da učenici s teškoćama u razvoju mogu kvalificirano obavljati strukovna zanimanja za koja se obrazuju i da bismo informirali javnost o profesionalnim i socijalnim vještinama osoba s invaliditetom te tako potaknuli njihovo zapošljavanje na otvorenom tržištu rada. Program svečanog otvaranja Smotre vodit će šibenski glumac Jakov Bilić, a nastupit će združeni zbor Osnovne škole Brodarica i Osnovne škole Tin Ujević s voditeljicom profesoricom Elianom Trutin Šupe, klapa Adriaticum te učenici srednje strukovne škole Centra Šubićevac. Pozvali smo državne i lokalne predstavnike, poslodavce, udruge, kao i sve osnovne i srednje škole Šibensko-kninske županije da dođu pogledati učeničke radove i tako podrže uključivanje učenika s teškoćama u razvoju u društvo. Moramo, nadalje, istaknuti da će u organizaciji Smotre volontirati zaposlenici tvrtke DM koji će pomagati sudionicima u svim aktivnostima. Očekujemo predivno druženje i zabavu u najljepšem gradskom parku i stoga pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže 17. Udruga Hiron osnovana je 2009. Nažalost nije uspjela doći do vlastitoga prostora za rad, odnosno zemljišta na kojemu bi izgradila jahalište, staju za konje, prikladan prostor za osobe s invaliditetom sa sanitarnim čvorom i ostalim neophodnim sadržajima. Zbog kroničnog nedostatka sredstava, koja su se većinom trošila za podmirenje troškova najma jahališta i staje, Udruga je u rujnu 2011. Kako su postojale realne mogućnosti da se sva nabavljena oprema jednostavno podijeli drugim srodnim udrugama, a da se rad udruge Hiron ugasi, grupa entuzijasta pokrenula je u ožujku 2013. Izabrano je novo rukovodstvo na čelu s Tenom Matić. Zasigurno bi ih se više uključilo kada bismo u potpunosti riješili prostor i trenažno jahalište, na kojem vremenske nepogode ne bi predstavljale nesavladive prepreke da tijekom cijele godine uz pomoć konja provodimo svoje aktivnosti. Po popisu stanovništva iz 2011. Dakle, gradu koji je po veličini šesti u Republici Hrvatskoj zasigurno je potreban rad udruge poput Hirona, koja bi svojim aktivnostima poboljšala kvalitetu njihova života i integraciju u širu društvenu zajednicu. U cilju konačnog rješenja ovoga problema, Grad Velika Gorica dao je Udruzi Hiron zemljište na korištenje. Obzirom da se radi o velikim financijskim sredstvima za njegovo privođenje punoj svrsi, a koja Udruga nema na raspolaganju, prisiljeni smo se okrenuti pomoći široj društvenoj zajednici i organizirati humanitarni koncert za prikupljanje tako neophodnih sredstava. Izvor: Podijeli na facebooku Cilj ovog IPA projekta, koji će trajati sljedećih godinu dana, povećati je zapošljivost osoba s invaliditetom i podržati njihovu integraciju na tržište rada kroz razvoj i provedbu po mjeri izrađenih programa osposobljavanja na radnom mjestu Najveća zaštitna radionica za osobe s invaliditetom u Hrvatskoj, ustanova URIHO, 14. Tim povodom danas se u URIHO-voj galeriji Sunce održala tzv. Kick off meeting na koji su pozvani mnogobrojni gosti. Projekt je vrijedan 130. Cilj ovog projekta, koji će trajati sljedećih godinu dana, povećati je zapošljivost osoba s invaliditetom i podržati njihovu integraciju na tržište rada kroz razvoj i provedbu po mjeri izrađenih programa osposobljavanja na radnom mjestu. URIHO je nositelj ovog projekta, partner je Pučko otvoreno učilište Zagreb, dok su suradnici na projektu Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Zagreb i EASPD — Europska udruga pružatelja usluga za osobe s invaliditetom. Projekt predstavlja proširenje kapaciteta i zanimanja URIHO-vog Radnog centra, kao jedne od URIHO-vih usluga profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom. Ciljnu skupinu projekta čine: dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom — pomoćni kuhari, novozaposleni instruktori te poslodavci. Projektne aktivnosti trebale bi doprinijeti razvoju i pružanju programa za osposobljavanje na radnom mjestu kroz stjecanje dodatnih vještina i kompetencija putem simulacije stvarnog radnog okruženja radi povećavanja njihove konkurentnosti na tržištu rada. Zapošljivost korisnika će se poboljšati putem stjecanja dodatnih znanja, vještina i kompetencija. Tijekom radne prakse poslodavci će se moći uvjeriti i procijeniti stručne kompetencije korisnika te između njih odabrati potencijalne zaposlenike. Istovremeno, korisnici će primijeniti prethodno stečena znanja i vještine te steći iskustvo rada u stvarnom radnom okruženju. Vjerujemo da će i ovaj projekt, kao i prethodni projekti naše ustanove, postići održivost te da ćemo u skoroj budućnosti biti korak bliže ostvarenju nekih novih dugoročnih URIHO-vih ciljeva. Preuzeto: , Izvor: , Foto: Stjepan Hojsak Podijeli na facebooku Pretežno je to bolest mladih osoba. U većine bolesnika znaci bolesti se javljaju između 20. Žene obolijevaju dva puta češće od muškaraca Društvo multiple skleroze Zadar poziva članove, njihove obitelji,prijatelje i sve zainteresirane 16. Predavačica je Marija Tokić, radni terapeut. Veselimo se vašem dolasku! Multipla skleroza MS je najčešća upalna autoimuna demijelinizacijska bolest središnjeg živčanog sustava mozga i leđne, odnosno kralježničke moždine. Karakterizirana je upalnom reakcijom i potom propadanjem mijelinske ovojnice produžetaka živčanih stanica koje služe prijenosu impulsa, odnosno podražaja između živčanih stanica. Pretežno je to bolest mladih osoba. U većine bolesnika znaci bolesti se javljaju između 20. Žene obolijevaju dva puta češće od muškaraca. Bolest je češća u zemljama koje su smještene između 40. Zakona o doplatku za djecu u kojoj dijeli osobe s invaliditetom starije od 27 godina na one koji su počeli primati dječji doplatak prije 1. Dakle, jasno je da se radi o diskriminaciji jer osobe istog zdravstvenog stanja nemaju ista prava. Kako bi zaustavili diskriminaciju iz Građanske inicijative, preko Mladena Novaka, u proceduru je upućen prijedlog izmjena i dopuna navedenog zakona s kojim bi se izjednačilo pravo na dječji doplatak za sve korisnike preko 27 godina starosti. Na naše čuđenje, Vlada RH na sjednici održanoj 9. Na tvrdnje ministrice Opačić dužni smo reagirati jer se navedenim prijedlogom ne traže nikakva proširenje prava nego izjednačavanje u pravima, odnosno prestanak DISKRIMINACIJE. Tvrdnju o nemogućnosti financiranja apsurdno je uopće komentirati s obzirom na činjenicu da smo svi dugogodišnji svjedoci rasipanja novca poreznih obveznika, netransparentnih trošenja milijuna i uređenja soba vrijednih stotine tisuća kuna. No, kako bismo olakšali ministrici Opačić, podsjetit ćemo ju na podatke koje je nedavno iznijela državna revizija i koja navodi kako Ministarstvo socijalne politike i mladih za prošlu godinu ima višak novca od oko 30 milijuna kuna. Vjerujemo da je to više no dovoljno za prestanak DISKRIMINACIJE. Zbog sveg navedenog zahtijevamo od Vlade RH da poštuje Ustav, Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom i Zakon o diskriminaciji, a koji redom ističu pravo na jednakost i poštovanje ljudskih prava te HITNO uputi apel Saboru da se navedeni Zakon izmjeni i da se jednako tako žurno iznađu sredstva za poštovanje istoga. Ukoliko Vlada RH dozvoli ovakav nastavak diskriminacije bit ćemo slobodni koristiti naša legalna i legitimna prava te izraziti naše potpuno neslaganje. S poteškoćama se možemo nositi, s nepravdom ne! Građanska inicijativa 'Pomozimo djeci s invaliditetom' Izvor: , Foto: Luka Đukez Podijeli na facebooku Centar za odgoj i obrazovanje Dubrava poziva vas u ponedjeljak, 13. Manifestacija će se održati u vremenu od 12 do 17 sati u prostorijama centra prilaz Tomislava Špoljara 2 , a ujedno će se svečano otvoriti 14. Riječ je o međunarodnom susretu kulturno umjetničkih skupina osoba s invaliditetom. Centar za odgoj i obrazovanje Dubrava jedina je ustanova u Hrvatskoj za školovanje i rehabilitaciju mladih s motoričkim poremećajem i kroničnim bolestima gdje se u primjerenim uvjetima mogu osposobiti za zanimanja po redovitim, prilagođenim i posebnim programima. Također provode program samozbrinjavanja za adolescente koji ne mogu nastaviti obrazovanje za zanimanje te program radno-okupacijskih aktivnosti za odrasle osobe s višestrukim teškoćama. Izvor: Podijeli na facebooku U organizaciji UOSI Prijatelj iz Metkovića, u ponedjeljak 13. Idemo dijeliti znanje, dobru volju i pomoću vlastitih iskustva pokazati da baš svatko može biti primjeri dobre prakse. Za ići naprijed jako je bitno postići suradnju i zajedništvo među svima koji su uključeni u život djeteta s teškoćama u razvoju. Izvor: Podijeli na facebooku Europski parlament poziva Europsku uniju i njezine države članice na potpisivanje izjave o autizmu za 2015. Mnogi članovi ove organizacije koristili su povelju za poboljšanje podrške osobama s autizmom na nacionalnoj razini. Pisana deklaracija Europskog parlamenta, međutim, nije pravno obvezujuća za članice Europe. Više o pisanoj podršci za autizam možete pronaći na sljedećoj adresi: Na karti nalaze se države koje mogu dati svoju potporu za autizam potpisivanjem izjave Europskog parlamenta. Pisana deklaracija poziva Europsku uniju i njezine države članice da usvoje europsku strategiju za autizam koja, između ostalog, uključuje : usklađivanje pristupa na temelju dokaza za autizam u Europi, uključujući postupke za otkrivanje i dijagnostiku, poticanje istraživanja o autizmu, podržava razmjenu najboljih praksi. Izjava zahtijeva potpise više od 50 % od 751 zastupnika u parlamentu u roku od 3 mjeseca, kako bi bio usvojen u Europskom parlamentu. Deklaracija će biti otvorena za potpise od 27. Izvor: Podijeli na facebooku Udruga OSVIT poziva sve zaintereirane na 11. Cilj konferencije je ukazati na potencijale osoba s invaliditetom i primjerima iz prakse pokazati kako radnici i poslodavci s invaliditetom mogu doprinijeti pristupačnom i raznolikom tržištu rada kroz razmjenu znanja i dobre prakse na različitim razinama i u raznim interesnim skupinama. Osvrnuvši se na alternativne mogućnosti novih strategija zapošljavanja, svrha ove konferencije je pronalaženje načina za uklanjanje prepreka i povećanje mogućnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom. Sudionicima konferencije daje se mogućnost prezentacije svoje institucije odnosno tvrtke ili praćenja programskog dijela i učešća u diskusijama i zaključcima. Za članove Udruge OSVIT sudjelovanje na konferenciji je besplatno. Ukoliko želite postati član Udruge OSVIT to možete učiniti popunjavanjem pristupnice, koja se nalazi na web stranici konferencije. Više informacija vezano za prijavu, način registracije i program konferencije možete potražiti na: , a za dodatna pitanja možete nas kontaktirati putem adrese elektroničke pošte:. Izvor: Podijeli na facebooku CBS nudi stipendije i to za 50 osoba u vrijednosti od 10 tisuća eura po osobi za online MBA program u cijeloj regiji: Hrvatska, Slovenija, Srbija, BiH, Crna Gora, Makedonija, Rumunjska, Bugarska te im, u suradnji s poslodavcima, omogućava zapošljavanje je međunarodno prepoznata institucija, odnosno vodeća poslovna škola u jugoistočnoj Europi posvećena razvoju vještih lidera iz svih industrijskih sektora, akreditirana od strane AMBA. COTRUGLI Business School je pokrenula pilot projekt online MBA stipendiranje i zapošljavanje osoba s invaliditetom koji za cilj ima da pomogne osobama s invaliditetom u dostizanju veće konkurentnosti na tržištu rada. Kandidati mogu biti sve osobe s invaliditetom s višom ili visokom stručnom spremom i izvrsnim znanjem engleskog jezika, motivirane, inovativne i odgovorne. Plan i program MBA je namijenjen mladim talentima. Veliki dio programa posvecen je širokom spektru poslovnih funkcija potrebnih za razvoj menadžerskih kompetencija. MBA program se sastoji od 17 modula strukturiranih u tjednim blokovima. Modularni pristup omogucava učesnicima da usklade rad i programske obaveze, kao i neposrednu primjenu stečenih znanja. Jedinstvena 'mješovita-learning' formula osigurava minimalno odsustvo s posla jer se kontakt moduli održavaju u deset odvojenih tjedana u nekoliko lokacija jugoistočne Europe. Profesori su svjetski poznati stručnjaci i nastavnici. Pored vrhunske nastave i mentorstva, ovi profesionalci istovremeno rade kao konzultanti za kompanije širom svijeta, dajuci polaznicima iskustvo i vrijedan uvid u svijet biznisa danas. U prosjeku, osobe sa MBA diplomom imaju 36% veca primanja i 70% vecu plaću u odnosu na one sa fakultetskom diplomom. Cotrugli MBA program je osmišljen da stimulira razvoj pojedinačnih vještina uz puno poštovanje osobnih i društvenih vrijednosti, omogućavajući mladima i njihovim organizacijama ulaganje i investicije. Vjerujemo da postoji mnogo neotkrivenih potencijala na tržištu, a ohrabreni smo i spremnošću naših poslovnih suradnika koji se bave ovim segmentom. Klijenti i potrošači su različiti, moramo i mi biti takvi. Preuzeto: , Izvor: Disability info Podijeli na facebooku Udruga 'Hrvatska reprezentacija' na svom portalu od samog početka afirmira i sportske pothvate sportaša s invaliditetom te surađuje s Hrvatskim paraolimpijskim odborom Udruga za promicanje hrvatskog sporta 'Hrvatska reprezentacija' iz Rijeke pokrenula je program 'I Ti to možeš! Udruga 'Hrvatska reprezentacija' osnovana je 2013. Osnivači su skupina sportskih entuzijasta iz Rijeke, dugogodišnji djelatnici s područja sporta, sportski psiholozi, pedagozi i liječnici. Udruga u velikoj mjeri djeluje putem nacionalnog portala , posvećenog svim hrvatskim reprezentacijama i reprezentativcima, posebno mladim nadama i paraolimpijcima. U rad udruge aktivno su uključeni i mladi i stariji volonteri, s naglaskom na projekte za mlade kako bi razvili kreativnost i poduzetnost. Udruga na svom portalu od samog početka afirmira i sportske pothvate sportaša s invaliditetom te surađuje s Hrvatskim paraolimpijskim odborom. Projekt 'I Ti to možeš! Opći društveni cilj projekta je podići razinu svijesti u Hrvatskoj o važnosti sporta za djecu i mlade, te motivirati djecu i mlade za bavljenje sportom, posebno onu pretilu, mališane s kroničnim bolestima i s invaliditetom. Za uspješnu provedbu projekta neophodna je suradnja sportskih organizacija, županijskih i lokalnih vlasti nadležnih za sport, djecu i mlade, usto i tvrtki koje djeluju sukladno načelima društveno odgovornog poslovanja. Kako je poticanje i promicanje sporta među djecom i mladima javna potreba u sportu na državnoj razini sukladno čl. Zakona o sportu Republike Hrvatske , projekt je dobio podršku Hrvatskog olimpijskog odbora i Hrvatskog paraolimpijskog odbora. Izravni korisnici projekta su sportski klubovi i udruge u kojima treniraju djeca i mladi s invaliditetom, iz cijele Hrvatske. Fokus je na dvije najbrojnije dobne skupine djece i mladih, a to su djeca od 10 do 14 godina i 15 do 18 godina. To je, prema nalazima psihologa, ključno razdoblje psihičkog sazrijevanja, oblikovanja osobnosti, razvijanja osobnih stajališta i načela, postignuća emocionalnog osamostaljenja od roditelja, izgrađivanja odnosa s vršnjacima, usvajanja spolnog identiteta te učenja i izgradnje socijalno odgovornog ponašanja. Neizravni korisnici projekta su djeca i mladi diljem Hrvatske, njih 896. U program će biti uključeni brojni sportaši i javne osobe koje svojom potporom promiču kampanju 'I Ti to možeš! U promotivne svrhe bit će izdane slikovnice za djecu i publikacija za mlade, također će se održavati brojna događanja i obilježavanje Međunarodnog dana osoba s invaliditetom. Projekt bi trebao trajati 12 mjeseci na teritoriju cijele Hrvatske. U svim projektnim aktivnostima udruga planira suradnju s nacionalnim i županijskim sportskim savezima, gradskim sportskim savezima, s nacionalnim i lokalnim medijima, te predstavnicima lokalnih i županijskih vlasti. Ako ima zainteresiranih među osobama s invaliditetom za projekt, kontaktirajte ih na stranici ili na Facebook profilu I Ti to možeš. Grad Zagreb unazad osam godina dodjeljuje stipendije učenicima i studentima s invaliditetom, a u tom razdoblju stipendiju je primalo 75 učenika i 59 studenata. Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika, koja obnaša dužnost gradonačelnika, Vesna Kusin naglasila je da je među dosadašnjim dobitnicima gradske stipendije puno onih koji su svojim vrlo dobrim i odličnim učenjem opravdali ukazano im povjerenje te izrazila nadu da će tako nastaviti novi stipendisti, kao i da će svojim zalaganjem pokazati da su mladi ljudi s jednakim mogućnostima. U ime svih srednjoškolaca i studenata s invaliditetom zahvalila je Lucija Pehar te naglasila kako će se truditi učiti dobro i bolje nego dosad. Mjesečna stipendija za srednjoškolce s invaliditetom iznosi 20 posto prosječne neto plaće u Zagrebu ili 1. Gradske stipendije potom su u Dvercu uručene i izvrsnim zagrebačkim studentima te doktorandima, a kako su te stipendije znatno veće i iznose oko 3. Obnašateljica dužnosti gradonačelnika Vesna Kusin najavila je da će se te stipendije od slijedeće godine, prema odluci zagrebačke Gradske skupštine, povećati i bit će izjednačene što su studenti s izvrsnim uspjehom i doktoranti također podržali. Pineda je prvi Europljanin koji usprkos mnogobrojnim predrasudama spram dijagnoze ima fakultetsku diplomu. Završio je studij pedagogije, a namjerava steći i diplomu iz psihopedagogije. Djeca s Down sindromom, kaže prognoza pri njihovu rođenju, cijeloga života neće moći nadići psihičku razinu četverogodišnjaka. Reakcije poput sažaljenja, zabluda da smo neinteligentni, društvena i moralna netočna tumačenja koja sam prevladao uz niz diskriminirajućih stavova o kojima bi mogao napisati knjigu dio su mog razvoja. Najbolje tijekom studiranja bio je osjećaj neovisnosti i slobode. Ne smije nas se tretirati kao bolesne, ja sam zdrav. Na sveučilištu nitko nije očekivao da će imati kolegu s Down sindromom, ali nakon komunikacije s ostalim učenicima sprijateljio sam se sa svima, dok sam za profesore bio samo još jedan student. U budućnosti želim raditi u području obrazovanja. Postati primjer ako nam se daje da radimo prema mogućnostima, možemo učiniti što se očekuje od nas. Cilj mi je ukazati koliko možemo postići kada društvo odradi svoj dio na pravilan način. Ako sebi postavljamo barijere, uništavamo mogućnosti i za druge. Istina o sindromu Down Sindrom Down je jedan od najčešćih genetskih poremećaja. Jedno od 650 novorođene djece u općoj populacije rađa se s ovim poremećajem. Čak 80 posto djece s Down sindromom rodile su majke mlađe od 35 godina, međutim vjerojatnost i učestalost pojave sindroma Down značajno raste s godinama majke. Mnogi imaju kvocijent inteligencije koji ih svrstava među osobe s blagim ili srednjim intelektualnim teškoćama. Djeca sa sindromom Down svakako se mogu podučavati, a njihov puni potencijal još uvijek nije otkriven. Danas sve više osoba sa sindromom Down živi kod kuće s obiteljima i sudjeluju, obavljajući jednostavne zadatke, u svakodnevnim aktivnostima zajednice. Druže se s osobama koje imaju neke poremećaje, kao i sa zdravim osobama, stvaraju prijateljstva, zapošljavaju se, sudjeluju u sportskim aktivnostima. Sve više djece sa sindromom Down potiče se na uključenje u redovan sustav školovanja sa svojim vršnjacima. U nekim slučajevima uključeni su u posebne programe, dok su u drugim slučajevima potpuno uključeni u svakodnevni školski rad s ostalom djecom. Cilj je u potpunosti uključiti takve osobe u edukacijski i socijalni život zajednice. Osobe sa sindromom Down je moguće zaposliti na velikom broju radnih mjesta. Često se radi o službeničkim poslovima ili raznoj ispomoći, no osobe sa sindromom Down na radnom mjestu dobivaju osjećaj da su korisni i ponose se svojim postignućima. Na radno mjesto uvijek donose svoj entuzijazam, pouzdanost i predanost poslu. Djeca sa sindromom Down su izrazito emotivno topla, gotovo uvijek unose vedrinu u sredinu u kojoj se nađu, vrlo su tolerantna, blage naravi i potiču izrazitu naklonost sviju onih koji s njima dolaze u kontakt. Odrasle osobe sa sindromom Down mogu stupati u veze, od kojih neke završavaju i brakom. Mogu imati i djecu, no valja imati na umu da u tom slučaju postoje 50-postotni izgledi da će i dijete imati Down sindrom. Downov sindrom je nemoguće izliječiti. Svake godine čine se veliki koraci u identificiranju gena na 21. Danas su znanstvenici čvrsto uvjereni da će u budućnosti, napretkom genetike i istraživanjem ljudske DNK, biti moguće poboljšati, ispraviti ili spriječiti mnoge probleme povezane s Down sindromom. Preuzeto: Piše: Božica Ravlić Podijeli na facebooku Iz Lignana se naši reprezentativci vraćaju s dva pojedinačna zlata Sandre Paović i Mirjane Lučić, zlatom Pave Jozića i Vjekoslava Gregorovića, srebrom Anđele Mužinić i Helene Dretar Karić te broncom Tomislava Špalja Naši reprezentativci zaista imaju razloga za slavlje... Nakon što su u svojim disciplina Sandra Paović i Mirjana Lučić osvojile zlatne medalje na Otvorenom prvenstvu Italije u stolnom tenisu za osobe s invaliditetom, a koje se do 22. Vjekoslav i Pavao također su trijumfirali na prvenstvu u stolnom tenisu za osobe s invaliditetom i 'uknjižili' zlatne medalje. U infarktnom finalu svladali su Rumunja Bobi Simonea i Švicarca Valentina Kneusa s 3-2 kategorija 6 stojeći , i tako pokazali da s pravom nose titulu naših najperspektivnijih stolnotenisača s invaliditetom. No, gotovo ništa manje važan rezultat ostvarile su i Anđela Mužinić i Helena Dretar Karić u kategorij 3 sjedeće, koje su u srazu s Turkinjama Nergiz Altintas i Hatice Duman izgubile u finalu rezultatom 2-3 i tako osvojile srebro. Treba čestitati i Tomislavu Špalju koji je s Belgijancem Bartom u kategoriji 5 sjedeći osvojio broncu. Iz Lignana se naši reprezentativci vraćaju s dva pojedinačna zlata Sandre Paović i Mirjane Lučić, zlatom Pave Jozića i Vjekoslava Gregorovića, srebrom Anđele Mužinić i Helene Dretar Karić te broncom Tomislava Špalja. Sljedeće natjecanje za naše stolnotenisače s invaliditetom održat će se 25. Tražena razina obrazovanja je srednja škola od tri ili četiri godine. Opis poslova: pomoćni poslovi umnožavanje spisa, arhiviranje dokumentacije, šivanje. Mogućnost korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja, javni rad, radom za zajednicu i sebe. Naknada za prijevoz na radno mjesto isplaćuje se u cijelosti. Posao je na određeno vrijeme, mjesto rada je Zagreb. Radi se puno radno vrijeme u prijepodnevnoj smjeni, uz prijavu obvezno dostaviti životopis i dokaz o stečenoj stručnoj spremi. Natječaj vrijedi do 13. URIHO, ustanova s tradicijom dugom gotovo sedam desetljeća, zapošljava 500 radnika, od čega više od 300 njih čine osobe s invaliditetom. Osim proizvodnih pogona konfekcije, URIHO se bavi proizvodnjom kožne galanterije, ortopedskih pomagala, zaštitne i namjenske obuće, tiskarskih proizvoda, kartonske ambalaže te unikatnih keramičkih i proizvoda od kovanog željeza. Iz širokog proizvodnog asortimana izdvajamo sve vrste zastava, kovane ograde, stubišta, garniture za vrt i terase, klupe za parkove, koševe za smeće, stalke za cvijeće i novine te razne keramičke proizvode izrađene tradicionalnom tehnikom na lončarskom kolu, ručno oslikane maštovitim motivima njihovih slikarica. Kao tvrtka koja prati trendove u proizvodnji, ali i modernoj tehnologiji, današnje informatičko doba ponukalo ih je da se okrenu nekim novim mogućnostima prodaje i oglašavanja. Danas proizvode URIHO-a možete pronaći i u internet trgovini na adresi. Tako je i na red došla Hrvatska, a sport hokej na sanjkama za osobe s invaliditetom. Nisam trebao dugo razmišljati i moj je odgovor bio potvrdan. Da bi dobili sanjke u sklopu donacije IPC-a i proizvođača istih firme Otto Bock morao sam osnovati klub hokeja na sanjkama. Ideja za ime je bilo raznih, od Ledolomci, Hrge da bi ipak na kraju poslušao prijedlog svoje supruge i klubu dao ime Mrga. Mrga je inače nešto pozitivno i označava jaku osobu, a takve i jesu osobe s invaliditetom. Koga okupljate obzirom na dijagnoze, postoje li neke predizpozicije koje je potrebno zadovoljiti? Gore navedene osobe mogu se ovim sportom baviti rekreativno a mogu se i natjecati, dok recimo članovi njihovih obitelji, prijatelji, zaljubljenici u sport i rekreativci a da nisu osobe s invaliditetom mogu se ovim sportom baviti isključivo rekreativno. Hokej na sanjkama za osobe s invaliditetom je novi sport u Hrvatskoj, koji su Vam planovi da ga popularizirate i privučete osobe s invaliditetom na aktivno sudjelovanje? Naravno to nije dovoljno i ja sam obilazim razne udruge osoba s invaliditetom, škole i fakultete ne bi li uspio privući još prvenstveno mlađih osoba. Pa, kao i u svakom drugom sportu bitno je mlade osobe naučiti da je bavljenje sportom nešto pozitivno i zdravo, a i imati u ekipi mlađe natjecatelje daje mi pravo nadati se boljim rezultatima. Vjerujem da je ovo skup sport i kako se snalazite obzirom na troškove opreme, dvorane te koliko znači podrška Hrvatskog paraolimpijskog odbora? Samo jedne sanjke, a govorimo o osnovnom modelu koštaju malo više od 7. Mi smo ih dobili dvanaest! Sada si to pomnožite sa onom cifrom od malo prije i dobiti će te iznos od jako puno Kuna. Tu su još i rukavice, kacige, palice i sva druga zaštitna oprema koja je poprilično skupa i da nema gore navedenih pokrovitelja i sponzora bavljenje ovim sportom bi bilo nemoguće. Isto tako zahvalio bi i Ustanovi za upravljanje sportskim objektima odnosno gradu Zagrebu što su nam omogućili korištenje leda u Domu sportova i unutar same dvorane dali prostoriju za čuvanje vrijedne opreme. Koliko je ovo naporan sport i koje su razlike u hokeju na sanjkama i 'klasičnog' hokeja? Njihova iskustva možete vidjeti na linku: Inače, razlike u ova dva sporta nema osim u jednom malom detalju, a taj je trajanje igre. Hokej na ledu igra se 3x20min. Sve ostalo je isto, dinamično, brzo, atraktivno sa puno duela na ogradi klizališta. To je prema mnogima najatraktivniji i najgledaniji paraolimpijski sport. Za finala na nekoliko zadnjih Olimpijskih igara i svjetskih prvenstava do karata je bilo jako teško doći. Trenutno ste jedini klub u Hrvatskoj, no ima li interesa da se hokej u sanjkama za OSI pokrene još negdje osim u Zagrebu? Grad Zagreb ima dva i pol klizališta. Dom sportova, Zagrebački velesajam i ono pola Šalata, ima pet klubova hokeja na ledu nekoliko klizačkih klubova plus termine za rekreativno klizanje. Znači do termina za bavljenje bilo kojim od ovih sportova je jako teško doći. Isto tako broj osoba s invaliditetom koje se već bave sportom je na sreću dosta velik. To sve govori u prilog tome da u gradu Zagrebu ne treba još jedan klub hokeja na sanjkama i to ne zato da se bojimo konkurencije nego isključivo zato jer za to nema ni potrebe ni mogućnosti. Naravno, ako se bilo gdje u Hrvatskoj pokaže potreba ili interes osoba s invaliditetom Mrge će svojim iskustvom pomoći u razvoju toga sporta. Vidite li Mrge u budućnosti kao hrvatski klub na Paraolimpijskim igrama? Idemo korak po korak, učimo jedni od drugih i nadam se da ću dobiti još barem četiri do pet novih zaljubljenika i u pozitivnom smislu fanatika za hokej s kojima bi onda mogao formirati natjecateljsku ekipu. S tom ekipom u početku bi igrali prijateljske utakmice protiv ekipa iz Austrije, Italije, Slovačke a kada bi sakupili dovoljno iskustva krenuli bi i na svjetska prvenstva. Ali tamo bi nastupale Mrge u oklopu pod zastavom Hrvatske. Po podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, one trpe i posebni oblik diskriminacije - izolaciju i socijalnu isključenost Proteklog vikenda puno se prigodno govorilo u povodu 8. Svim ženama treba podrška, a posebno ženama s invaliditetom, poručila je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak pozvavši na ratifikaciju Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Većina žena s invaliditetom slabo obrazovana U Hrvatskoj od ukupno 515. Krajem prošle godine bilo ih je zaposleno tek 1. Nažalost, zbog nedostatka hrabrosti i potpore malo ih odluči prijaviti diskriminaciju i nasilje, pa ih pozivam da prevladaju svoje strahove i prijave takve događaje, kako bi se izborile za svoja prava, rekla je Slonjšak. Žene s invaliditetom su nevidljive, ustvrdila je pučka pravobraniteljica Lora Vidović, ocjenivši da se čitavo društvo mora uključiti u ativnosti koje bi promijenile predrasude o osobama s invaliditetom, pogotovo o ženama. Ravnateljica Vladina Ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin podsjetila je da je Hrvatska potpisala Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, ali se još uvijek čeka njezina ratifikacija. Najavila je osnivanje radne skupine u kojoj će biti i predstavnice Mreže zajednice žena s invaliditetom, koja će raditi na prijedlozima mjera za brže postizanje ravnopravnosti spolova. Ekonomska neovisnost žena Pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava Tatjana Dalić ocijenila je kako je temelj borbe protiv nasilja nad ženama njihova ekonomska neovisnost, te podsjetila na niz poticaja i naknada koje poslodavci primaju ako zaposle invalidnu osobu. Nikada nisam čula da se uspješnom muškarcu postavlja pitanje - kako ste uskladili karijeru i privatni život. To je pitanje rezervirano samo za žene i to moramo mijenjati, poručila je Dalić. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić kaže da se iz pritužbi koje stižu u njezin ured vidi da 70 posto žena trpi diskriminaciju, a u toj populaciji žene s invaliditetom su posebno ranjiva skupina. Puno su više izložene višestrukoj diskriminaciji, od obrazovanja do zapošljavanja. Tek oko 18 posto ih ima srednju naobrazbu dok je muškaraca s invaliditetom i srednjom školom dvostruko više. Nešto više od tri posto ih ima visoku naobrazbu, a muškaraca je oko četiri posto. Žene s invaliditetom su više izložene nasilju, i to ne samo od svojih partnera nego i od obitelji. Po podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, one trpe i posebni oblik diskriminacije - izolaciju i socijalnu isključenost. O tome svjedoči podatak da 24 posto žena s invaliditetom žive same, dok je takvih muškaraca dvostruko manje, napominje Ljubičić. Memorijalni turnir 'Željko Klepač', kojim je obilježen veliki jubilej, bio je organiziran u suradnji s Hrvatskim savezom boćanja osoba s invaliditetom HSBI. Svečano otvorenje Memorijala vodio je predsjednik BK OSI DDZ Željko Klepač — Uriho, Željko Jarić-Pavičića, a događaju su tom prigodom nazočile brojne istaknute osobe, uz ostale i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, zamjenik pročelnika Gradskog ureda za odgoj, obrazovanje i šport, Milan Čolić, predsjednik HPO-a Ratko Kovačić, predsjednica Društva distrofičara Zagreb, Marica Mirić, te Marinka Bakula Anđelić koja je bila izaslanica zamjenice gradonačelnika, Sandre Švaljek. Ovaj svečani događaj uveličao je i potpredsjednik Hrvatskog paraolimpijskog odbora, predsjednik Zagrebačkog športskog saveza osoba s invaliditetom i ravnatelj ustanove URIHO, Josip Držaić, koji je izrazio podršku klub, čestitao mu na dosadašnjim uspjesima i zaželio jednako uspješnu budućnost. Zagrebački gradonačelnik u mirovanju Milan Bandić otvorio je sportski dio proslave odigravši jednu partiju boćanja sa Željkom Jarićem-Pavičićem. Na Memorijalu je sudjelovalo sedam klubova s više od 150 sportaša, trenera, sudaca i asistenata. Nakon proglašenja najboljih i podjele medalja koju je vršio dopredsjednik Zagrebačkog športskog saveza osoba s invaliditetom, Želimir Gulan, proslava se preselila u restoran Ugostiteljsko turističkog učilišta, gdje je uslijedila svečana večera i glazbeni program, a za dobru atmosferu pobrinuo se Damir Juren. Na kraju proslave svi su se sudionici složili kako će se ove proslave dugo sjećati, jer je to bila na najbolji mogući način obljetnica prvih deset godina BK OSI DDZ Željko Klepač — Uriho. Svakako treba spomenuti kako su tijekom večere sjajni domaćini bili ravnatelj ustanove URIHO i osoblje Ugostiteljsko-turističkog učilišta. Iako je turnir bio revijalnog karaktera, sportaši su kroz svoj pristup to pretočili u pravo sportsko nadmetanje. Sam događaj ispunio je sva moja očekivanja. Prije svega moram istaknuti doprinos svih nas u klubu, koji su svojim aktivnostima bili neprocjenjiva pomoć u logističkoj i organizacijskoj provedbi turnira. Sve to ne bi bilo moguće bez naših volontera. Veseli me što smo postali prepoznatljiv sportski klub u Zagrebu sa sportskim rezultatima koji nas obilježavaju kroz sve godine rada i djelovanja. Naš rad posljednje tri godine podupire u svakom segmentu ustanova URIHO s ravnateljem Josipom Držaićem i svojim djelatnicima. Bez te pomoći bilo bi teško provesti u djelo sve naše aktivnosti. Ademir Fazli BC3 kategorija: 1. Danijela Mataija BC 4 kategorija: 1. Ministarstvo socijalne politike i mladih priprema zakonski tekst, a kako bi dobili što bolje i konkretnije prijedloge za 11. Predsjednica Udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet Mira Katalenić podsjeća da je u Hrvatskoj od 1998. Pravo na psa i drugim skupinama Novim zakonom obuhvatit će se i druge skupine, kao što su osobe u invalidskim kolicima, one koje boluju od kroničnih bolesti, poput dijabetesa i epilepsije, te djeca s teškoćama u razvoju kojima psi pomažu u rehabilitaciji i terapiji. Njime bi trebalo urediti čitavu problematiku od prava i obveza korisnika pasa pomagača, preko školovanja pasa od šteneta do odraslog psa, do propisa o radu stručnjaka koji sudjeluju u njihovu odgajanju i pomaganju u rehabilitaciji. U Hrvatskoj se pravo na psa pomagača može ostvariti kroz sustav socijalne skrbi, a mnogim korisnicima to su omogućile udruge putem projekata i donacija. Godišnje ih sada čeka oko 20 do 30, kaže Katalenić. Centar je u vlasništvu Grada Zagreba i Ministarstva socijalne politike i mladih, a osnovan je prije nekoliko godina. U njemu se školuju psi pomagači i vodiči, te oni određeni za rehabilitacijske i terapijske postupke. Najčešći pomagači labradori i zlatni retriveri U takvim poslovima najčešće sudjeluju labradori i zlatni retriveri jer su to iznimno tolerantni i dobro socijalizirani psi, ističe Katalenić. Što se tiče proširenja skupine osoba kojima su psi pomagači potrebni, Katalenić navodi oboljele od kroničnih bolesti kao što je, primjerice, dijabetes. Obučeni pas na vrijeme može prepoznati, odnosno osjetiti dijabetičku komu svog vlasnika i upozoriti ga na terapiju. Isto tako mogu se osposobiti za pomoć oboljelima od epilepsije ili anoreksije, a jako su važni za rehabilitaciju djece s poteškoćama u razvoju. Kao primjer Katalenić ističe slučaj osječke djevojčice koja se otišla liječiti od anoreksije u Portugal, u čemu joj je pomagao njezin pas s kojim je bila jako povezana. Krajem prošle godine otac djevojčice nazvao nas je i zamolio za pomoć kako bi pas mogao zrakoplovom otputovati u Portugal jer su tamošnji liječnici to predložili. Pomogli smo u pribavljanju dozvola za let i, na radost sviju, djevojčica se počela oporavljati i gotovo je izliječena, kaže Katalenić. Puno je životnih situacija u kojima psi odigraju ključnu ulogu u pomaganju oboljelima, istaknula je Katalenić poručivši da se javnost mora više senzibilizirati za prava osoba kojima su psi pomagači potrebni u svakodnevnom životu. Može sve zajedno ili jednu po jednu. Prodajem ih — sa smiješkom, kojim prikriva gorčinu, govori nam, grleći svoje četiri diplome, 39-godišnja Margareta Matijević. Za mene posla nema — Nema ništa, baš ništa. Od jutros sam našla samo ovu jednu plastičnu bočicu i to nešto malo papira. Ah, da, i neke sandale — dodaje pokazujući košaru na svojoj trokolici. Imam je deset godina. Na nju mogu natovariti ono što nađem, dobro me služi — kaže. Margareta Matijević rođena je u lipnju 1975. Uvijek sam govorila hrvatski, a to je tih godina tamo bilo opasno. Ovdje sam upisala najprije teologiju na Katoličko-bogoslovnom fakultetu, a zatim povijest na Hrvatskim studijima. Diplomirala sam na oba fakulteta, bila sam dobra studentica, a zato sam dobila i Rektorovu nagradu. Zaposlila sam se u Hrvatskom institutu za povijest. Tamo sam došla kao prva violina, a doveli su me do toga da nisam opravdala očekivanja. Radila sam ondje gotovo 12 godina, u međuvremenu sam magistrirala i doktorirala i stekla zvanje znanstvenog suradnika. A onda mi je 7. Nisu bili fer prema meni i to me malo žulja — govori dok joj se svijetle oči pune suzama. Presudna rodbina i veze — Ma dobro sam, dobro se sa svim tim nosim, ali ponekad mi bude teško... O, bože, stvarno ću postati čovjek-slučaj — kaže tiho spremajući svoje diplome u ruksak. U Institutu za povijest bavila se crkvenom poviješću 19. No, na razvoj karijere znanstvenog novaka presudan utjecaj ima šef, a ona se, kaže, sa svojim i nije usrećila. Umjesto da je potiče i da joj pomaže, preskakao ju je kad je trebalo ići na seminare, usavršavanja, a kad bi i išla, za nju nije bilo dnevnica. Nisam imala uvjete za rad, u arhiv u Beograd, gdje je za moj rad iznimno važna građa, išla sam samo jedanput, i to malo prije nego što je moj šef otišao u mirovinu... Da sam imala boljeg šefa i bolje uvjete, mogla sam biti prva violina, jer sam tamo došla kao najbolji student... Taj posao volim i to me žulja, jako — kroz suze će, a na pitanje od čega živi, pomalo nevoljko priznaje: — Od minusa na računu i toga što skupim. Prvo sam počela prodavati svoje stvari koje su mi se činile kao višak, torbu, cipele, odjeću.... Znate, svaka žena u ormaru ima dosta toga što ne koristi. Tako je bilo i kod mene, a onda sam počela prekopavati po kontejnerima. Nedavno sam našla ploču za pikado. Prodala sam je odmah za 30 kuna. Dobro se prodaju cipele, odjeća, ma bilo što. Nedavno sam našla hrpu knjiga — prepričava Margareta. Tako, zimskih mjeseci, kad su dani kraći zaradi oko 800 kuna, ljeti nešto malo više. Samo, crkvenu povijest baš volim... U proteklih godinu dana poslala je dvadesetak molbi u škole, samo joj je jedna odgovorila, da je za njih prekvalificirana. Odbijenicu je dobila i s Filozofskog fakulteta u Zadru, jer imaju svoje znanstvenike, a iz Hrvatskog instituta za povijest, gdje se otvara novo radno mjesto, poručili su joj da nije za nju. Margareta se nada i čeka. Potrebna znanja: srednja stručna sprema upravne struke te engleski jezik. Razina obrazovanja je srednja škola od četiri godine. Potrebno je i poznavanje osnova informatike i osnovno korištenje računala u Windows okruženju. Naknada za prijevoz na radno mjesto isplaćuje se djelomično. Posao je na određeno vrijeme, mjesto rada je Zabok, Zlatar, Donja Stubica, Klanjec, Pregrada. Radi se puno radno vrijeme u prijepodnevnoj smjeni, uz prijavu obvezno dostaviti životopis i dokaz o stečenoj stručnoj spremi.. Natječaj vrijedi do 9. Krapinsko-zagorska županija nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske i pripada prostoru središnje Hrvatske. Zasebna je geografska cjelina koja se pruža od vrhova Macelja i Ivančice na sjeveru do Medvednice na jugoistoku. Zapadna je granica, ujedno i državna s Republikom Slovenijom, rijeka Sutla, a istočna granica je vododjelnica porječja Krapine i Lonje. Ovako razgraničen prostor Županije podudara se s prirodnom regijom Donje Zagorje. Površinom je jedna od manjih županija ali ima veće demografsko značenje jer je gustoćom stanovnika od 122 stanovnika po kilometru četvornom iznad republičkog prosjeka koji iznosi 84, te je, uz Međimursku i Varaždinsku županiju, najgušće naseljeno područje Republike Hrvatske. Izložba je, sredstvima Ministarstva kulture, realizirana u suradnji Tiflološkog muzeja i Instituta za istraživanje avangarde, a izloženi radovi su iz Kolekcije Marinko Sudac. Na prvi pogled umjetnički posao Vlade Marteka posve je jednostavan, čak bi se moglo reći i da je svima razumljiv. Taj predpjesnik obraća se širokom auditoriju u javnim prostorima i na ulici. Iza njegovih djela krije se provokativni umjetnik, kartograf, te ulični performer. Njegov umjetnički izričaj, na prvi pogled, više bi pristajao zaigranom djetetu nego odrasloj osobi, autoru zavidne umjetničke karijere. Martek je nepopravljivi optimist i romantik, a za sebe tvrdi da je anarhist. Martek nas upozorava da ČITAMO ono što nam politika ne obznanjuje, da bismo spoznali pravo stanje stvari, u bilo kojem trenutku povijesti i njegova djelovanja. Avangardisti upravo to rade — ukazuju na socijalnu nepravdu, raskrinkavaju sisteme, preziru komformizam i komercijalizaciju. Umjetnici su, žive skromno, ne boje se vlasti, u mladosti anarhisti, vječni buntovnici s razlogom. Samo onaj tko želi može između redaka pročitati što znači Martekova demistifikacija, on ne želi biti pjesnik nego predpjesnik, ne želi biti rob umjetnosti, ne želi ljudima neposredno govoriti stvari koje bi ih mogle zaboljeti, nego posredno, kroz umjetnost. Neki od njih će poslije razmišljati i zbog toga krenuti boljim putem, osjetiti se sigurnijima, slijediti svoju ludost, neki svoj unutarnji glas. To smatra divnim, tu pedagogiju i didaktiku same umjetnosti. Ta umjetnost se ne izlaže da bi došla publika i gledala je nego da djeluje na mlade ljude u smislu poziva na slobodu mišljenja i izražavanja. Ovom izložbom Tiflološki muzej želi osobe oštećena vida upoznati s umjetnošću Vlade Marteka te im približiti svijet suvremene umjetnosti. U prilagodbi su korištene dostupne i slijepim osobama prihvatljive tehnike poput Brailleova pisma, verbalnih opisa, filmskih naracija i reljefnih otisaka. Izvor: Podijeli na facebooku Hrvatska radiotelevizija prilagodila je seriju Crno-bijeli svijet osobama oštećena sluha i vida. Serija večeras kreće s emitiranjemu, a prikazivat će se od ponedjeljka do četvrtka u 20 sati na Prvom programu HTV-a. Slijepe i slabovidne osobe seriju će moći pratiti na Drugom programu Hrvatskog radija. Riječ je o dodatnim verbalnim opisima scena koji se emitiraju u vrijeme zvučnih pauza tišina , kao pomoć u razumijevanju i ostvarivanju što potpunijeg dojma emisije za osobe oštećena vida. Osobe oštećena sluha seriju će moći pratiti uz titlove na txt stranici 888, na način na koji i inače prate HRT-ove sadržaje uz ovu stranicu. Također, gledatelji koji HRT-ove programe prate putem zemaljskih odašiljača ne putem kabelskih i IPTV operatera — Max-TV, B-Net… na svojim će prijamnicima moći aktivirati tzv. Pozivamo naše korisnike oštećena sluha i vida da u ponedjeljak 2. Preuzeto: Podijeli na facebooku Dino je ove godine osvojio je srebro u slalomu te drugo mjesto u ukupnom poretku Svjetskog kupa sjedećih skijaša na završnici u St. Moritzu, što je najveći uspjeh u povijesti hrvatskog skijanja osoba s invaliditetom Nakon Zimskih paraolimpijskih igara u ruskom Sočiju 2014. U kanadskoj Panorami od 28. Hrvatska je u Sočiju imala dva predstavnika - Dinu Sokolovića i Damira Mizdraka — a naš najbolji skijaš s invaliditetom u konkurenciji sjedećih skijaša osvojio je 12. Naš drugi predstavnik Damir Mizdrak je u slalomu, u konkurenciji slijepih i slabovidnih, s vodičem Lukom Debeljakom ostvario 11. Prije održavanja Svjetskog prvenstva u Kanadi Sokolović je ostvario niz dobrih rezultata u Svjetskom kupu. Na utrkama u švicarskom St. Moritzu bio je prvi i četvrti u slalomu, te peti i šesti u veleslalomu. Ostvarenim vremenima osvojio je drugo mjesto u slalomu te drugo mjesto u ukupnom poretku Svjetskog kupa sjedećih skijaša na završnici u St. Bio je to najveći uspjeh u povijesti hrvatskog skijanja osoba s invaliditetom. Prema prikazanim vožnjama u proteklih nekoliko mjeseci, s opravdanjem od Dina Sokolovića možemo očekivati radosne vijesti s natjecanja u Kanadi. Finalne pripreme za skijaško prvenstvo u punom su zamahu već nekoliko dana, Dino ne pokazuje znake umora, kao da i nema napornu sezonu iza sebe. Spomenimo da će se na Svjetskom prvenstvu u Kanadi natjecati oko 130 sportaša iz 30 zemalja svijeta. Nastavit ću volontirati i dalje. To mi je važno zbog gluhoslijepih osoba kojima pomažem. Troje finalista izabralo je stručno povjerenstvo, između 22 prijavljenih kandidata na natječaju što ga je raspisao Volonterski centar Zagreb VCZ , da bi potom o finalnom dobitniku odlučili građani i drugi volonteri svojim glasovima podrške. Nastavit ću volontirati i dalje. To mi je važno zbog gluhoslijepih osoba kojima pomažem. On je naš domar, vozač, kuhar na pikniku, prevoditelj, intervenor odnosno prati gluhoslijepu osobu na mjesta kamo želi ići i usput joj opisuje što sve vidi uokolo. U Savezu za Slavka imaju samo riječi hvale jer se, kažu, uspjeva suprostaviti društvenim predrasudama, a u nemogućim situacijama ostati staložen i pouzdan, pravi džentlmen. Želim to približiti gluhoslijepima. Na zajedničkim izletima skupljamo grančice, češere, sve zanimljivo što nađemo. Potom u radionicama radimo ukrase za Božić, Uskrs i za svaku drugu prigodu. Ono što je najvažnije je pružiti nekome mogućnost odabira. Među dvoje finalista ušla je Maja Vuga, 22-godišnja studentica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta i volonterka u Udruzi za terapijsko jahanje Don Kihot, gdje uspješno povezuje svoje dvije ljubavi - rad s djecom i rad sa životinjama. Dežura svaki dan i pomaže sedmero korisnika u terapiji, te vodi brigu oko svih pet konja, kao i oko imanja koje zahtijeva neprestane građevinske intervencije, pa se dobro snalazi i s motornom pilom. Mladi finalist Marin Čujić volonter je udruge Krijesnica od 2013. Kako se Marin i sam izborio s malignom bolešću, uključio se u Mlade Krijesnice, ne samo kao korisnik, nego i kao volonter. Svoju predanost pokazao je ponovo ove godine kada se nakon operacije i izlaska iz bolnice prvo zaputio do Krijesnica kako bi provjerio kakva im je pomoć potrebna. Volonterski centar Zagreb dodjeljuje Volonterskog Oskara u suradnji s Gradom Zagrebom, odnosno Uredom za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, kako bi istaknuli poseban i nezamjenjiv doprinos kojeg volonterke i volonteri daju razvoju zajednice i poboljšanju kvalitete života u Zagrebu, rekla je izvršna direktorica VCZ-a Jela Prgić Znika. Zahvalu volonterima uputila je i pročelnica nadležnog ureda Višnja Fortuna, a nazočne je pozdravio predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Darinko Kosor. Zato su svi oni koji izdvajaju vrijeme za one koje ne poznaju - dobitnici Oskara. Također provode program samozbrinjavanja za adolescente koji ne mogu nastaviti obrazovanje za zanimanje te program radno-okupacijskih aktivnosti za odrasle osobe s višestrukim teškoćama. Centar za odgoj i obrazovanje Dubrava osnovan je 1966. Imate li viziju razvoja i opstanka Centara za odgoj i obrazovanje Dubrava? Prošle školske godine bili smo prvi puta domaćini vrlo uspješne Državne smotre radova učenika sa teškoćama u razvoju u organizaciji Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih pod pokroviteljstvom pravobraniteljice za sobe s invaliditetom Anke Slonjšak, Ministarstva socijalne politike i mladih te Grada Zagreba. Ove godine u travnju organiziramo četrnaesti INKAZ koji promovira mogućnosti kulturno umjetničkog stvaralaštva osoba s invaliditetom. Istaknula bi suradnju sa udrugom Civitas s kojom ove školske godine 2014. Obzirom na integraciju djece i mladih s invaliditetom u redovan sustav školovanja, postoji li manji interes za školovanje u Centru? Trenutno je oko pedesetero djece na smještaju. Stvarnost je da djeca plaču pri dolasku u Centar iz svojih domova, no završetkom školovanja plaču zajedno s nama kada odlaze. Pokušavamo da se dobro osjećaju i da su zadovoljni. Dobre strane obrazovanja u našem Centru su što naši učenici pod jednim krovom imaju organizirane rehabilitacijske sadržaje tj. Široki dijapazon usluga koje pružamo kao i medicinsku njegu, pratnju, nošenje te veliki broj slobodnih aktivnosti. Što se tiče savladavanja školskog programa djeca imaju individualizirani pristup s obzirom na njihove potrebe. Koje su novine, kako za učenike tako i za javnost, kojima potičete socijalizaciju i vidljivosti djece polaznika Centra? Njihovi učenici dolaze u Centar i podučavaju matematiku, engleski i njemački jezik. Radimo na proširenju usluga u zajednici, konkretno formirat ćemo mobilne timove. Naši edukacijski rehabilitatori pomažući profesorima i nastavnicima u redovnim školama dajući potporu integraciji u redovni školski sustav. Radimo na unapređivanju potpomognute komunikacije i na organizaciji savjetovanja gdje će naši stručnjaci edukacijski rehabilitatori, fizioterapeutu, radni terapeuti psiholozi i socijalni radnici pružati sustavnu pomoć obiteljima zbog prevladavanja poteškoća u vezi sa invaliditetom. Činjenica je da se djeci nude i zanimanja koja su nezapošljiva, primjerice pomoćni pletač ili pomoćni obućar. Planirate li izmjene kako djeca ne bi ostajala na zavodu za zapošljavanje? Već smo poduzeli neke radnje pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, te čekamo njihov odgovor. Pokušat ćemo dobiti zeleno svjetlo za školske programe web dizajnera i komercijalistu, a razmišljamo i o promijeni pomoćnih programa svjesni da imamo sve manji broj učenika koji su zainteresirani, kao i da su to zanimanja s kojima ostaju na zavodu za zapošljavanje. Mislim da je važno raditi na preduvjetima zapošljavanja na otvorenom tržištu rada ulaganjem upravo u obrazovanje osoba s invaliditetom za zanimanja koja su konkurentna i zapošljiva na tržištu rada. Tako bi se preveniralo i siromaštvo te omogućilo ravnopravno sudjelovanje osoba s invaliditetom u životu zajednice. Koji je broj djece koja nastavlja visoko obrazovanje i imate li suradnju sa HZZ? Prošle školske godine šestoro učenika nastavilo je visoko obrazovanje, a ove godine prijavilo se deset učenika za polaganje državne mature. Najčešće je to Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Katoličko-bogoslovni fakultet, Filozofski fakultet, Pravni i Ekonomski fakultet. Imamo dobru suradnju s kolegicom Petir iz HZZ-a koja nam svake godine dolazi u Centar te roditeljima i učenicima daje osnovne informacije, a uvijek je se može i kontaktirati. Imate li saznanja kako se djeca snalaze nakon što se iz Dubrave vrate u svoju sredinu? Brojne arhitektonske barijere, kao i mala sredina, uzrok su da naši učenici često ostaju vezani za kuću. Problem je i nedostatak prijevoza te je situacija doista loša. Koliko je integracija dobra i uspješna nakon školovanja u Centru Dubrava? Prirodno je da roditelj želi probati ono što misli da je najbolje za dijete, međutim događa se da pojedina djeca nisu uspješna u redovnom školskom sustavu. Trenutno imamo nekoliko zahtjeva roditelja za premještaj iz redovnog sustava kod nas. Novim Zakonom o odgoju i obrazovanju, koji je stupio na snagu od 1. Naime, novi zakon predviđa premještaje u druge školske programe do početka polugodišta što postaje problem. Razlog leži u neprihvaćanju i teškoćama u svladavanju školskog gradiva. Mislim da treba raditi na edukaciji nastavnika, ravnatelja i stručnih suradnika u redovnom programu. Nisu dovoljno educirani, a isto tako postavlja se pitanje arhitektonskih barijera npr. Koji su vam planovi prioritet i kako ih namjeravate realizirati? Problem predstavlja nedostatak kombija za prijevoz učenika. Dobili smo jedno vozilo 2014. Jedno nije ni prilagođeno za prijevoz djece u invalidskim kolicima. Planiramo to riješiti humanitarnim koncertima, donacijama. Pozivamo sve zainteresirane pravne i fizičke osobe spremne pomoći u realizaciji opremanja senzorne sobe, kao i kupnji prilagođenog vozila za djecu u invalidskim kolicima da kontaktiraju Centar. Više informacija na stranici. Za ekipu košarkaša u kolicima nastupili su Dora Magdić, Dino Kolega, Josip Maras, Albert Jurković i Matija Tenšić koji su zaista ostavili dubok dojam na košarkaše izbornika Jasmina Repeše. Nakon odigranog susreta, naime, na vlastitoj su koži osjetili koliko je zahtjevnije igrati paraolimpijsku košarku, a ujedno su se upoznali i s mogućnostima kolega u kolicima. Pogoditi obruč iz kolica, tu smo se i mogli nekako snaći, ali bez kretanja to je doista bilo nemoguće. Hrvatski izbornik i trener Cedevite Jasmin Repeša, u potpunosti daje podršku za ovakvu popularizaciju košarke u kolicima, jer je u inozemstvu ova vrsta predstavljanja sasvim uobičajena. Iako su oni prvi put igrali u kolicima dobro su se snašli, pa su čak pogodili i jednu tricu. Košarkaš u kolicima iz Varaždina Albert Jurković zahvalio se organizatorima All Star susreta te upozorio kako košarka u kolicima, nažalost, nije prisutna u medijima koliko zaslužuje. Košarka u kolicima, da podsjetimo, pokrenuta je prije dvadesetak godina u Centru za rehabilitaciju u Božidarevićevoj, a nešto kasnije osnovan je Hrvatski savez košarke u kolicima sa sedam klubova koji se natječu u hrvatskoj te u regionalnoj ligi sa Slovencima, Austrijancima, Talijanima i košarkašima iz Bosne i Hercegovine. Mijina mašta, humor i sposobnost da pronađe veselje u malim stvarima uče nas kako živjeti sa zahvalnošću. Tijekom devet godina snimanja Eva je kamerom zabilježila Mijine snove, želje, ideje o životu, ljubavi i stvari koje je usrećuju. Eva je godinama htjela snimiti film o Miji: preispitivala je njihov odnos i sram zbog nje, zbog onoga što nije mogla prihvatiti, zbog sebe i obitelji. Na tome putu frustracija je nestala - ostala je samo Mia, njezina energija, životna radost i njihova ljubav. Eva Kraljević rođena je 1981. Diplomirala je filmsko snimanje na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti, a radi kao snimateljka i fotografkinja. Kao snimateljka radila je na desetak kratkih, deset srednjometražnih i dugometražnih dokumentaraca, TV drama i reportaža, namjenskih filmova i muzičkih spotova. Podijeli na facebooku Tvrtka Adscanner d. Potrebni su im suradnici za obradu podataka, a koji su završili četverogodišnju srednju školu. Za poslove obrade podataka potrebno je poznavanje njemačkog i engleskog jezika u govoru i pismu razina B2. Posao je na neodređeno, a radi se puno radno vrijeme. Nije potrebno radno iskustvo. Mjesto rada je Grad Zagreb, bez naknade za prijevoz. Natječaj vrijedi do 27. Zamolbe slati na e-mail adresu: Izvor: Podijeli na facebooku Tražena razina obrazovanja je završena osnovna škola, odnosno srednja trogodišnja ili četverogodišnja. Mogućnost zapošljavanja po programu Javnih radova - Radom za zajednicu i sebe Gradska knjižnica Franjo Marković iz Križevaca javna je i neprofitna ustanova u kulturi, u gradu s 22. Petar Orehovec, Gornja Rijeka i Kalnik, s ukupno 36. Svrstava se u III. Najstarija je narodna knjižnica u županiji četvrta po starosti u Hrvatskoj i najstarija kulturna ustanova u gradu. Knjižnica kontinuirano djeluje od 1838. Tražena razina obrazovanja je završena osnovna škola, odnosno srednja trogodišnja ili četverogodišnja. Mogućnost zapošljavanja po programu Javnih radova - Radom za zajednicu i sebe. Posao je na neodređeno, a radi se puno radno vrijeme, u jutarnjoj smjeni, nije potrebno radno iskustvo. Mjesto rada je Grad Križevci, a naknada za prijevoz isplaćuje se djelomično. Natječaj vrijedi do 26. Ugovor o osnivanju prvog takvog centra u državi potpisali su u četvrtak zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Sandra Švaljek i ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić. Švaljek je istaknula da su za Centar predvidjeli prostor u Ilici 29, veličine 180 četvornih metara. Za početak rada država je za ovu godinu osigurala milijun kuna, a Zagreb tri milijuna kuna. Osnivanjem takvih centara osiguravamo da i osobe s invaliditetom ostvare svoje Ustavno pravo na rad i doprinosimo zapošljivosti te posebno ranjive skupine, istaknula je Švaljek. Dosad se to rješavalo tako da bi ljudi završili na Zavodu za zapošljavanje kao višak ili kroz invalidske mirovine, koje su izuzetno male, napomenuo je. Mrsić kaže da je lani zaposleno najviše osoba s invaliditetom, a taj trend vidi se i ove godine, od kada se provodi novi Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Novi zakon propisao je da svi poslodavci koji zapošljavaju više od 20 radnika, a takvih je u Hrvatskoj trenutno 7. To znači da bi u Hrvatskoj trebalo biti 26. Život u zajednici nije privilegij nego odgovornost društva prema osobama s invaliditetom. U našem društvu osobe s intelektualnim i mentalnim teškoćama konačno postaju ono što jesu, prije svega osobe koje se ravnopravno uvažavaju i uživaju sva prava kao i ostali građani, a prisutnost i zajednički život s drugima u zajednici temeljni je preduvjet njihovog potpunog sudjelovanja i participacije u društvu te ostvarivanja temeljnih ljudskih prava, navodi Ministarstvo socijalne politike i mladih u priopćenju. Prema Operativnom planu deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju tu djelatnost predviđeno je da do 2016. Medijskoj kampanji priključila se i Hrvatska radiotelevizija koja će objavljivati prigodne spotove koji pozivaju društvo na suradnju i potporu osobama s invaliditetom da ostvare pravo na život u zajednici. Razina obrazovanja: srednja škola s 3. Potrebno poznavanje osnova informatike i osnovno korištenje računala u Windows okruženju. Naknada za prijevoz na radno mjesto isplaćuje se u cijelosti. Posao je na određeno vrijeme, a mjesto rada je u Puli. Nije potrebno radno iskustvo, radi se prijepodne i poslijepodne, vikendom i praznicima, 36 sati tjedno. Natječaj vrijedi do 28. Ovaj projekt je financiran s gotovo 300. Njegova realizacija pridonijet će popularizaciji potreba slijepih i slabovidnih osoba, jer će im omogućiti lakše studiranje, rekao je dekan splitskog Ekonomskog fakulteta Željko Garača. Profesor splitskog Ekonomskog fakulteta Marko Hell rekao je da trenutačno u Splitu postoji desetak potencijalnih slijepih i slabovidnih studenata kojima će biti omogućeno olakšano e-učenje. Diplomirani magistar filozofije i povijesti, slijepi magistar edukacije, Ivan Bogdanović 25 ocijenio je kako je ovim projektom postignut evidentan napredak u dostupnosti literature slijepim i slabovidnim studentima. Digitalnu prilagodbu literature namjenjene potrebama slijepih i slabovidnih studenata obavila su 33 studenta splitskog sveučilišta, kojima su za taj angažman dodijeljene posebne zahvalnice. Na zagrebačkom Agronomskom fakultetu održana je završna konferencija EU projekta 'Izobrazba kao priprema za posao u ukrasnoj hortikulturi' na kojoj su sudjelovali predstavnici institucija značajnih za kvalitetu života i zapošljavanje osoba s invaliditetom, uz ostale i dr. Fabrizio Fea, gost predavač iz Italije. O problematici i mogućnostima zapošljavanja osoba s invaliditetom govorile su predstavnice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom te pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak. Agronomski fakultet bio je nositelj programa, a edukaciju je provodio zajedno s Udrugom za promicanje istih mogućnosti UPIM i Centrom za odgoj i obrazovanje Dubrava. Ovaj hvale vrijedan projekt prvi put je primijenjen u Hrvatskoj, iako je već dugi niz godina u europskim državama zaslužan za zapošljavanje osoba s invaliditetom u ukrasnoj hortikulturi. Osim osposobljavanja i obrazovanja, ukrasna hortikultura može se primijeniti i kao radna terapija za osobe s invaliditetom. Vrijednost IPA projekta bila je 213. Također, nabavljeni su potrebni alati i ostali materijali za izobrazbu, a tiskan je i priručnik o ukrasnoj hortikulturi za osobe s invaliditetom 'Osnove ukrasne hortikulture' i izrađena internet stranica. Na završnoj konferenciji moglo se saznati da je osposobljeno 14 edukatora koji će usvojena znanja iz područja ukrasne hortikulture prenositi na osobe s invaliditetom u svojim matičnim institucijama kako bi pridonijeli njihovom boljem pozicioniranju na tržištu rada. I ono možda najbitinije: 35 osoba s invaliditetom uspješno je završilo izobrazbu na Agronomskom fakultetu u sklopu ovog projekta. Edukacija se provodila kroz teoretski i praktični dio, gdje su polaznici primjenjivali stečena znanja, uz nadzor edukatora i profesorica s Agronomskog fakulteta. Cilj je da oni nakon završne faze ovog projekta, sva znanja i vještine koje su dobili, prenesu i pokušaju replicirati u svojim matičnim institucijama i prilagode ga vrsti invaliditeta koji je tamo prisutan. Projekt je bio sastavljen iz dva dijela, imali smo teoretski i praktični dio edukacije. Na teoretskom su dolazili samo edukatori i nakon toga imali bi praktični dio edukacije gdje bi oni dovodili korisnike iz svojih institucija. Minimalno bi doveli dvije osobe, a onda bi jedan edukator i dvije osobe s invaliditetom činili jednu grupu. Radili bi različite praktične vježbe u eksperimentalnom vrtu Zavoda za ukrasno bilje. Navedene vježbe su rađene pod vodstvom dviju profesorica, Vesne Židovec i Martine Skenderović Babojelić, a također smo imali pomoć studentica zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Kod nas na Agronomskom fakultetu ovo je prvi put da se susrećemo sa osobama s invaliditetom, pa smo upravo zbog toga osjetlili mali strah, jer na početku nismo znali kako će sve to ispasti, a ispalo je jako dobro, jako pozitivno. Svi sudionici programa, od edukatora do samih korisnika, bili su izrazito zadovoljni što su imali priliku sudjelovati. Žao nam je što je sad sve završilo, ali nadamo se i idemo prema tome da napravimo nastavak ovog programa, pa da opet surađujemo s istim institucijama i da uključimo neke nove. Sada znamo kako raditi s osobama s invaliditetom, a to je jedno korisno iskustvo, vrijedni su to ljudi, ono što su oni napravili za vrijeme trajanja projekta je neopisivo lijepo. Voljeli bi da kad bi se neka osoba koja je uspjela završiti ovaj program također našla i posao, bio bi nam to izrazito veliki plus i radimo na tome. Izvor: Cilj projekta je usmjeriti se na smanjenje socijalne isključenosti starijih i nemoćnih osoba, posebice onih kojima je u svakodnevnici potrebna blizina i koji pate od osjećaja usamljenosti ili im je povećana potreba za socijalnim kontaktom. Projekt je krenuo u prosincu 2014. Neki od korisnika su i osobe s oštećenjem vida te im je uvelike potrebna pomoć u kući, uz donošenje namirnica, lijekova te prijateljski razgovor. Naši volonteri prolaze obuku i supervizije za rad s korisnicima koji se u Centru Krugovi provode pod vodstvom iskusnih gestalt terapeuta i volontera na terenu. Aktivnosti koje provodimo su: - Čitam ti blizinu: aktivnost osmišljena s ciljem da se utječe na pozitivno razmišljanje starijih i nemoćnih osoba te razmijene misli o pročitanom. Priče će biti oslikavane u osnovnim školama, kako bi se djecu podučilo o važnosti životnog iskustva starijih osoba. Likovne izražaje djece prikazat ćemo na izložbi u Kulturnom centru Travno uz tribinu o bogatstvu životnog iskustva koje starije osobe mogu prenijeti na mlađe naraštaje. Ovim putem pozivamo sve čitatelje In Portala koji poznaju stariju i nemoćnu osobu kojoj je potrebna podrška da se obrate Centru Krugovi. Također, pozivamo volontere koji su motivirani za suradnju u ovom projektu. Kontakt Centra Krugovi: 095 311 3311, ili mailom na Piše: Ivana Grabar, prof. Želimir Gulan, predsjednik Športskog društva paraplegičara 'Zagreb', u sport osoba s invaliditetom uključen više od tri desetljeća. Gospodine Gulan, kako je izgledao sport osoba s invaliditetom prije tridesetak godina kada ste se Vi u njega uključili? Prvenstveno mislim na sportske objekte koji su danas u velikom broju pristupačni osobama s invaliditetom, a i sportski su rekviziti dostupniji nego prije 30 godina. Tu prvenstveno mislim na kolica za košarku i tenis. Ali ima jedna druga stvar koja me pomalo smeta, a to je da mi 'stari', da se tako izrazim, nismo imali ni dovoljno automobila ni javni prijevoz, pa smo svejedno tri do četiri puta tjedno išli na treninge u dvoranu u Kušlanovu, te u Centar Dubrava i nije nam to bio nikakav problem. A danas mi se čini da je naopako, da što više imamo uvjeta sve manja je zainteresiranost za bavljenje sportom. Tu prvenstveno mislim na osobe s para i tetraplegijom. Jedan ste od osnivača Športskog društva paraplegičara 'Zagreb'. Na koji ste način u početku dolazili do sportaša i jesu li se rado odazivali Vašem pozivu da se angažiraju u radu Društva? Sigurno Vam u početku nije bilo jednostavno sve organizirati, pa što ste sve morali napraviti da bi Športsko društvo paraplegičara 'Zagreb' zaživjelo? U početku nismo imali baš ništa, osim volje i htijenja da okupimo što više osoba s para i tetraplegijom, kao što sam prije rekao, bez prijevoza, s par sportskih rekvizita i reklamnih majica, polako ali sigurno smo gradili ime ŠDPZ. Ipak se rado prisjetim tih starih vremena jer sve smo radili zajednički i ta naša borba je na kraju i urodila plodom. Što su za njih ti treninzi predstavljali i kako ste dolazili do objekata za treniranje? Bilo je teško, ali slatko, a ubrzo smo nabavili i prostor te kombi vozilo za prijevoz. Što se tiče brige za sportaše s invaliditetom u ono vrijeme, bilo je teško, ali ipak smo imali dobru podršku ondašnjih društvenih subjekata koji su ipak imali razumijevanje za nas. Naravno da je današnje vrijeme neusporedivo s prošlim, ali opet nailazimo na barijere, ne samo one građevinske, nego i na one u glavama pojedinaca koji odlučuju u mnogim stvarima vezanim za sport OSI. Moram biti iskren i reći da mi OSI koji živimo u gradu Zagrebu danas imamo fenomenalne uvjete za bavljenjem sportom, ne samo zbog bezbroj objekata i terena koji su nam na raspolaganju, već i zbog osobne brige ljudi koji rade u gradskim uredima koji su zaduženi za tu problematiku, a napose briga našeg gradonačelnika Milana Bandića koji je učinio mnogo, ne samo za OSI koji se bave sportom, već za cjelokupnu invalidsku populaciju u gradu Zagrebu. Također moram istaći Zagrebački sportski savez osoba s invaliditetom, koji je najjači sportski savez u Hrvatskoj ne samo po sportskim uspjesima njegovih članica, već i po samom ustroju i brizi za sportaše s invaliditetom, a to najviše zahvaljujući Josipu Držaiću koji je svojim dolaskom na čelo Saveza učinio ogromne stvari. Također bi bilo nepravedno ne spomenuti našu tajnicu Mirelu Šikoronju, te ostale iz stručne službe Saveza, napose našu Jasnu, koja je 'katica za sve'. Ostvarili ste niz sjajnih rezultata, no na koje ste uspjehe posebno ponosni? Moram napomenuti da smo mi kao Društvo učinili mnogo ne samo na sportskom polju, već smo sustavno vodili brigu o našim članovima te realizirali mnoge projekte, primjerice nabavku ortopedske opreme, rješavanje materijalnih problema članova koji se nalaze u domovima umirovljenika, dugogodišnja briga za odlazak članova na rehabilitaciju u Rovinj, rješavanje građevinskih barijera, a uspjeli smo i napraviti jednu sobu u Bolnici sestara milosrdnica, na odjelu urologije koja je potpuno uređena za osobe s invaliditetom. Uglavnom, vodimo sustavnu brigu o našim članovima, ne samo na polju sporta, koliko nam to financije omogućuju. Kako gledate na budućnost sporta osoba s invaliditetom, na profesionalnoj i rekreativnoj razini? Drugo, tehnologija ne samo ortopedskih već i sportskih pomagala i rekvizita grabi miljama daleko te tako omogućuje lakše bavljenje sportom OSI. Siguran sam da je budućnost ružičasta, bez obzira na to što bavljenje sportom OSI iziskuje ne samo znatna materijalna sredstva već i vrhunski stručni rad, ali mišljenja sam da će budućnost donijeti još veće sportske rezultate i uspjehe svih sportaša s invaliditetom. Jesu li uspjesi djelatnika i sportaša s invaliditetom dovoljno zastupljeni u medijima? Danas su sami sportaši s invaliditetom svojim radom, a nadasve sportskim rezultatima na europskim, svjetskim prvenstvima te posebno na Paraolimpijskim igrama primorali medije da se zainteresiraju za invalidski sport i da ga adekvatno prate. Pa, evo, i ovaj intervju će biti objavljen u novom mediju, to jest In-Portalu koji je pravi pogodak, jer se bavi svom problematikom osoba s invaliditetom. Ako mogu poslati jednu poruku svim osobama s invaliditetom, a to je da oni koji su to u mogućnosti, obavezno se počnu baviti sportom i rekreacijom jer će im to uljepšati život koji nas inače nije mazio. Ali svejedno moramo ići dalje i pokušati učiniti nešto od naših života, a ne samo pognuti glavu, kukati i sažalijevati se. Život je samo jedan i živite ga punim plućima! Preuzeto: Razgovarao: Marko Damjanović Podijeli na facebooku Proglašeni su i najbolji mladi sportaši s invaliditetom, a priznanja su dobili boćar Marko Turković, član boćarskog kluba 'Marijan Dobrinčić' iz Velike Gorice i plivačica Paula Novina, članica plivačkog kluba 'Natator' iz Zagreba. Najuspješnija ekipa je hrvatska stolnoteniska reprezentacija u sastavu Anđela Mužinić i Helena Dretar Karić, članice stolnoteniskog kluba NEC iz Splita U četvrtak je u Kongresnoj dvorani Zagrebačkog velesajma održano svečano proglašenje najboljih hrvatskih sportaša i sportašica s invaliditetom za 2014. Najboljima su, što se i moglo očekivati, proglašeni svajačica zlatne medalje na Svjetskom prvenstvu u stolnom tenisu Sandra Paović, te 'zlatni' u skoku u dalj na Europskom atletskom prvenstvu Zoran Talić. Prošle godine su sportaši s invaliditetom nastupili na 56 međunarodnih natjecanja osvojivši ukupno 159 medalja. Na svjetskim i europskim prvenstvima i kupovima osvojene su 43 medalje, pri čemu 18 zlatnih, sedam srebrnih i 18 brončanih. Prošlu godinu obilježile su i zimske paraolimpijske igre u Sočiju na kojima su nastupila dvojica hrvatskih skijaša, Dino Sokolović i Damir Mizdrak. Najbolja hrvatska stolnotenisačica s invaliditetom, Sandra Paović, lani nije osvojila samo zlatnu medalju na svjetskom prvenstvu u Pekingu, nego se popela na pobjedničko postolje i na Otvorenom prvenstvu Slovenije te Mađarske, dok je broncu osvojila na Otvorenom prvenstvu Španjolske i Italije. Sredinom siječnja proglašena je i najboljom stolnotenisačicom svijeta u izboru Svjetske stolnoteniske federacije. Sandra, koja je članica stolnoteniskog kluba za osobe s invaliditetom URIHO Zagreb, nije osobno primila nagradu zbog bolesti. Zoran Talić, član atletskog kluba za osobe s invaliditetom 'Agram', ponio je titulu najboljeg sportaša s invaliditetom za 2014. Atletičar Talić osvojio je zlatnu medalju u skoku u dalj na IPC europskom prvenstvu u Swanseaju, te zlatnu medalju u skoku u vis i srebrnu medalju u skoku u dalj na INAS europskom prvenstvu u nizozemskom Bergen op Zoomu. Proglašeni su i najbolji mladi sportaši s invaliditetom, a priznanja su dobili boćar Marko Turković, član boćarskog kluba 'Marijan Dobrinčić' iz Velike Gorice i plivačica Paula Novina, članica plivačkog kluba 'Natator' iz Zagreba. Najuspješnijom ekipom proglašena je i ove godine, kao prethodne, hrvatska stolnoteniska reprezentacija u sastavu Anđela Mužinić i Helena Dretar Karić, članice stolnoteniskog kluba NEC iz Splita, koje su na Svjetskom prvenstvu u Pekingu osvojile brončanu medalju. Najuspješniji sportaš u neparaolimpijskim sportovima je taekwondoaš Luka Baković, član taekwondo kluba 'Galeb' iz Splita, a kod djevojka nagradu je dobila kuglačica Petra Deša, članica sportskog kluba slijepih 'Zagreb'. Dobitnik priznanja za najuspješnijeg stručnog djelatnika je glavna trenerica stolnoteniske reprezentacije Mirela Šikoronja Ivančin, a priznanje za dugogodišnji uspješni rad u sportu osoba s invaliditetom dobili su Franjo Bičanić, Želimir Gulan i Zoran Stojanović. Priznanje za izuzetan doprinos medijskoj promociji sporta osoba s invaliditetom za 2014. Nakon službenog dijela, koji je izravno prenosila državna televizija, uzvanici su se nastavili družiti uz prigodni domjenak. Naš paraolimpijac slavio je u poznatom švicarskom zimovalištu St. Nakon dvije slalomske vožnje, Dino je ostvario više od jedne sekunde prednosti ispred prve pratnje Austrijanaca Dietmara Dorna i njegovog sunarodnjaka Romana Rabla, koji su s istim postignutim vremenom bili drugi, odnosno treći. Tu se traži puno odricanja i rada i obitelj se krene distancirati od člana s psihičkim teškoćama. Omer Ćemalović Osobe s psihičkim teškoćama okružene su stigmatizacijom, isključuju se iz svakodnevnog života, žive bez ikakve sistemske podrške. Je li moguće izaći iz takve situacije i što svatko od nas može uraditi da se stanje promijeni? Naizgled bezazlene šale ili upotreba shizofrenih pridjeva u svakodnevnom govoru u sebi kriju ukorijenjenu stigmatizaciju prema osobama s psihičkim poteškoćama. Zapravo, jezik koji koristimo može biti prvi korak k smanjenju stigmatizacije i predrasuda prema osobama s duševnim smetnjama. Adi Hasanbašić, predsjednik udruge za destigmatizaciju i društvenu afirmaciju osoba s psihičkim poteškoćama 'Metanoia', kaže da su u udruzi jako osjetljivi na jezik koji upotrebljavaju za bilo koje obraćanje u kontekstu mentalnog zdravlja osoba koje imaju drugačiji pogled na svijet. Pored jezika, problem je i isključenost ovih osoba iz društvenog života. Puno je predrasuda o tome što sve osobe s psihičkim teškoćama mogu, a što ne mogu raditi, što i koliko mogu ponuditi društvu. Ravnatelj Psihjatrijske bolnice Kantona Sarajevo, prim. Omer Ćemalović, kaže da postoji širok dijapazon situacija i načina na koje se može manifestirati jedan stigmatizirajući odnos prema osobama s duševnim smetnjama. On smatra da se iz tog razloga ljudi distanciraju i jednostavno ne žele uočiti te stvari. Međutim, to je jako težak i gorući problem. Jedan od najvećih problema osoba s psihičkim poteškoćama jest usamljenost. Tu se traži puno odricanja i rada i u jednom trenutku obitelj se krene distancirati. Kad su u pitanju osobe s psihičkim teškoćama, važno je da svi pomognemo da se one osjećaju korisnima za društvo, a da su prije svega korisne same sebi. Ćemalović uvijek potencira važnost njihovog osposobljavanja za svakodnevni, samostalan život. Smatra da bi bilo vrlo korisno kad bi se ovom pitanju pristupilo i kroz socijalno preduzetništvo, kako bi se osigurala njihova ekonomska samostalnost. Ali, Hasanbašić podsjeća da promjene prije svega trebaju krenuti promjenom društvene svijesti. Ćemalović također smatra da bi se u proces promjena trebali uključiti svi, počevši od medija koji bi davali prave informacije, školskog sustava koji bi kroz obrazovanje morao pružiti neki vid spoznaje, ali i svih ostalih institucija gdje bi svoje mjesto našle i nevladine organizacije. Međutim, trenutačno je situacija obrnuta. Onog trenutka kada nestane novca i kada se donatori povuku, sve će se urušiti i situacija će se vratiti na sami početak. Vratimo se na početak teksta. Sjetimo se koliko smo puta nekome rekli da je lud ili da mu je 'mjesto među luđacima'. Za početak će biti dovoljno ako usvojimo da ljudi koji borave u psihijatrijskim ustanovama nisu ludi, već su osobe s psihičkim poteškoćama. Europskoj komisiji pitanje u vezi s pravom osoba s invaliditetom da koriste pomoć psa vodiča u zrakoplovu. U Europi živi otprilike 80 milijuna osoba s invaliditetom, kojima zračni prijevoznici često uskrate pravo korištenja pomoći psa vodiča u zrakopolovu, što im je omogućeno u članku 7. Stoga je Plenković u zastupničkom pitanju Komisiji zatražio pojašnjenje je li dovoljna prethodna obavijest zračnim prijevoznicima za uvođenje psa vodiča, trebaju li države članice odrediti kazne za zračne prijevoznike koji putnicima uskrate ovaj oblik pomoći, te koji su pravni lijekovi dostupni putnicima s invaliditetom u tom slučaju. Uredbe navodi se prijevoz tih pasa izričito u okviru pomoći koju pružaju zračni prijevoznici na zahtjev, podložno nacionalnim propisima. Stoga, osim što u načelu prijevoz pasa vodiča u zrakoplovu podliježe prethodnoj obavijesti, na temelju nacionalnih pravila mogući su i dodatni zahtjevi posebno kad je riječ o prekograničnom prijevozu. U svojim smjernicama za tumačenje koje se odnose na Uredbu EZ br. Stoga, kako bi se osiguralo da putnici mogu putovati sa svojim psima vodičima savjetuje se da od zračnog prijevoznika zatraže potvrdu prihvaća li se njihov zahtjev. To obuhvaća kršenje prava putnika s invaliditetom da putuju sa svojim psima vodičima. To se pravo međutim mora tumačiti u skladu s ograničenjima opisanima u odgovoru na 1. Putnici s psima vodičima kojima je uskraćen ukrcaj trebali bi biti obaviješteni o razlozima. Na zahtjev se razlozi moraju komunicirati u pisanom obliku u roku od 5 radnih dana. Također mogu izvršnom zračnom prijevozniku uložiti službenu pritužbu, a nakon toga i nadležnom nacionalnom provedbenom tijelu u zemlji u kojoj je nastao problem. Ta provedbena tijela mogu odlučiti kazniti prijevoznike za kršenje Uredbe. Putnici mogu također pred nacionalnim sudom podnijeti tužbu ili, po potrebi, odlučiti se za izvansudsko rješavanje spora'', zaključila je Violeta Bulc. Udruga čiji temelji su prof. Maja Rubinić Majdak, med. Svrha Udruge je promicanje, razvoj i standardizacija programa terapijskog penjanja. Terapijsko penjanje TP predstavlja modificirani oblik slobodnoga penjanja eng. Kao terapijski modalitet koristi se kod niza oblika motoričkih oštećenja, neuroloških disfunkcija i psiho-socijalnih poteškoća gotovo svih dobnih skupina. TP se može primijeniti kao izdvojen oblik terapije i kao nadopuna postojećim terapijskim konceptima u sklopu fizioetrapije. Ovo je jedan od novih pristupa koji ubrzava tijek oporavka, bolje motivira na aktivnost, dovodi do veće svjesnosti vlastitoga tijela i osjećaja društvene prihvaćenosti te je primjenjiv kod različitih oblika odstupanja. Kod Downovog sindroma djeca su pokazala izrazit interes za ovakav način kretanja te se nakon nekog vremena samostalno počinju penjati. Mogućnosti primjene TP-a kod odraslih osoba široke su i značajne. TP se pokazao uspješnim terapijskim modalitetom kod reumatskih bolesti. U rehabilitaciji neuroloških odraslih pacijenata najviše je proučavan utjecaj terapijskog penjanja na oporavak pacijenata nakon cerebro-vaskularnog inzulta, multiple skleroze i Parkinsonove bolesti. U terapiji multiple skleroze penjanje je pokazalo poboljšanje koordinacije pacijenata, ali i psihološkog osjećaja zadovoljstva. Rezultiralo je naime smanjenjem anksioznosti i povećanjem samopouzdanja. Terapijsko penjanje se provodi u potpunosti sigurno te se zbog toga ovom aktivnosti mogu baviti i slabovidne i slijepe osobe. U sklopu projekta u Hrvatskoj djeluje devet škola plivanja za djecu s posebnim potrebama, a odnedavno i škola atletike, čija je prezentacija održana ove srijede u novoj dvorani na Sokolani u Kaštel Sućurcu. Allianz i HPO škole plivanja za mališane s invaliditetom pokrenuli su prije godinu i po dana u suradnji s poznatom paraolimpijkom Anom Sršen, a atletski program razvijaju u suradnji s dr. Tomislavom Krističevićem, izbornikom atletske reprezentacije osoba s invaliditetom, te Kineziološkim fakultetom u Zagrebu. Voditelj atletske sekcije u Kaštelima, u koju će se na početku uključiti dvadesetak djece i mladih do 17 godina, hrvatski je paraolimpijac, bacač kugle Pero Sunara. Bio sam sportaš čija je karijera prekinuta u prometnoj nesreći. Jedno vrijeme nisam znao što bih sa sobom, no uključivanje u atletiku i ponovno bavljenje sportom vratili su mi vjeru u sebe. Predsjednik Sportskog saveza invalida grada Splita, Mijo Bakić, pohvalio je odaziv Kaštelana ovom projektu, jer, kako je kazao, u Kaštelima se na samom početku uključio veći broj djece nego u drugim gradovima. Bakić je pozvao sve roditelje djece s poteškoćama u razvoju da, unatoč drugim obvezama, odvoje dodatno vrijeme i uključe djecu u rad atletske škole, a posebno je zahvalio Gradu Kaštela na ustupanju dvorane u kojoj će nekoliko puta tjedno certificirani treneri, odnosno treneri velikog srca, raditi s djecom. Grad je uvijek tu da pomogne, ne samo ovom projektu nego svim projektima koje provode kaštelanske udruge koje okupljaju djecu s poteškoćama u razvoju, čime se može pomoći njihovom razvoju. Podršku projektu pružila je i atletičarka Petra Jakeljić, višestruka prvakinja Hrvatske u bacanju kladiva, koja je s Perom Sunarom demonstrirala atletske vježbe. Skup je otvorila prorektorica riječkoga sveučilišta za studije i studente Snježana Prijić-Samaržija. Izvršni direktor Instituta za razvoj obrazovanja Ninoslav Ščukanec istaknuo je da su ciljevi projekta omogućiti visokim učilištima da razviju vlastite alate za unapređenje i vrednovanje politika pravednosti, odnosno socijalne uključenosti te utvrditi prijedloge oznake kvalitete koju bi dobivala visoka učilišta koja pokazuju istaknute rezultate na ovim poljima. Stručnjakinja iz Velike Britanije Liz Thomas rekla je kako pravednost u visokom školstvu podrazumijeva da na mogućnosti studiranja i ishode utječu samo zalaganje i trud studenata, a ne socio-ekonomski činitelji, etničko porijeklo, mjesto stanovanja i druge okolnosti. Kazala je da se težište pravednosti pomiče s omogućavanja svima istih uvjeta za studiranje, prema ishodima, odnosno zapošljavanju ili nastavku poslijediplomskog studiranja. Karin Doolan sa zadarskog sveučilišta predstavila je rezultate istraživanja koje je provela među ranjivim skupinama studenata kako bi se utvrdilo što ocjenjuju preprekama u obrazovanju. Neke od tih skupina su studenti koji moraju raditi uz studij, oni koji putuju iz drugog mjesta, studenti-roditelji ili oni s lošijim ekonomskim statusom. Utvrđeno je da kao prepreke studenti najviše ističu nedostatak financijskih sredstava, zdravstvene poteškoće, roditeljske obveze te udaljenost od mjesta studiranja. Među organizacijskim okolnostima koje otežavaju školovanje su neodgovarajući rasporedi, s predugim pauzama i premalo fleksibilnosti, teškoće u usklađivanju studiranja s poslom, iscrpljujuće cjelodnevne programe studiranja za studente s invaliditetom. Istaknuto je i nezadovoljstvo sustavom stipendija, uz napomene da ih je nedovoljno te da se češće dodjeljuju temeljem ocjena nego zbog otežanih socio-ekonomskih uvjeta studenata, kazala je Doolan. Trener Stilin za vrijeme edukacije podučavao je prisutne pedagoške radnike, odgajatelje i nastavnike, kako bi uz njihovu pomoć stolni tenis mogla trenirati s djeca s poteškoćama u razvoju i koje dobrobiti im stolni tenis kao sport može pružiti. Prema riječima trenera Stilina stolni tenis je kod nas pomalo zanemaren, ali njegova uloga u razvoju djece izuzetno je važna. Nakon pokaznog igranja s djecom i mladima s poteškoćama u razvoju, od kojih neki bilježe odlične gotovo vrhunske rezultate, svoju su priliku dobili i ostali prisutni. I oni su zaigrali stolni tenis, a sve je postalo još realnije kada su i sami sjeli u invalidska kolica i nastavili igru iz jedne nove, do sada nepoznate situacije. Tako su s jedne strane pokušali igrati stolni tenis, a s druge strane su ušli u svijet osoba s invaliditetom. Predavanje i radionica bili su interaktivni, a upute, savjeti i praktične metode o tome kako djeca s poteškoćama u razvoju mogu igrati stolni tenis više nego korisni. I na kraju ove učinkovite radionice prvog dana Festivala trener Ervin Stilin pozvao je roditelje i pedagoške radnike da dovedu svoju djecu na stolni tenis kako bi u potpunosti uživala u vrijednostima ovoga sporta i istovremeno se razvijala se na najbolji mogući način. Festival se nastavlja u Osnovnoj školi Gornja Vežica stručnim prikazom atletike za osobe s invaliditetom, treći dan na redu je radionica i trening plivanja na Bazenu Kantrida, u subotu u Dvorani na Zametu slijedi boćanje i tenis u kolicima, a u nedjelju teorijska i praktična demonstracija jahanja u Dresurnom klubu Pegaz. Osim djece s poteškoćama u razvoju, za koje je integracija kroz sport u ranoj dobi najbolja moguća za svakodnevni život i razvoj, njihovih odgajatelja, nastavnika i roditelja, dobrodošli su i svi ostali građani. Podijeli na facebooku Pravobraniteljica za OSI u više je navrata upozoravala javnost, ali i saborske zastupnike o teškim ekonomskim prilikama u kojima zbog ovrha i blokada računa žive osobe s invaliditetom Vlada RH postigla je dogovor i potpisala Sporazum o otpisu odnosno odgodi plaćanju duga s s bankama, teleoperaterima, četiri najveća hrvatska grada, te su u tijeku potpsivanja sporazuma s drugim gradovima i općinama. Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak u razgovoru s novinarima In Portala iznijela je neke zabrinjavajuće podatke o osobama s invaliditetom kojima prijete ovrha i blokada računa te traže pomoć njezina Ureda. Najčešći razlozi ovrha nad osobama s invaliditetom su nemogućnost podmirivanja režijskih troškova te dugova prema teleoperaterima. Najčešće se radilo o osobama kojima su socijalne naknade, poput osobne invalidnine, doplatka za pomoć i njegu te zajamčena minimalna naknada bile jedina primanja. Pravobraniteljica je u više navrata upozoravala javnost, ali i saborske zastupnike o teškim ekonomskim prilikama u kojima žive osobe s invaliditetom. Blokade i ovrhe postale su dijelom svakodnevice OSI populacije. Ured pravobraniteljice Slonjšak u tom je pravcu poduzimao konkretne mjere, ali one nisu bile dovoljne da u potpunosti zaštite one osobe s invaliditetom koje su se našle na udaru teleoperatera i banaka. Najvažniji nam je interes zaštita prava, a u ovakvim slučajevima egzistencija i upućivanje stranke na nužnost otvaranja zaštićenog računa. Moram naglasiti da su stranke bile krajnje iznenađene činjenicom da im je blokiran npr. Brojni su uzroci koji su osobe s invaliditetom dovele u situaciju krajnje bijede zbog blokade računa, no pravobranieljica Slonjšak kao ključni razlog ipak navodi neinformiranost i neupućenost u posljedice sklapanja ugovora s tvrtkama i bankama. Calvin, Hobbes i Bart već duže od desetljeća s velikim uspjehom prave posebne kućice na drvetu za djecu, izletnike i ljude koji vole prirodu. Jednog dana su odlučili da učine nešto korisno i zanimljivo i za osobe s invaliditetom. Tako su došli na ideju da naprave pristupačne kolibe za osobe u invalidskim kolicima u kojima će moći nesmetano boraviti i uživati u ambijentu i prirodi. Inače, same kolibe su interesantno i moderno dizajnirane s kvalitetnim i jakim drvetom, dok su pristupne rampe u potpunosti usklađene s okolnim ambijentom. Preuzeto: , Izvor: Disabilityinfo Podijeli na facebooku Jedan od najbogatijih ljudi na svijetu poziva poslodavce da mu se pridruže u zapošljavanju osoba s intelektualnim i razvojnim invaliditetom. Meksički milijarder Carlos Slim i Anthony Shriver, osnivač neprofitne organizacije Best Buddies, počeli su novu kampanju kako bi potaknuli povećanje mogucnosti zapošljavanja osoba s intelektualnim invaliditetom, autizmom, Downovim sindromom, cerebralnom paralizom i drugim oblicima invaliditeta. Prema podacima iz Glavnih nacionalnih indikatora zajedničkog ostvarenja Nacionalne asocijacije državnih direktora usluga za osobe sa smetnjama u razvoju i Istraživačkog institutu za humane usluge u 2013. Izvještaj, koji je objavio Institut za korporacijske djelatnosti u vezi sa pokretanjem kampanje, govori da vecina poslodavaca koji su zaposlili osobe s invaliditetom i ima pozitivno iskustvo. Pored toga, vecina poslodavaca smatra da su zaposlenici s invaliditetom visoko motivirani, navodi se u izvještaju. Preuzeto: Bio je prijevremeno rođena beba. Vid je izgubio još u inkubatoru u rodilištu, a liječnici mu nisu mogli pomoći. No, ovaj mladić iz Turske odbija čak i pomisao na to da se ponaša kao žrtva. Ističe kako se uvijek trudio voditi sasvim normalan život. Ozsokmen kaže kako voli glazbu još od malih nogu, te da je na preporuku liječnika počeo svirati čelo. Njegova najveća želja i cilj je da završi Državni konzervatorijum Univerziteta Afyonkarahisar u Turskoj i da drži koncerte širom svijeta. Kada sam bio manji, roditelji su me odveli u Njemačku na liječenje. Doktori su rekli da mi ne mogu pomoći, ali su nekako zaključili da imam talenta za glazbu, te da bi bilo dobro da se time bavim. Kasnije je upisao Konzervatorijum Akdeniz Univerziteta u Antaliji, gdje se u potpunosti posvetio sviranju čela. Bilo mi je teško naći note, jer ih ne vidim na papiru. Ali i profesori i moja obitelj uvijek su me podržavali i hrabrili me. Tu sam, i uspio sam sve ovo zahvaljujući njima. S ponosom ističe kako je bio najbolji učenik u srednjoj školi, te poručuje svim osobama s bilo kojim vidom invaliditeta da ne odustaju od svojih želja. Zamjenik direktora Državnog konzervatorijuma Univerziteta Afyonkarahisar Faki Can Yuruk je istakao kako je čelo težak instrument za sviranje, dodavši da Ozsokmen to radi jako uspješno. Yuruk je otkrio da je Ozsokmen prvi ovakav student na konzervatorijumu, te da je na početku i profesorima to bila neobična situacija. Održao je koncerte u konzervatorijumu, a sudjeluje i u umjetničkim manifestacijama koje se organiziraju u Afyonkarahisaru. Preuzeto: , Izvor: Podijeli na facebooku Osobe s invaliditetom imaju u pravilu lošije zdravlje, postižu niže obrazovanje, manje gospodarske prilike i siromašniji su u odnosu na osobe bez invaliditeta Prvi ikada napravljen Svjetski izvještaj o invaliditetu, prezentiran od World Health Organization i World Bank, ukazuje na to da je više od milijardu ljudi u svijetu danas doživjelo iskustvo invaliditeta. Osobe s invaliditetom imaju u pravilu lošije zdravlje, postižu niže obrazovanje, manje gospodarske prilike i siromašniji su u odnosu na osobe bez invaliditeta. To je uglavnom zbog slabije dostupnih usluga i mnogobrojnih prepreka s kojima se susreću u svakodnevnom životu. Izvješće daje najbolje dostupne dokaze o tome što se radi u prevladavanju prepreka za zdravstvenu zaštitu, rehabilitaciju, obrazovanje, zapošljavanje i usluge podrške, te stvaranje okruženja koje će omogućiti ljudima s invaliditetom da se uklope i napreduju u svim sferama života. Izvješće završava s konkretnim setom preporučenih akcija za vladu i njihove partnere. Ovaj pionirski Svjetski izvještaj o invalidnosti značajno će doprinijeti provedbi Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Na raskrižju se našlo javno zdravstvo, ljudska prava i razvoj, izvješće je postavljeno na način da postane obvezan resurs za kreatore politike, davatelje usluga, stručnjake i odvjetnike za osobe s invaliditetom i njihove obitelji. Preuzeto: Podijeli na facebooku Najbolja hrvatska stolnotenisačica Sandra Paović dobitnica je ITTF Star Awards za najbolju stolnotenisačicu s invaliditetom u 2014. Spomenuta nagrada dodjeljivala se u sedam kategorija, a dobitnike su birali navijači i tim stručnjaka. Sandra je prošle godine osvojila zlatno odličje na Svjetskom prvenstvu u Pekingu, također je obranila naslov državne prvakinje. Ovo priznanje mi je tim draže što je ostvareno u konkurenciji ponajboljih stolnotenisačica svijeta. Ostaje mi samo da u ovoj pred paraolimpijskoj godini nastavim dobrim radom kako bi mi za vrhunac karijere ostala borba u Riju za najsjajnije odličje na 15. Dodajmo da su Sandru Paović još u prosincu prošle godine Zagrebački športski savez osoba s invaliditetom i Sportski savez Grada Zagreba proglasili sportašicom godine. Preuzeto: Autor: Marko Damjanović Podijeli na facebooku U novoj godini predlažemo vam da poslušate pjesmu i pogledate novi spot Victorie Modeste, pjevačice i manekenke koja ruši stereotipe o osobama s invaliditetom Victoria u spotu ponosno prikazuje svoj invaliditet i upravo stavlja naglasak na sposobnosti. Spot za pjesmu Prototype predstavljena je na Channelu 4, a ovo je ujedno njen prvi muzički video. Ova osebujna umjetnica rođena je s dislokacijom kuka i noge pa se zbog nebrige liječnika preselila u London s roditeljima u nadi da će pronaći bolji tretman. No ni u Londonu liječnici joj nisu mogli pomoći i morali su joj amputirati nogu. Modesta je nakon toga, kao i mnoge osobe s invaliditetom postala motiviranija te je dobila veće samopouzdanje oslobodivši se kompleksa. Upisala je muzičku školu i predano radila na stvaranju drugačijeg zvuka. Njena ekscentričnost privukla je brojne dizajnere, te je između ostalog, nastupala i na Milano Fashion Weeku, surađivala sa Ellen von Unwerth, Bettinom Reimsu i Vivienne Westwood. Podijeli na facebooku Maksida uz 27-godišnju Indiru, koja od rođenja ima cerebralnu paralizu, skrbi o još dvije kćeri, nezaposlena je, poplava im je uništila kuću, ali njihova priča nije dirnula srca lokalnih moćnika Prošlo je nešto više od pola godine otkako je rijeka Sava probila na dva mjesta nasipe kod Rajevog Sela i Račinovaca, a najteže je stradala Gunja. Veliki broj ljudi bio je evakuiran s poplavljenih područja, a građani Hrvatske nanovo su pokazali da imaju veliko srce, humanitarna pomoć uvelike je olakšala život stradalima. Donosimo priču Makside Pezerović i njezine 27-godišnje kćeri Indire koja se kreće u invalidskim kolicima otkako zna za sebe. Rođena u Gunji, Indira ima cerebralnu paralizu, a mama Maksida uz nju skrbi za još dvije kćeri. Majka je Indiru na školovanje morala dati u domove koji brinu o djeci s teškoćama u razvoju. Potom je daljnje školovanje nastavila u Centru za odgoj i obrazovanje 'Dubrava' u Zagrebu. Nakon desetak godina školovanja, Indira se vratila svojoj majci i sestrama, a povratak u rodno mjesto bio je za nju šok. Završila je školovanje i došla kući prije deset godina, ali ništa joj nije ponuđeno u ovom našem mjestu. Nije tu samo riječ o Indiri već i o drugim osobama s invaliditetom. Zar su naša djeca zabravljena zato što živimo u tako malim sredinama? Zar smo mi roditelji i naša djeca nešto krivi? Indira je od djeda naslijedila kuću, koju je majka i njezina obitelj prije poplave renovirala i dovela u funkciju za život osobe s invaliditetom. Indirina je kuća naime bila namještena i prilagođena za njezine potrebe, bila je bez pragova te imala kupaonicu za osobe s invaliditetom. A onda je došao kobni 17. Sve što su stanovnici Gunje gradili generacijama, vodeni val je uništio u trenu. Ostale su uništene kuće i obiteljska gospodarstva i blato do koljena: užas, jad i čemer. Komisija je označila kuću za rušenje, ali s obzirom na to da Indira nije većinski vlasnik , jer njezin pokojni djed nije regulirao imovinske papire do kraja, Indira i mi nismo još potpisali elaborat o obnovi. Obitelj Pezerović s nestrpljenjem očekuje rješenje suda u Vukovaru, čiji su djelatnici obećali ubrzati presudu zbog situacije u kojoj se nalaze. Indira i njezina obitelj svakodnevno vode bitku s blatom i, kako kaže Marsida, nebrigom lokalne zajednice za osobe s invaliditetom. Majku žalosti činjenica da udruga koja skrbi o osobama s invaliditetom iz Gunje, niti jednom nije došla pružiti pomoć njezinoj Indiri. Ogorčena je što uvijek mora čekati, moliti, a da ih nitko ne čuje i ne pita što im je potrebno. Upozorava da su u tom kraju osobe s invaliditetom i prije poplave bile zaboravljene od lokalnih moćnika, a sada još i više. Maksidi Pezerović i njezinoj Indiri bez podrške lokalne zajednice i državnih institucija poplava koja im je uništila kuću mogla bi im trajno uništiti i živote. Preuzeto: Autor: Marko Damjanović Podijeli na facebooku Vera je slijepa od rođenja, završila je Pravni fakultet, pruža besplatnu pravnu pomoć, a radila je i kao novinarka. No, sve te reference nisu joj dovoljne u potrazi za poslom jer se bori protiv žestokog neprijatelja - predrasuda Vera Bošković ima dvadesetosam godina, slijepa je od rođenja. Završila je Pravni fakultet i trenutačno je nezaposlena. Iza sebe ima četiri godine radnog iskustva. Radila je na pružanju besplatne pravne pomoći i kao novinarka. U posljednje vrijeme aktivno prati natječaje. Najmanje jednom tjedno ide na razgovor za posao, i tako već godinu dana. Nakon što čuju za njezin invaliditet, poslodavci se više o sposobnostima i ne raspituju naročito. Kasnije čujem da se kod drugih raspituju što ja to mogu, a što ne mogu. Rijetke su situacije i budem jako sretna kada to nekog zanima i pita me neke detalje o tome kako bih izvršavala poslovne obaveze. To što ne vidi znači da se služi drugačijim tehnikama prilikom obavljanja zadataka, ali ona ih izvršava kao svi ostali. Njezin kompjutor je prilagođen, ima poseban program koji joj očitava sve što se nalazi na ekranu. Učila sam i studirala da bih to kasnije i radila. Premda prilagođene literature nije bilo, dobro se snalazila. Aktivna je u nekoliko udruženja, osobama s invaliditetom povremeno pruža pravnu pomoć i slične usluge. Vera ima mnogo obveza i hobija. Joga i pjevanje u zboru neke su od njih. Posebno je ponosna na svoj angažman u Udruženju omladine s invaliditetom Infopart Banjaluka. Rade na podizanju svijesti o potrebama i mogućnostima ove populacije. Ističe jedno istraživanje koje je nedavno završeno, a odnosi se na položaj mladih s invaliditetom u Republici Srpskoj. Ali je s druge strane zapošljavanje veoma problematično. Podsjeća još jednom da su poslodavci, kao i cijelo društvo, neupućeni i da njihovo neznanje otežava normalan život i Veri i svima koji su u sličnoj situacji. Svoje najuže naselje dobro poznaje, tu joj ne treba pratnja. Odlazak do trgovine ili pekarnice ne predstavljaju joj problem. Jedan zvučni semafor u centru Banja Luke dokaz je nebrige za potrebe slijepih i slabovidnih osoba. Život se, kaže Vera, ne odvija samo u centru grada, a pogotovo ne oko tog jednog semafora. Vera je u jednu ruku zadovoljna što mediji više pažnje poklanjaju osobama s invaliditetom. Ipak, smeta joj način na koji se izvještava. Prevladava herojski način izvještavanja, govori se što smo to sve postigli uz silne poteškoće. A to nam baš ne ide u prilog. Od društva i zajednice očekuje da je tretiraju normalno, s njenim vještinama, znanjima i neznanjima. Preuzeto: Izvor: Podijeli na facebooku U organizaciji udruge 'Savez za Kaštela' i udruge 'Glazbeni talenti' iz Splita održan je humanitarni koncert za Društvo multiple skleroze Split, 21. Sezona božićnih nastupa za Društvo multiple skleroze Split nastavlja se nastupom 22. Trenutačno broji 317 registriranih članova, premda je brojka još i veća jer dosta ljudi ne želi biti stigmatizirano i skriva bolest. Iznimno je važno podizanje razine svijesti građana o ovom oboljenju kroz brojne akcije, što Društvo kontinuirano i radi. Udruga 'Glazbeni talenti - Music talents' iz Splita pod vodstvom prof. Teane Kovačević uspješni je glazbeno-edukativni projekt za djecu, mlade i odrasle. Udruga je usmjerena na stručni glazbeni rad s pojedincima ili grupom na vokalnoj tehnici, scenskom pokretu i izrazu, te svim potrebnim preduvjetima za izgradnju budućeg pjevača-kantautora. Na nedavno održanom koncertu u Domu kulture Zvonimir u Solinu, pod nazivom 'We Will Rock You - Tribute to Queen' posebno emotivan bioj e nastup Sanje Vučine, članice i aktivistice Društva multiple skleroze koje je izvela skladbu 'Too much love will kill you'. U nošenju s bolešću ponekad bi joj ponestalo snage i volje za dalje, ali znala je da ne smije odustati. Sanja poziva i ostale članove da joj se pridruže u projektu osnaživanja članova Društva 'Pjesmom do samopouzdanja'. Umjesto ulaznica posjetitelji su odvajali dobrovoljni prilog za rad Društva multiple skleroze Split prema svojim mogućnostima ili su kupili nešto od rukotvorina Društva, nastalih na kreativnim radionicama. Teana Kovačević, mentorica 'Music talentsa' ponosna je na suradnju s Društvom multiple skleroze, zahvaljuje u svoje ime i ime svojih učenika što su opet u prilici da zajedno uče i nadograđuju se kao ljudi. Kao mentoru udruge važno joj je senzibilizirati svoje učenike da budu svjesni što se događa oko njih, daleko od glamura, show buisnessa, i spletkarenja. U navedenoj suradnji učenici su imali doživjeli pravu ljudsku borbu. Onu iskrenu za život, a ne za moć. Preuzeto: Autor: Božica Ravlić Foto: Jakov Teklić Podijeli na facebooku Laskava titula potvrdila je sjajnu godinu za cjelokupni paraolimpijski pokret U izboru uglednog časopisa SpotBusiness International, predsjednik Međunarodnog paraolimpijskog odbora Sir Philip Craven, proglašen je inovatorom godine. Poznata i prestižna svjetska tiskovina prepoznaje pojedince unutar sportske industrije koji su svojim inovacijama i djelovanjem doprinijeli svijetu sportske industrije u protekloj godini. SpotBusiness International dodijelio je priznanje Sir Philipu Cravenu zato što je ne samo sportskim, već i političkim te komercijalnim inovacijama učinio velik pomak u djelovanju Međunarodnog paraolimpijskog odbora kao krovne institucije koja objedinjuje sve sadašnje i buduće paraolimpijske talente. Sir Craven je svojim djelovanjem uveo mnoge promjene u načinu na koji se paraolimpijski sportovi tretiraju, također je senzibilizirao javnost na potrebu ulaganja u razvoj paraolimpizma. Prema mišljenju mnogih, vođenjem ovogodišnjih najvećih Zimskih Paraolimpijskih Igara u Sočiju i aktivnim provođenjem politike mirotvorstva zaslužio je istoimeni naslov. Žiri sastavljen od pretplatnika časopisa SportBusiness International i sportskih stručnjaka stoga je, usprkos žestokoj konkurenciji u kojoj su bili čelnici vodećih svjetskih sportskih organizacija, jednoglasno donio odluku o njegovom proglašenju inovatorom godine. On je tom prilikom potvrdio koliko je to značajno priznanje ne samo za njega, već i za cijeli Međunarodni paraolimpijski odbor te je najavio daljnji aktivni angažman. Laskava titula potvrdila je sjajnu godinu za cjelokupni paraolimpijski pokret. Opsežan članak o izboru za inovatora godine 2014. Podsjetimo kako je Sir Philip Craven početkom rujna bio u Rijeci, došao je na obilježavanja 50. Ukazao je na bogatu Hrvatsku paraolimpijsku povijest i velikane paraolimpizma u Hrvatskoj. Preuzeto: Autor: Marko Damjanović Od 1. Od te obveze izuzeta su strana diplomatska i konzularna predstavništva te integrativne i zaštitne radionice. Iz obveze kvotnog zapošljavanja izuzeta su i predstavništva stranih osoba. Poslodavac obvezu kvotnog zapošljavanja može ispuniti i na zamjenski način, sklapanjem ugovora o poslovnoj suradnji, kao i primanjem na praksu učenika s teškoćama u razvoju, studenata s invaliditetom. Tvrtke koje ne ispune kvotu, to jest ne zaposle određeni broj osoba s invaliditetom, plaćat će kazne u iznosu od 30 posto minimalne plaće, dakle oko 900 kuna po osobi. Ministar je uvjeren da će za oko 35 tisuća osoba s invaliditetom, odnosno za toliko radnih mjesta biti raspisane kvote. Sabor je u petak izmijenio i zakone o socijalnoj skrbi, o rodiljnim i roditeljskim potporama, potvrdio je ugovor o zajmu između Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za projekt modernizacije sustava socijalne zaštite. Cilj je bio, uz razmjenu europskih iskustava, potaknuti zakonodavce na stvarno uključivanje osoba s invaliditetom u zajednicu. U Zagrebu je, naime, 90. I gošća seminara Shivaun Quinlivan s Pravnog fakulteta iz Irske, naglasila je kako je, zapravo, najlakše napraviti arhitektonske prilagodbe, no najveći je izazov razbiti predrasude kod ljudi. Preuzeto: Autor: Sandra Golemac Podijeli na facebooku Do zavidnih rezultata u atletici Ivan ne bi mogao tako lako doći da s njim nije surađivao jedan od najvećih trenera u bacačkim disciplinama na ovim prostorima, danas pokojni Ivan Ivančić Hrvatski paraolimpijac Ivan Katanušić 23 ni tri tjedna nije bio na ovom svjetu kada je ostao bez desne potkoljenice, no bio je snažna i uporna beba jer je prohodao već s deset mjeseci, na protezi. To rijetko uspijeva i bebama bez invaliditeta. Osnovnu je školu u rodnom Imotskom završio s ocjenom odličan. U osnovnoj školi je trenirao nogomet, gdje je branio za zdravu momčad na turnirima i u klubu NK Imotski. No, brzo se zasitio nogometa, te se poslije njega tri godine bavio kick boxingom, nastupao na turnirima sa 'zdravom' konkurencijom, vrijedno odlazeći u teretanu gdje je razvio zavidnu snagu. Mate Ujević' u Imotskom završio je s prosjekom ocjena vrlo dobar, bez ijednog zaostatka i popravnoga ispita.
Calling All Cars: A Child Shall Lead Them / Weather Clear Track Fast / Day Stakeout
Kako Općina i ®upanija brinu o djeci? SI jedinica za električni naboj kulon C , i Kulonov zakon nazvani su u njegovu čast. Pineda je prvi Europljanin koji usprkos mnogobrojnim predrasudama spram dijagnoze ima fakultetsku diplomu. Evo kako je mladi matematičar to riješio: Posmatrajući niz 1,2,3,4,... Zbog sveg navedenog zahtijevamo od Vlade RH da poštuje Ustav, Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom i Zakon o diskriminaciji, a koji redom ističu pravo na jednakost i poštovanje ljudskih prava te HITNO uputi apel Saboru da se navedeni Zakon izmjeni i da se jednako tako žurno iznađu sredstva za poštovanje istoga. Teško mi je naglašavati nešto kao najveći životni uspjeh kad živiš iz dana u dan i svakim danom se događa nešto novo, drugačije od prethodnoga. Zoran Talić, član atletskog kluba za osobe s invaliditetom 'Agram', ponio je titulu najboljeg sportaša s invaliditetom za 2014. Putnici s psima vodičima kojima je uskraćen ukrcaj trebali bi biti obaviješteni o razlozima.
[Matorke traze sex|Slike golih žena u halterima|Sex besplatno gledanje]
komentiraj (0) * ispiši * #
