06.11.2006., ponedjeljak
kada sam se vec raspisala..
kada sam se vec raspisala pa da i napisem nesto dobro.. nesto pozitivno.. Imate li svoje malo mjesto? Kutak na kojem postojite samo vi i nitko drugi? Ja ga imam, to je jedna stijena uz more. Ima spilju ali u nju se moze samo plivajuci. Tamo dok cujem valove kako udaraju mogu nacrtati najljepse slike, napisati najljepse misli u svoj dnevnik i razmisljati bistre glave jer sto jace valovi udaraju u stijene to bolje rastjeruju misli koje me muce, ljeti su te stijene pune turista ali jesen, zima i proljece su oaza mira. Tamo odlazim kada sam usamljena, kada me nesto muci. ili kada jednostavno zelim mir.. Tada volim zamisljati buducnost.. Zamislim veliku kucu, velikih prozora (volim svjetlost, a zidovi malo sputavaju dok prozori "otvaraju" prostoriju), bazencic, auto(peugot 307 cc, bordo boje).. Ta se kuca nalazi uz more, osamljena kucica ( pa ne moraju susjedi sve vidit i tracat kada vec mislim imati velike prozore!). Zamisljam kako se izlezavam na balkonu, kako je toplo, decko nesto prcka po jedrilici.. ne.. katamaranu ( ne znam kako se pise ali znam da to voli). Zamisljam ormar pun crnih haljina, cizmi, cipela, kozni kaputic kakav sanjam vec godinu dana i jednog dana cu ga i imati, tople vunene majce, mekane, bijele i zelene, suknje, salovi.. Odjelca poznatih kreatora koja nosim kada idem na posao, kada idem u svoj maleni ali luksuzni restorancic, samo za vip goste, lista cekanja za stol se proteze dva mjeseca unaprijed.. Ah ti snovi, sve se to moze ostavariti ako se budem dovoljno trudila, a kako sam pocela imati cu barem pola od svega navedenog.. Znam da nema veze s vezom ali zelim imati i duge nokte, ta se ideja vec realizira!. jos samo dva tjedna i biti ce savrseni! Bravo ja! Tako se ponosim sobom!! Ljudi volim ovaj blog... |
