27. studenoga - U 15 sati istekao je drugi rok za predaju ponuda za kupnju dionica Ine u javnoj ponudi. Do tada tzv. nepovlaštene ponude mogu predati hrvatski državljani koji žele kupiti više dionica od iznosa od 38.000 kuna, a institucionalni investitori tzv. indikativne ponude. Vlada je na današnjoj izvanrednoj sjednici odlučila kako će cijena Ininih dionica biti 1690 kuna. Vlada bi trebala odlučiti i o raspodjeli dionica.

* Nije loše, ja sam krenuo od (najlošije) verzije po ulagače gdje dionica košta 1900kn, naknadno smanjio na 1800kn, tako da moram priznati kako sam zadovoljan s cijenom od 1690kn po dionici, iako fundamenti i dalje nisu najbolji, ali to smo znali i prije.

Čujem da je neki fond uzeo 1% dionica, 18 mil. kn.

Sad imamo pravi izračun (2005);


Ina (cijena 1690kn)

p/e 19,1
p/s 0,80
p/b 1,44
————–

Mol (Mađarska)

p/e 9,0
p/s 0,72
p/b 2,2
—————

Pkn (Poljska)

p/e 8,38
p/s 0,42
p/b 1,12
—————-

Petrol (Slo)

p/e 29,02
p/s 0,56
p/b 2,71
—————–

OMV

p/e 10,87
p/s 0,76
p/b 2,13

Ako želite čitati onu debelu "knjigu" što je prije par dana Polančec dao Hloverki u emisiji "otvoreno" - postao sam je na blog, pa skidajte. :) Ima 2.5mb, a priča o poslovanju INE. Znam da ne zvuči zanimljivo, ali ako među vama ima onih koji planiraju dati 38.000 kuna ili čak dignuti kredit - trebali bi znati što kupuju.

Ne kupujemo ni lubenicu od 30kn na neviđeno, nema smisla da kupujete dionicu INE po 1900kn na neviđeno.

Komentar: http://www.cartmann.com/2006/11/12/ina-ipo-ukratko/

Prospekt (.pdf): http://www.cartmann.com/wordpress/wp-content/uploads/prospekt_ina-industrija_nafte__dd11.pdf


P.S. Futuria nije autor ovog bloga, a usput koristim priliku da mu čestitam na osvojenom priznanju. Zaslužio je čovjek.

P.P.S. vjerojatno je Darius pomiješao www.cartmann.com (moj blog koji dijeli drugo mjesto s još par blogova) i www.futuria.hr koji je osvojio prvo mjesto. Rezultati - Carnet Webfestival

Ako pogledamo odnos cijene dionice i pokazatelje poslovanja, cijena Ine i nije baš visoka kao što je neki žele prikazati. Kad u priču dodamo rezerve nafte o kojima još nema preciznih podataka, dođemo do rezultata da bi se kupovina INIne dionice mogla pokazati izuzetno isplativim ulaganjem, i na papiru i u praksi.

CroInfo.com - TKO SE IGRA ENERGETIKOM?!

"Danas tvrde da INA vrijedi između 3,2 i 4 milijarde USD. Je li to baš tako? Bilančne rezerve nafte u Hrvatskoj prema službenim podacima danas iznose 21,87 milijuna m3 ili 137 milijuna barela što po cijenama nafte na svjetskom tržištu od oko 50 USD/bbl (trenutno su i više) iznosi oko 6,8 milijardi USD. Vrijednost domaćih rezervi nafte preradom u domaćim rafinerijama u derivate na benzinskim postajama najmanje je tri puta veća te iznosi više od 20 milijardi USD. Dakako da bi dio tog iznosa ostao državi u vidu poreza i kada bude u vlasništvu stranaca, ukoliko tada novi vlasnici ne kažu da ih naši zakoni ne zanimaju, što se već učestalo događa.

Bilančne rezerve plina prema službenim podacima iznose 41 milijardu m3, a po cijeni plina od 0,35 USD/m3 što je plaćaju kućanstva to je vrijednost od 14,3 milijarde USD.

Dakle samo bilančne rezerve nafte i plina imaju vrijednost veću od 34 milijarde USD. Dakako da od toga treba odbiti troškove proizvodnje, koji najvjerojatnije ne prelaze desetak posto tog iznosa. Za usporedbu, podsjetimo se, objavljeno je da su izravne ratne štete u Hrvatskoj oko 30 milijardi nenamirenih USD."


Usporedba s sličnim kompanijama u regiji;

Ina (cijena 1800kn)
p/e 20,3
p/s 0,85
p/b 1,52
————–
Mol (Mađarska)
p/e 9,0
p/s 0,72
p/b 2,2
—————
Pkn (Poljska)
p/e 8,38
p/s 0,42
p/b 1,12
—————-
Petrol (Slo)
p/e 29,02
p/s 0,56
p/b 2,71
—————–
OMV
p/e 10,87
p/s 0,76
p/b 2,13

Na http://www.cartmann.com/2006/11/12/ina-ipo-ukratko/ ima .pdf dokument s uputama Fine kako predati obvezujuću ponudu za kupnju.

Pravi dobitnici višemjesečnog nadmetanja za dionice Plive su, sudeći po iznimno visokom postotku prihvata Barrove ponude za preuzimanje, sada već bivši dioničari. Dok Barr i te kako treba zasukati rukave i (svojim dioničarima) opravdati plaćenu cijenu, bivšim dioničarima Plive ostaje samo slatka briga: kako reinvestirati novac? Može li se na hrvatskom tržištu naći nova dobra investicija? Premda je prvi val (kada je dionice kupovao Actavis) već prilično podigao cijene dionica, očekivanja su i dalje visoka. Iako se, kada je riječ o kapitalu koji će se vratiti na domaće dioničko tržište završetkom preuzimanja, prije radi o stotinama milijuna kuna nego o milijardama, za hrvatsko tržište ni taj drugi, manji val neće biti beznačajan. Naprotiv…

Preuzimanjem Plive i hrvatsko tržište zatvara svoje prvo (poslijeratno) poglavlje, svojih prvih 10 ozbiljnijih godina. Naime, 1996. godine, prije točno deset godina, uvrštenje dionica Plive na Zagrebačku i Londonsku burzu zapravo je započelo ozbiljnije uređeno trgovanje dionicama u Hrvatskoj. Kao i sada, na odlasku s burzovne pozornice, Pliva je i 1996. dala velik impulst rastu cijena (svih) dionica. Uspješan plasman dionica u Londonu tada je potaknuo veliku burzovnu euforiju. Nakon razdoblja koje su obilježili "lanci sreće" i "financijski inženjering", burza je bila, činilo se, siguran način kako brzo zaraditi velik novac. Dobro se prisjetiti da je dionica Podravke najvišu cijenu iz 1996. nadmašila tek deset godina kasnije, 2006. godine. I kupci dionica Istraturista s kraja 1996. trebali su čekati punih 10 godina da se dionica vrati na istu razinu. Znate li da najviša zaključna cijena dionica Kraša iz 1996. godine još nije nadmašena? Uspijeh Plive u to je vrijeme na tržištu izazvao iracionalan optimizam na krilima kojeg su sve vodeće dionice postale izgledni kandidati za kotaciju Londonske burze, sposobne ponoviti Plivin uspjeh. No, dogodilo se upravo suprotno. Burzovni "balon" brzo se ispuhao, a cijene većine dionica u narednih godinu-dvije pale su do najnižih ikad zabilježenih razina. U rasprodaji 1999. godine mnoge dionice nisu uspjevale naći kupce ni za desetinu cijene koju su postizale samo tri godine ranije. Danas je lako rezimirati: burzovnom uspjehu Plive približila se samo dionica Zagrebačke banke. Sve ostale domaće dionice i dalje su, što se burze tiče, u manjoj ili većoj mjeri - tek potencijalno dobre, ali uglavnom nedorečene investicijske priče.

Aktualna dionička euforija ima sličnosti s euforijom otprije deset godina koje se današnji investitori, "neki novi klinci", uglavnom i ne sjećaju. Vrijeme je i kod onih starijih zaliječilo bolna iskustva i gubitke. Tako danas ponovo, kao i prije deset godina, cijene diktiraju glasine i iracionalna očekivanja. Poslovanje i fundamentalna vrijednost ustuknuli su pred bajkovitim "perspektivama" koje gotovo sve dionice iz pepeljuga u tili čas pretvaraju u princeze…

*ulomak iz kolumne Josipa Galineca, vlasnika TO-ONE, objavljene u "Investitoru", financijskom magazinu poslovnog dnevnika, br. 3. (studeni 2006).


P.S. ubacio sam forum u Traders corner. Prvotni razlog je bio "amo vidit kako se ubacuje forum", zato ga i nisam objavio, ali nema razloga da ga krijem. :)

Nakon što smo odlučili svoj novac uložiti u investicijski fond potaknuti višestruko većim prinosima u usporedbi s kamatama koje nudi banka na oročeni depozit, čeka nas zahtjevan postupak odabira investicijskog fonda između više od 50 fondova koliko ih trenutno posluje u Republici Hrvatskoj. Cilj je odabrati fond koji je najprikladniji za naše zahtjeve, odnosno fond koji donosi najveće prihode uz najmanji rizik.

Prilikom odabira investicijskog fonda pažnju treba posvetiti sljedećim stavkama:

1. Koliki su dosadašnji prinosi fonda.

2. Tko je portfelj manager, odnosno tko upravlja fondom.

3. Koliki je rizik ulaganja.

4. Usporedba s ostalim fondovima.

Naravno, osim tih najvažnijih pitanja postoji još mnogo potpitanja koje treba sagledati, poput veličine fonda, odnosno imovine s kojom fond upravlja, zatim proučiti koji su ciljevi fond managera, da li je to brzi rast što bi značilo da fond manager preferira ulagati u rizične dionice kako bi time ostvario što brži i značajniji rast prinosa ili je spreman žrtvovati brzinu rasta ulažući u dionice kvalitetnijih kompanija s manjim pomakom cijene, popularno nazvanih «blue chip», te rizik sveo na najmanju moguću mjeru i time zaštitio ulagače od mogućeg gubitka imovine.

Za razliku od banaka u kojima su sredstva osigurana do iznosa od 100.000 kuna, sredstva uložena u investicijske fondove nisu osigurana što teoretski pruža mogućnost potpunog gubitka uloženog novca. U Hrvatskoj se još nije dogodio slučaj gašenja investicijskog fonda, ali u Americi svake godine propadne nekoliko investicijskih fondova ostavljajući za sobom klijente koji su ulažući u investicijske fondove očekivali brzu zaradu.

..nastavak na www.cartmann.com - ST Invest, znam da mnogi mrzite ovakve "nastavke", ni ja ih ne volim, ali ovo je drukčiji slučaj ;) jer je tekst dosta dug pa sumnjam da bi ga netko čitao cijelog, a zauzima dosta prostora. Prvi dio koji se općenito odnosi na fondove se nalazi u pasusu iznad ovog, u nastavku se nalazi tekst o ST Investu.

ST-Invest

"Evo me doma, bolje volje san odma.."..pjeva TBF, ali ja se nažalost neću dugo zadržavati. Prije par mjeseci (sad već 6-7) sam napravio reality check i zaključio kako sam se uhvatio previše poslova i da ne mogu obaviti sve te radim mnogo toga, ali loše i nepotpuno. A kako od loših i nepotpunih poslova nema koristi, morao sam odbaciti neke gušte, jedan od njih je nažalost bilo i redovito bloganje. Ali, trgovanje nisam odbacio, trgujem redovito (ok, trgovanje dionicama je u pravilu kupi i čekaj, tako sam dočekao i Google i MSFT :)), samo ne stignem sve to prebaciti na papir. Znam da ce neki pomisliti "pih, koja prica, nema covjek 15min dnevno", ali ako zelis pisati kvalitetnije komentare potrebno je 1-2h dnevno (toliko sam prije boravio na blogu, sto pisao, sto doradjivao, sredjivao design, uredjivao slike), a kad se skupi to je dosta vremena. U svakom slucaju, nakon dugog pauziranja napisao sam clanak o jednoj domacoj kompaniji o kojoj sam vec pisao, ali su se mnoge stvari promjenile (nazalost ne nabolje), pa sam odlucio napisati nastavak.

*orig. tekst na www.cartmann.com

Prošlo je pola godine od moje posljednje analize Petrokemijinog poslovanja, a kako se u svijetu investicija situacija mijenja iz dana u dan zaključio sam da je došao trenutak za ažurirani komentar na temu poslovanja kutinske Petrokemije.

Uvod u komentar nek bude par osnovnih informacija o tvrtki Petrokemija d.d.;

"Tvrtka Petrokemija d.d. Tvornica gnojiva osnovano je 1965. godine, premda početak proizvodnje čađe, kao jedne od današnjih djelatnosti, datira od 1926. godine. Sjedište društva je u Kutini, Aleja Vukovar 4. Djelatnosti Petrokemije d.d. su: proizvodnja mineralnih gnojiva, proizvoda od bentonitnih glina, čađe te sekundarne proizvodnje. Godišnje Petrokemija d.d. ostvaruje ukupan prihod oko 1,4 milijarde Kn."

A sad pređimo na bitak ovog komentara, poslovanje i kretanje vrijednosti dionice PTKM u posljednjih par mjeseci.

Krajem kolovoza i početkom rujna smo svjedočili naglom porastu cijene, s 140 kn na skoro 240 kn po dionici,



…da bi krajem listopada nastupila korekcija koja je posljednjih dana u jednom trenutku spustila cijenu ptkm sve do 170 kn po dionici.

Razlog prvotnog porasta cijene je svima poznat, Petrokemija se već duže vrijeme trguje po cijeni značajno nižoj od knjigovodstvene što je po tom kriteriju stavlja u skupinu s podcijenjenim dionicama, a u kombinaciji s najavama iz vlade da će joj otpisati dug te dovršetkom plinovoda koji bi Petrokemiji osigurao potrebne količine plina za rad u zimskim mjesecima se dogodila ta, nazovimo je, eksplozija cijene. Iako po nekima očekivana, po mom mišljenju taj porast nije temeljen na realnim osnovama, jer Petrokemija usprkos nabrojenim pozitivnim pokazateljima nije poslovala pozitivno, dapače, kao što sam već napisao u svom prijašnjem komentaru, Petrokemija umjesto da smanjuje dugove, ona ih povećava.

Upravo je to, po mom mišljenju, glavni razlog korekcije koja traje već desetak dana, a kulminirala je izlaskom Petrokemijinog financijskog izvješća za 3. kvartal 2006. godine u kojem je prikazala gubitak od 62,266 milijuna kuna, što kumulativno za 2006. godinu iznosi 85,278 milijuna kuna gubitka.

Ili, da se nadovežem na tablicu iz posljednjeg komentara;

- u trećem kvartalu 2004. Petrokemija je ostvarila gubitak u iznosu od 13,603 milijuna kuna.

- u trećem kvartalu 2005. Petrokemija je ostvarila dobit u iznosu od 1,874 milijuna kuna.

- trećem kvartalu 2006. Petrokemija je ostvarila gubitak u iznosu od 62,266 milijuna kuna.


Pokazatelji za 3. kvartal 2006. (*autor “Stari Medo” s mojnovac foruma):

Tržišna cijena dionice: 189.90 kuna
Knjigovodstvena vrijednost (BVPS): 279.47 Kn po dionici
P/B: 67.95%
EPS: -25.19 (3q2005 0.76)
P/E: -7.54
P/S: 1.17
ROE: -9.01%
ROA: -4.06%
ROR: -15.58%
CR: 0.98
EV/S: 3.27
FCF: -17136
Debt/T.Assets: 54.91%
Debt/MC: 179.18%

Zalihe: +49.66 mil. kuna

Kad tim izuzetno negativnim pokazateljima pridodamo izjavu uprave INE da će povisiti cijenu plina Petrokemiji na 1kn po m3, te izvješće predsjednika uprave Petrokemije Borisa Mesarića kako ove godine očekuje gubitak od 150 milijuna kuna te neizvjesnu budućnost kompanije, odnosno mogući stečaj sljedeće godine možemo se čak začuditi kako cijena nije pala još niže od trenutnih 190kn. Po njegovim riječima čak ni s povećanjem cijene gnjojiva za 15% dug ne bi bio manji od 150 milijuna kuna. Petrokemija je krajem ožujka ove godine povećala cijene za cca. 12%, što joj usprokos povoljnoj cijeni plina nije pomoglo da smanji gubitke od prošle godine, dapače, značajno su veći. Isto tako treba napomenuti da Petrokemija velik dio svojih proizvoda izvozi na tržišta Italije, Slovenije, Njemačke, B i H, Španjolske, Kine, SAD-a i drugih zemalja, gdje bi povećanje cijene vjerojatno izazvalo pad potražnje.

Treba spomenuti i da je vlada prihvatila dugo najavljivani i očekivani “otpis”, odnosno zamjenu duga koji je Petrokemija imala prema vladi za udio u vlasništvu, tako da se Petrokemija po cijeni od 270kn za dionicu oslobodila duga od 240 milijuna kuna koji je pritišće već duže vrijeme, makar joj ta činjenica nije značajnije pomogla prilikom korekcije, istina, ta vijest je dugo očekivana pa je većim dijelom već bila ugrađena u cijenu. Iako je bilo očekivano, odnosno u skladu s nacrtom koji je vlada poslala agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja (AZNT), a AZNT prihvatio u kojem je navedeno da će država tim postupkom dug zamijeniti po nominalnoj vrijednosti dionice od 400kn, u posljednji trenutak je došlo do promjene i nominalna vrijednost dionice smanjena s 400kn na 270kn, pa će vlada dug od 234.737.176,22 kuna zamjeniti za 869.396 redovnih dionica.


Zaključak

Po mom mišljenju Petrokemija se nalazi na prekretnici, iako je tržišna cijena dionice još uvijek ispod knjigovodstvene vrijednosti, sve vijesti koje su posljednje vrijeme stigle iz Petrokemije joj ne idu u korist, od očajnog poslovanaj u 3. kvartalu ove godine, preko najavljenog poskupljenja plina pa do izjave predsjednika uprave kako očekuje iznimno veliki gubitak ove godine te strahuje za opstanak Petrokemije u sljedećoj godini. Neki će reći da plin još nije poskupio i da se ne treba istrčavati s zaključcima, istina, nije poskupio, ali po mom mišljenju - hoće, jer INU dočekuje IPO krajem ove godine, a u prospektu joj sigurno ne bi lijepo izgledao podatak da Petrokemiji plin prodaje po cijeni manjoj od nabavne s upitnom naplatom potraživanja. U skladu s svim nabrojanim osobno se ne bih upustio u kupovinu dionica PTKM, ali, za kockare i one koji imaju višak novca koji mogu izgubiti bez posljedica možda i nije tako loš izbor, jer ako se desi čudo i situacija preokrene u korist Petrokemije cijena dionice bi opet mogla jurnuti, i to ovaj put preko knjigovodstvene vrijednosti.

EDIT: nekoliko puta sam pročitao komentare poput "ovo ljeto sam planirao kupiti PTKM, ali sam pročitao tvoj komentar i odustao, sad mi je žao" ili "prije 10 dana sam planirao kupiti PTKM jer su svi govorili da je to siguran ulog, ali sam pročitao tvoj komentar i odustao, hvala ti, kupio bi po 220kn, a sad je 180kn". I jedan i drugi komentar me podjednako zasmetaju, time ne želim reći da ih ne bi smjeli pisati, već da bi trebali drukcije, dublje, gledati u moje tekstove. Ja ne pisem tekst s ciljem da netko na temelju njega donese binarnu odluku kupiti ili ne, dapače, ne pišem ni o cijeni dionice ni potencijalom kretanju iste, već o kompaniji, na temelju informacija koje su dostupne svima nama.

Iako neki pokusavaju reci da sam pristran, mislim da nisam (tj. trudim se ne biti), pa tako i u ovom komentaru navodim samo činjenice, a ako činjenice kažu da je gubitak 85 milijuna kuna, ne bih postupio dobro ako bi zaobišao tu informaciju, ali isto tako navodim i da je trz. cijena ispod knjigovodstvene te stanje zaliha, čak ih boldam, sto ne bih uradio da kao što neki govore namjerno želim PTKM prikazati lošim ulaganjem. Ne, ulaganje vašeg novca ovisi isključivo o vama, ja mogu pisati samo o poslovanju kompanije na temelju dostupnih informacija.