arheološki lokaliteti u Buhovu

26.01.2009., ponedjeljak

Crkvina na Ozrnju

Na brdu Ozrnj (560m), u jugoistočnom dijelu Buhova, prema Đuri Basleru, nalaze se ostaci prahistorijske gradine, rimskog naselja i kasnoantičke utvrde. Na istaknutom vrhu brijega nalazi se veliki kameni tumulus, a oko njega, kao i na padinama brijega, brojni su ulomci prahistorijske keramike i kućnog lijepka. Oko tumula i na padinama brijega zapažaju se tragovi zidova vezanih malterom, kao i brojni ulomci rimskog građevinskog materijala i amfora. Zidovi od kamena vezanog krečom, koji se zapažaju na vrhu brijega oko tumula, potječu vjerojatno od kasnoantičkog refugija. Brončano i željezno doba, rimsko i kasno antičko doba. (Đuro Basler)

Ostaci stare crkve sv. Jure na Ozrnju

Prema Shematizmu fra Petra Bakule iz 1867., kao i prema narodnoj predaji, na Ozrnju je u razdoblju do dolaska Turaka postojala crkva sv. Jure koja je u vrijeme Turaka u više navrata rušena i obnavljana. Na tom mjestu i danas se nalazi nekoliko zavjetnih križeva.

Križevi na Crkvini (Ozrnju)

- 13:34 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Gomile ispod brda Ozrnj

Ispod brda Ozrnj s obje strane ceste, koja od Buhova vodi prema Brotnju, nalazi se skupina gomilica. U dijelu koji pripada širokobriješkom području prepoznatljivo je osam gomila, od koji su dvije blizu Stare lokve (Doline). Sve gomile u promjeru su od 5-10 metara, a visine 0,5 do 1 metra. Prema području Hamzića (općina Čitluk) nastavlja se niz gomila i na vrhu brda Ozrnj i u njegovom podnožju.
(Arheološki leksikon BiH, svezak 3., str. 304. i Ivan Dugandžić, Širokobriješka baština, Široki Brijeg, 2004. str.15.)

- 13:33 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Krvava gomila

Krvava gomila, Lasičina gomila. Na granici između Buhova i Hamzića, ispod Ozrnja, nalazi se gomila bez groba. Kamena gomila nasrtala je u doba turskog zlostavljanja Hrvata-katolika. Nasilnik aga Lasica, pogubljen je zbog plana da obeščasti mladu mladoženje Topića iz Buhova. Na mjestu gdje je pogubljen Lasica narod i dan danas nabacuje kamenje.
Iznad Krvave gomile, prema brdu Ozrnj, nalaze se četiri prapovijesne gomile, promjera 8-11m i visine i do 1m. Ispod Krvave gomile, na mjestu zvanom Velika i Mala Ruda glavica, nalaze se još dvije prapovijesne gomile. (Ivan Dugandžić, Širokobriješka baština, Široki Brijeg 2004., str. 16., 17.)
S druge strane, prema mišljenju Đure Baslera riječ je o prahistorijskom tumulusu Kameni tumulus, jednim je dijelom uništen. U blizini se nalazi još jedan tumulus iz Brončanog doba.

Krvava gomila

- 13:31 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Legende o Krvavoj gomili

Legenda Suli-Muli

Među povijesnim uspomenama koje su i danas u svježem sjećanju je i priča Suli-Muli, a radi se o nekom Trurčinu, agi koji je živio u Hercegovini. Taj je rado koristio pravo prve bračne noći u tursko doba.
Tako se nekoć u Buhovu Selu, blizu Širokog Brijega, Suli-ma-Muli Hodžić najavi na svadbu Jakova Rebića, što je značilo da mu se mlada svidjela i želio je iskoristiti svoje tursko pravo prve bračne noći. Kad je za to čuo mladoženja napravio je plan kako to spriječiti. Dočekavši ga u zasjedi mladi, hrabri Jakov s jatacima smakne aginu pratnju, a u prsima age od udara kuršuma nasta "čitav pendžer". Jakov s mladom i obitelji pobježe i nađe utočište u Vrlici.
Na hrabrog junaka i danas su posnosni Vrličani, a Rebići, Jakelići i Mandarići još uvijek pričaju o tome junačke priče. U četvrtak prije poklada posebno je sjećanje na taj događaj: tada se u tim obiteljima zove goste, priprema se 9 jela, prepričavaju povijesne priče, kuje nova politika.
Osim sjećanja Vrličana te uspomene žive i u Hercegovini. U Buhovu Selu i danas je čatrnja "Rebuša" i zidine srušenih kuća.

Rebuša

Nitko nikada njihovo imanje nije koristio, a stoji tamo i jedna krvava gomila. Nastala je tako što bi svaki momak koji se ženi i drugi ljudi koji se odlučuju na značajniji potez u životu na tu gomilu bace po neki kamen kao znak odlučnosti, znak otpora tuđincu, znak volje da provede ono za što su se odlučili.
Izvrstan događaj iz prošlosti prije rata živio je u i kroz naziv gostionice SULI-MULI. Čini se važnim i potrebitim taj povijesnui događaj temeljito istražiti i uspoemene oživjeti te redovito na njih posjećati.

http://www.vrlika.hr/

Legenda o Topi i agi Lasici

«Ženio se Topić jedan a brat mu bio topav. I onda je bija način ovakvi da dođe aga Lasica prvu veče na konak, da mu se ispeče ovan i da on s mladom spava. Onda su oni rekli: «Nećemo to pritrpit, nego ga idemo dočekat!» I poša je mladožen i oni mu brat topavi dočekat agu. I tamo kad su došli prisikoše jedan grab i pristriše njime put kako bi agi napravili zasjedu. Iđe aga na konju. Sve galami, piva, podvriskuje i puca. Kad su banuli od Anzića i stigli blizu privaljenog graba Ciganin koji je vodija agina konja kaže Agi: «Boga mi ga vode neka musaveda ima!» Kako je on to zavika, mladoženov brat topo prižuri iz puške a aga se niz konja obisi. Konj pobignu niza stranu i tako ga dovuče sve do na Bakre (Blatnica). I ovdi di je pala krv svit uvik kad naiđe baci po koji kamen i tako nasta gomela na krvi zločinca age Lasice. Narod je zove Krvava gomela.»
(Prema kazivanju Mate Jurića, 1967., Vlajko Palavestra, «Narodne pripovijetke i predanja u okolini Lištice., Sarajevo 1970. str 357.)

- 13:30 - Komentari (1) - Isprintaj - #

Lokaliteti u Trtlama

Griva.

U jugozapadnom dijelu brda Trtle, na brijegu zvanom Stojna glavica, iznad Škegrinih kuća, nalaze se grobne gomile gotovo kružnog oblika. U dvije rastvorene gomile, promjera 10 metara i visine 1 metar, zamjećuju se grobovi uokvireni ravnim kamenim pločama. Iznad ovih gomila, oko 100 metara prema prijevoju Griva, nalaze se još dvije gomile od kojih je jedna veća, promjera oko 10 metara i visine 2 metra. Lokalitet nije arheološki registriran.

Buhovo - grob u gomili na brdu Trtla

Gomila "iznad" Škegrinih kuća

Stajetine

Ostatke prapovijesnih gomila nalazimo iznad kuća središta sela i oko mjesta zvanog Stajetine. Područje je nepristupačno, zaraslo je u gusto šiblje i šumu. Lokalitet nije arheološki registriran.

Ivan Dugandžić, Širokobriješka baština, Široki Brijeg 2004., str. 16., 17.

- 13:28 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Gomile na Vlaštaku

Na uzvisini, stotinjak metara jugoistočno od starog bunara na lokalitetu Vlaštak nalazi se velika kamena gomila, visine oko 4 metra. Južno od ove gomile, prema novoizgrađenoj lovačkoj kući, na blagoj uzvisini, nalaze se još tri gomilice, od kojih je jedna malo veća. Gomile se nalaze u blizini odvojka stare ceste Delminium-Bigeste-Narona koja je prolazila prodolinom između Buhova i Rasna. Tu je nekoć bilo staro srednjovjekovno naselje Veselivštak koje se spominje u prvim turskim popisima u 15. stoljeću. Lokalitet nije arheološki registriran.

Ivan Dugandžić, Širokobriješka baština, Široki Brijeg 2004., str. 16., 17.

Vlaštak

- 13:27 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Nekropola Kupinjavice

Ispod Ćosića kuća, na istočnom kraju Buhova, kraj stare ulice, nalazi se nekropola s 12 stećaka u obliku kovčega, slabe obrade. Četiri stećka su ugrađena u zid ograde, a tri stećka su većim dijelom zatrpana zemljom. Ukrasi, (dva stećka)-zavojite crte, čovjek s mačem. U stručnoj literaturi navodi se osam stećaka međutim upoznavanjem lokaliteta lako se dade utvrdi da ukupno ima 12 stećaka.

Ivan Dugandžić, Širokobriješka baština, Široki Brijeg, 2004. str. 52.)