|
Kako je Janu – sorry al' ne znam ubaciti link na njen blog , zapravo jedva da znam ubaciti koju sličicu u tekst  – za današnji post inspirirao moj komentar na Sonjinom blogu , e tako je mene njena priča povukla da napišem kako to izgleda u praksi.
Život sa „golim kuharom“ - no da , u kuhinji baš nije gol, osim ak ga ja tamo ne skinem, a to ni nije za vrijeme kuhanja  .
Najčešći komentar (meni) kod spomena njegovog zanimanja je – blago tebi, ti ne moraš kuhati. Ma da, kak da ne. Nego tko kuha ? Valjda on nakon što je recimo odradio šihtu od 12 sati ili danima spremao domjenke. Tada najčešće ne može jesti ni ono što je skuhano, a kamo li da bi sam kuhao.
Dok se nisam udala za njega, slovila sam kao dobra kuharica i majstorica za kolače. Sad je majstor za kolače on, baš ih voli raditi ,tako da 90% torti i super-finih i kompliciranih kolača (za goste) u našoj kući radi on.
Meni su ostali oni jednostavni tzv za po doma. I rožata, no što sam baš ponosna, jer je to iz njegove domicilne (dubrovačko-neretvanske) županije , a nije je nikad ni pokušao napraviti, a meni uspjela od prve  .
Ako je u kuhinji dok ja kuham, onda obično dođe do prepucavanja. Ne može ne suflirati  daj to ovako ili onako, a kad upotrijebi rečenicu – imaš viška radnji – onda je istjeran van  .
Njegova je teorija da žene zamažu previše suđa dok kuhaju, da su neuredne, ne u smislu higijene nego da su ranjgle, šeflje , vilice, tanjurići razbacani na sve strane itd. A zapravo svatko ima svoj stil, važno je da je nakon kuhanja sve dovedeno u red.
Misli da nitko ne može tako dobro oprati šparet i kuhinjski pod kao on, pa se više ni ne trudim i to stalno radi on, što mi je naravno jako teško palo  .
Sa profesionalnim kuharom je imati goste nikakav problem. Nije baš da uvijek kuha on ali njemu sve to ide brže . Ja si uzmem vremena, dok njemu treba upola manje, a još i sve ljepše servira.
Nije baš pobornik gotovih i polugotovih jela, pa se njoki obavezno mijese tj on ih mijesi, ja sam prije kupovala gotove. Ne spremaju se nikakvi panirano-smrznuti pripravci, ne koriste gotovi umaci, gotove smjese sa kolače i sl.
Restorani su priča za sebe. Ne jednom mi se dogodilo da hoću nešto naručiti, a on mi svojim kuharskim tajnama to ogadi  . Npr njoki sa 4 vrste sira - ma daj, kakve 4 vrste sira, to su ti sami ostaci ostataka. i sl.
Al nikad nisam pogriješila kad sam poslušala njegov prijedlog, dok se znalo dogoditi da dobro fulam kad ga nisam.
Prošle godine u Lumbardi, običan restoran na plaži, onak, sa standardnom ponudom. On mi predloži da uzmem salatu od hobotnice, a ja da neću jer tko zna kakva je, najviše volim onu koju on pripremi. Pa ko' zadnja turistica uzmem frigane lignje . E pa su lignjice bile baš turističke, dok je salata od hobotnice koju je on naručio bila mmmm, pa sam mu krala iz tanjura.
Sprda se sa ženama koje ne vole jesti , a ja definitivno volim  .
Al se bogme sprda i sa ženama koje ne znaju kuhati i mislim da nikad ne bi pao na neku takvu . Al ne tzv kuhanje modernog doba tjestenina sa raznim umacima i razne salatice, a ne,ne, temeljita tradicionalna jela – pohani picek, patka s mlincima i sl.
Ribu sprema isključivo on. Ja jednostavno nemam osjećaj za spremanje ribe, pa mi je izgovor da se nisam udala za kuhara pa još Dalmoša, a da ribu spremam ja.
No, kao i svi mi, najviše voli sjesti za stol i najesti se kad netko drugi skuha. A meni je najveći kompliment kad se najede tak da puca po šavovima ili kad poželi neko jelo koje spremam samo ja ili koje spremamo oboje, a on kaže da ga spremam bolje od njega. 
A sad idem doma, najesti se sarme koju je skuhao on.- naravno  .
|